IBULUNGELO-THUNGELELWANO LesiThala
LesiThala
IBULUNGELO-THUNGELELWANO
IsiNdebele
  • IBHAYIBHELI
  • IINCWADI
  • IMIHLANGANO
  • fy isahl. 3 kk. 27-38
  • Iinlodlhelo Eembili Zomtjhado Ohlala Ngokungapheliko

Ncancabe asinayo ividiyo

Ncancabe, kube nomtjhapho nakufakwa ividiyo

  • Iinlodlhelo Eembili Zomtjhado Ohlala Ngokungapheliko
  • Ifihlo Yethabo Lomndeni
  • Iinhlokwana
  • Incwadi Efanako
  • ISILODLHELO SOKUTHOMA
  • ISILODLHELO SESIBILI
  • UBUHLOKO OBUNJENGEBAKAKRESTU
  • UKUZITHOBA KOMFAZI
  • UKUKHULUMISANA OKUHLE
  • Umndenakho Ungathaba Njani?—Ingcenye 1
    Thabela Ukuphila Ngokungapheliko!—Funda IBhayibheli
  • Umndenakho Ungahlala Uthabile
    Lisifundisani IBhayibheli?
  • Ukwenza Umtjhado WamaKrestu Uphumelele
    IsiThala Esazisa NgoMbuso KaJehova—2016
Ifihlo Yethabo Lomndeni
fy isahl. 3 kk. 27-38

Isahluko Sesithathu

Iinlodlhelo Eembili Zomtjhado Ohlala Ngokungapheliko

1, 2. (a) Umtjhado bewenzelwe bona uhlale isikhathi eside kangangani? (b) Kungenzeka njani lokhu?

UZIMU nekahlanganisa indoda nomfazi bokuthoma emtjhadweni, bekungekho okukhombisa bona umtjhado loyo kufuze uhlale isikhatjhana kwaphela. U-Adamu no-Efa bekufuze bahlale ndawonye ukuphila kwabo koke. (Genesisi 2:24) Ikambisolawulo kaZimu yomtjhado ohloniphekako kuhlanganisa indoda eyodwa nomfazi oyedwa. Kuziphatha okumbi ngokomseme kwaphela komlingani oyedwa namtjhana bobabili okuvunyelwa Mitlolo bona umuntu atlhale begodu akwazi ukutjhada godu.—Matewu 5:32.

2 Kuyakghoneka na ngabantu ababili bona bahlale ndawonye ngethabo isikhathi eside nesingapheliko? Iye, iBhayibhili ihlathulula amaphuzu amabili aqakathekileko, namtjhana iinlodlhelo ezenza lokho kukghoneke. Nengabe indoda nomfazi bayakusebenzisa lokhu, bazokuvula umnyango oya ethabweni neembusisweni ezinengi. Ngiziphi iinlodlhelwezo?

ISILODLHELO SOKUTHOMA

3. Ngiyiphi iimhlobo eemthathu yethando okufuze ihlawulelwe balingani bomtjhado?

3 Isilodlhelo sokuthoma lithando. Ngokuthabisako, kuneemhlobo eemthathu yethando ehlathululwe eBhayibhilini. Lokuthoma, kutjhidelana nothileko ngokufuthumeleko, ihlobo lethando eliba khona hlangana nabangani abatjhideleneko. (Jwanisi 11:3) Elinye lihlobo lethando elikhula phakathi kwamalunga womndeni. (KwebeRoma 12:10) Lesithathu lithando umuntu aba nalo ngomuntu wobulili obuhlukileko. (Iziyema 5:15-20) Kwamambala, koke lokhu kufuze kuhlawulelwe yindoda nomfazi. Kodwana kunehlobo lesine lethando, eliqakatheke ukudlula amanye.

4. Ngiliphi ihlobo lesine lethando?

4 Elimini lokuthoma leMitlolo yesiGirigi, igama lehlobo lethando lesine yi-a·gaʹpe. Igamelo lisetjenziswe ku-1 KaJwanisi 4:8, lapho sitjelwa bona: “UZimu ulithando.” Liqiniso, “siyathanda, ngombana uZimu wasithanda qangi.” (1 KaJwanisi 4:19) UmKrestu uhlawulela ithando elinjalo kokuthoma ngoJehova uZimu bese nangabanye abantu. (Markosi 12:29-31) Igama elithi a·gaʹpe godu lisetjenziswe Kwebe-Efesu 5:2, ethi: “Ipilo yenu ifanele ibuswe lithando, njengombana uKrestu asithanda wabe wanikela ngepilo yakhe ngebanga lethu.” UJesu wathi ithando elinjalo lizokutshwaya abalandeli bakhe beqiniso: “Nanithandanako [a·gaʹpe], boke abantu bazakwazi bona nibafundi bami.” (Jwanisi 13:35) Godu tjheja ukusetjenziswa kwebizo elithi a·gaʹpe ku-1 KwebeKorinte 13:13: “Nje-ke kujame lokhu kokuthathu: ukukholwa, ukwethemba, nethando; kodwana okukhulu kilokhu lithando [a·gaʹpe].”

5, 6. (a) Kubayini ithando lilikhulu kunekholo nethemba? (b) Ngiwaphi amanye amabanga enza ithando lisize ekwenzeni umtjhado uhlale ngokungapheliko?

5 Khuyini eyenza ithando le-a·gaʹpe libe likhulu kunekholo nethemba? Libuswa ziinkambisolawulo—iinkambisolawulo ezilungileko—ezifumaneka eLizwini lakaZimu. (IRhalani 119:105) Kukhathalela okungasimarhamaru kokwenzela abanye okuhle nokulungileko ngokombono kaZimu, kunganandaba bona umuntu owenzelwako uyakufanela lokho namtjhana awa. Ithando elinjalo lenza abantu abatjhadileko balandele isiluleko seBhayibhili esithi, ‘Ninyamezelelane, nilibalelane nengabe omunye ukhube omunye, njengombana neKosi yanilibalela, nani-ke yenzani njalo.’ (KwebeKholose 3:13) Abatjhadi abathandanako ‘banethando elikhulu [a·gaʹpe] ngomunye nomunye, ngombana ithando ligubuzesa izono ezinengi.’ (1 KaPitrosi 4:8) Tjheja bona ithandwelo ligubuzesa iimtjhapho. Aliyiqedi, njengombana akekho umuntu ongakapheleli ongayenziko iimtjhapho.—IRhalani 130:3, 4; KaJakobosi 3:2.

6 Lokha ithando elinjalo ngoZimu nangomunye nomunye lihlawulelwa sibili esitjhadileko, umtjhadwaso uzokuhlala begodu sizokuthaba, ngombana “ithando angeze laphela.” (1 KwebeKorinte 13:8) Ithando ‘libopha izinto zoke zibe yinyanda yinye.’ (KwebeKholose 3:14) Nengabe utjhadile, wena nomlinganakho ningalihlawulela njani ithando elinje? Fundani iLizwi lakaZimu ndawonye, nicoce ngalo. Fundani isibonelo sakaJesu sethando bese nizame ukumlingisa, nicabange benenze njengaye. Ukungezelela kilokho, yibani khona emihlanganweni yobuKrestu lapho kufundiswa khona iLizwi lakaZimu. Godu thandazelani isizo lakaZimu bona nikhulise ithando eliphakemekweli, elisithelo somoya kaZimu ocwengileko.—Iziyema 3:5, 6; Jwanisi 17:3; KwebeGalatiya 5:22; KumaHebheru 10:24, 25.

ISILODLHELO SESIBILI

7. Iyini ihlonipho, begodu ngubani okufuze atjengise ihlonipho emtjhadweni?

7 Nengabe abantu ababili abatjhadileko bathandana kwamambala, bazokuhloniphana, begodu ihlonipho silodlhelo sesibili somtjhado othabileko. Ihlonipho ihlathululwa “njengokucabangela abanye nokubadumisa.” ILizwi lakaZimu liluleka woke amaKrestu, kuhlanganise amadoda nabafazi: “Nitjhisekele ukuhloniphana.” (KwebeRoma 12:10) Umpostoli uPitrosi watlola: “Nina madoda, philisanani kuhle nabafazi benu nazi bona umuntu wesifazana ubuthakathaka. Nibahloniphe.” (1 KaPitrosi 3:7) Umfazi ululekwa bona ‘ahloniphe indodakhe ngokudephileko.’ (Kwebe-Efesu 5:33) Nengabe ufuna ukuhlonipha umuntu othileko, uba nomusa emntwini loyo uhlonipha isithunzi neembono ayivezako, begodu uzimisela nokuzalisa nanyana ngiyiphi into enengqondo akubawa yona.

8-10. Ngiziphi ezinye iindlela ihlonipho engasiza ngazo ekwenzeni isibopho somtjhado siqine begodu kube nethabo?

8 Labo abafuna ukuthabela umtjhado omuhle bahlonipha abalingani babo ‘ngokukhathalela ingasi iindaba [zabo] kwaphela, kodwana nezabanye [zabalingani babo].’ (KwebeFilipi 2:4) Abazicabangeli bona okuhle kwaphela—okutjho ukuba marhamaru. Kunalokho, bacabangela nalokho okungcono ebalinganini babo. Liqiniso, bakwenza kube yinto eza qangi kibo.

9 Ihlonipho izokwenza abatjhadi bakwamukele ukungavumelani ngeembono. Akunangqondo ukulindela abantu ababili bona babe neembono efanako kiyo yoke into. Into eqakathekileko endodeni kungenzeka ingabi ngeqakathekileko emfazini, begodu okuthandwa yindoda kungenzeka umfazi angakuthandi. Kodwana ngamunye kufuze ahloniphe iimbono nokukhetha komunye, nengabe lokhu kuvumelana neemthetho neenkambisolawulo zakaJehova. (1 KaPitrosi 2:16; madanisa noFilimoni 14.) Ngaphezu kwalokho, ngamunye kufuze ahloniphe isithunzi somunye ngokungakhulumi ngokunyaza namtjhana ukwenza amahlaya ngalokho akutjhoko, kungaba phakathi kwabantu namtjhana ngerhorhomejeni.

10 Kwamambala, ithando ngoZimu nangomunye nomunye nokuhloniphana ziinlodlhelo eembili eziqakathekileko zomtjhado ophumelelako. Zingasetjenziswa njani kwezinye iingcenye eziqakatheke khulu zokuphila komtjhado?

UBUHLOKO OBUNJENGEBAKAKRESTU

11. NgokoMtlolo, ngubani oyihloko emtjhadweni?

11 IBhayibhili isitjela bona indoda yabunjwa ineemfanelo ezizoyenza ihloko yomndeni ephumelelako. Ngalokho-ke, indoda izokuba nesibopho kuJehova ngehlalakuhle engokomoya nengokwenyama ngomkayo nabantwana. Kufuze yenze iinqunto ezihlakaniphileko ezibonisa intando kaJehova begodu ibe sibonelo esihle sokuziphatha ngendlela kaZimu. “Bafazi, thobelani amadoda wenu, sengathi nithobela iKosi. Indoda iyihloko yomkayo, njengombana uKrestu ayihloko yebandla.” (Kwebe-Efesu 5:22, 23) Nokho, iBhayibhili ithi nendoda inehloko, Loyo onegunya phezu kwayo. Umpostoli uPowula watlola: ‘Kodwana ngifuna nazi bonyana uKrestu uyihloko yawo woke amadoda, njengombana ihloko yowesifazana kuyindoda, kanti ihloko kaKrestu nguZimu.’ (1 KwebeKorinte 11:3) Indoda ehlakaniphileko ifunda bona ingabusebenzisa njani ubuhloko ngokulingisa ihlokwayo, uKrestu uJesu.

12. Ngisiphi isibonelo esihle esaboniswa nguJesu kokubili ekuzithobeni nekusebenziseni ubuhloko?

12 UJesu naye unehloko, uJehova, begodu uzithoba kwamambala Kuye. UJesu wathi: “Ngombana angilingi ukwenza engikufunako, kodwana ngenza kwaloyo ongithumileko.” (Jwanisi 5:30) Qala bona sibonelo esihle kangangani lesi! UJesu “ulizibulo lakho koke okubunjiweko.” (KwebeKholose 1:15) Waba nguMesiya. Bekazokuba yiHloko yebandla lamaKrestu azesiweko neKosi yoMbuso kaZimu, ngaphezu kwazo zoke iingilozi. (KwebeFilipi 2:9-11; KumaHebheru 1:4) Naphezu kwesikhundla sakhe esiphakemeko, indoda enguJesu beyinganalunya, ingasi mumuntu ongatjhentjhiko namtjhana ofuna izinto ngamandla. Bekangasuye umuntu ogandelelako, onande akhumbuza abafundi bakhe bona kufuze bamlalele. UJesu gade anethando nomusa, khulukhulu ebantwini abagandelelweko. Wathi: “Yizani kimi nina noke enidiniweko ekuthwaleni imithwalo ebudisi, ngizoniphumuza. Thathani ijogi lami nilithwale, nifunde kimi, ngombana ngilungile ngizithobile emoyeni; nizafumana ukuphumula. Ngombana ijogi engizaninikela lona libulula, nomthwalo engizanithwesa wona awudisibezi.” (Matewu 11:28-30) Bekuthabisa ukuba naye.

13, 14. Indoda enethando ibusebenzisa njani ubuhloko, ukulingisa uJesu?

13 Indoda efuna ukuphila komndeni okunethabo yenza kuhle ngokucabangela iimfanelo zakaJesu ezihle. Indoda ehle ayinalunya namtjhana ibe ngulizwi layo, isebenzise ubuhloko bayo kumbi bona igandelele umkayo. Kunalokho, iyamthanda begodu iyamhlonipha. Nengabe uJesu ‘bekazithobile emoyeni,’ indoda inamabanga amanengi wokuba njalo ngombana, ngokungafani noJesu, yenza iimtjhapho. Neyenza iimtjhapho, ifuna umkayo azwisise. Ngalokho, indoda ethobekileko iyayimukela iimtjhaphwayo, ngitjho namtjhana amezwi athi, “Ngibawa ungilibalele; bewuqinisile,” kungaba budisi ukuwatjho. Umfazi uzokuthola kulula khulu ukuhlonipha ubuhloko bendoda elinganiselako nethobekileko kunobendoda ezikhakhazisako nenekani. Ngakelinye ihlangothi, umfazi ohloniphako ubawa ukulitjalelwa nekenze umtjhapho.

14 UZimu wenza umfazi waba neemfanelo ezihle angazisebenzisa ekubeni nesandla emtjhwadweni othabileko. Indoda ehlakaniphileko izokutjheja lokho begodu angekhe imgandelele. Abafazi abanengi banesirhawu khulu begodu bazwela msinyana, iimfanelo ezitlhogekako ekutlhogomeleni umndeni nekuthuthukiseni ubuhlobo nabanye abantu. Ngokuvamileko, umfazi uyakwazi ukwenza ikhaya libe yindawo ethabisako ukuphila kilo. “Umfazi onekghono” ohlathululwa kuZiyema 31 uneemfanelo ezinengi ezihle namakghono amahle, begodu umndenakhe uzuza ngokuzeleko kuye. Kubayini kunjalo? Ngombana ihliziyo yendodakwakhe “ithembele” kuye.—Iziyema 31:10, 11.

15. Indoda ingalitjengisa njani ithando elinjengelakaKrestu nehlonipho ngomkayo?

15 Kwamanye amasiko, igunya lendoda lihlonitjhwa ngokweqileko, ngitjho nokuyibuza umbuzo kwaphela kuqalwa njengokungabi nehlonipho. Kungenzeka iphathe umkayo njengesigqila. Ukusetjenziswa okunjalo kobuhloko kuphumela ebuhlotjeni obungathabisiko ingasi nomkayo kwaphela kodwana godu noJehova uZimu. (Madanisa no-1 KaJwanisi 4:20, 21.) Ngakelinye ihlangothi, amanye amadoda akafuni ukudosa phambili, avumela abafazi bawo bangamele ikhaya. Indoda ezithoba kwamambala kuKrestu ayimsebenzisi kumbi umkayo namtjhana imehlise isithunzi. Kunalokho, ilingisa ithando lakaJesu lokuzidela begodu yenza njengombana uPowula aluleka: “Nina madoda, thandani abafazi benu, njengombana uKrestu athanda ibandla, wadela ukuphila kwakhe ngebanga lalo.” (Kwebe-Efesu 5:25) UJesu Krestu wathanda abalandeli bakhe kangangobana wabafela nokubafela. Indoda elungileko izokuzama ukulingisa ukungabi marhamaru okunjalo, ifunela umkayo okuhle, kunokumgandelela. Nengabe indoda izithoba kuKrestu begodu itjengisa ithando elinjengeLakhe nehlonipho, umkayo uzokutjhukumiseleka bona azithobe kiyo.—Kwebe-Efesu 5:28, 29, 33.

UKUZITHOBA KOMFAZI

16. Ngiziphi iimfanelo umfazi okufuze azitjengise ebuhlotjeni bakhe nendodakwakhe?

16 Ngemva kwesikhatjhana u-Adamu abunjiwe, “UJehova uZimu wathi: ‘Akusikuhle ngomuntu bona ahlale yedwa. Ngizomenzela umsizi, njengomphelelisi wakhe.’” (Genesisi 2:18) UZimu wabumba u-Efa “njengomphelelisi,” ingasi umphalisani. Umtjhado bekungakafuzi ube njengomkhumbi onabokaputeni ababili abaphalisanako. Indoda bekufuze isebenzise ubuhloko ngethando, begodu umfazi kufuze abe nethando, ihlonipho, azithobe ngokuzithandela.

17, 18. Ngiziphi ezinye iindlela umfazi angaba ngazo msizi wamambala wendodakwakhe?

17 Nokho, umfazi omuhle wenza okungaphezu kokuzithoba. Ulinga ukuba msizi wamambala, usekela indodakwakhe eenquntweni ezenzako. Liqiniso, lokho kubulula kuye nengabe uvumelana nazo. Kodwana ngitjho nanyana angavumelani nazo, ukusekela kwakhe okuzeleko kungayisiza bona iinqunto zayo ziphumelele khudlwana.

18 Umfazi angasiza indodakwakhe bona ibe yihloko ehle nangezinye iindlela. Angayibuka ngemizamo eyenzako ekudoseni phambili, kunokobana ayinyaze namtjhana ayenze izizwe kwanga angekhe ikwazi ukumanelisa. Ngokusebenzisana nendodakwakhe ngendlela ehle, kufuze akhumbule bona ‘umoya omuhle nonokuthula . . . uqakathekile phambi kwakaZimu,’ ingasi emehlweni wendodakwakhe kwaphela. (1 KaPitrosi 3:3, 4; KwebeKholose 3:12) Kuthiwani nengabe indoda ayikholwa? Kunganandaba bona iyakholwa namtjhana awa, iMitlolo ikhuthaza abafazi “ukuthanda amadoda wabo nabantwana babo, bazibambe babe msulwa, baphathe kuhle imizi yabo, bathobele abayeni babo, khona kungazuba noyedwa okhuluma kumbi ngomlayezo ovela kuZimu.” (KuTitosi 2:4, 5) Nengabe kuvela izinto ezibandakanya isazelo, indoda engakholwako kungenzeka kube lula bona ihloniphe ubujamo bomkayo nengabe ubuveza “ngomusa nangehlonipho.” Amanye amadoda angakholwako ‘azuzeke ngaphandle kwekulumo, azuzwe kuzithoba kwabafazi bawo, lapho nebababonako bamesaba uZimu baphila ipilo emsulwa.’—1 KaPitrosi 3:1, 2, 16; 1 KwebeKorinte 7:13-16.

19. Kuthiwani nengabe indoda ibawa umfazi bona enze into ephula umthetho kaZimu?

19 Kuthiwani nengabe indoda ibawa umfazi bona enze into elahlwa nguZimu? Nengabe lokho kuyenzeka, kufuze akhumbule bona uZimu Mbusi wakhe omkhulu. Uthatha isibonelo sabapostoli lokha abasemagunyeni nebababawa bona baphule umthetho kaZimu. IZenzo 5:29 zithi: “UPitrosi nabanye abapostoli baphendula bathi: ‘Kumelwe bona simhloniphe uZimu kunabantu.’”

UKUKHULUMISANA OKUHLE

20. Kukuziphi iingcenye eziqakathekileko lapho ithando nehlonipho kuqakatheke khona?

20 Ithando nokuhloniphana kuqakathekile nakenye ingcenye yomtjhado—ukukhulumisana. Indoda enethando izokukhulumisana nomkayo ngezinto azenzako, iimrarwakhe neembonwakhe eentweni ezihlukahlukeneko. Uyakutlhoga lokho. Indoda ezinikela isikhathi sokukhulumisana nomkayo nokulalelisisa lokho akutjhoko ikhombisa ithando nehlonipho ngaye. (KaJakobosi 1:19) Abanye abafazi balila ngokobana amadodabo aba nesikhathi esincani khulu sokukhuluma nabo. Kuyadanisa lokho. Liqiniso, eenkhathini zokutinazelezi, amadoda angasebenza ama-awara amade ngaphandle kwekhaya, begodu ubujamo bezomnotho bungabangela bona nabafazi basebenze. Kodwana abantu abatjhadileko kufuze babekele eqadi isikhathi somunye nomunye. Nebangenzi njalo, bangazifumana bangasanakho ukutjhidelana. Kungabangela iimraro emkhulu nekufuze bafune abangani abanesirhawu ngaphandle kwelungiselelo lomtjhado.

21. Ikulumo ehle ingawubulunga njani umtjhado uhlale uthabile?

21 Indlela amadoda nabafazi abakhulumisana ngayo iqakathekile. “Amezwi amahle . . . amnandi emphefumulweni begodu akuphila emathanjeni.” (Iziyema 16:24) Kungakhathaliseki bona indoda iyakholwa namtjhana awa, isiluleko seBhayibhilesi siyasebenza: “Umkhulumo wenu awube muhle njalo, ukhuthaze.” (KwebeKholose 4:6) Nengabe omunye ube nelanga elibudisi, amezwi ambalwa anomusa nesirhawu avela kumlingani angenza likhulu. “Ilizwi elikhulunywe ngesikhathi linjengamahabhula wegolide esitjeni sesiliva.” (Iziyema 25:11) Indlela ilizwi lakho elizwakala ngayo nokukhetha amezwi kuqakatheke khulu. Isibonelo, ngendlela esilingako, nefuna ngekani, omunye angathi komunye: “Val’ umnyango loyo!” Kodwana kungaba kuhle kangangani ukusebenzisa amezwi anungwe ngetswayi, atjhiwo ngomoya ophasi nelizwi elitjengisa ukuzwisisa, “Ngibawa uvale umnyango.”

22. Ngiziphi iimfanelo isibili okufuze sibe nazo bona sibulunge ukukhulumisana okuhle?

22 Ukukhulumisana okuhle kuyaphumelela nengabe kunamezwi akhulunywa ngesineke, ukuqalana ngethando nokusikinyeka komzimba okuhle, umusa nokuzwisisa. Ngokusebenza budisi bona babulunge ukukhulumisana okuhle, bobabili umfazi nendoda bazozizwa batjhaphulukile ukuveza indlela abazizwa ngayo, begodu bangaba mthombo wenduduzo nesizo komunye nomunye ngeenkhathi zokudana namtjhana zokugandeleleka. ILizwi lakaZimu likhuthaza bona, ‘sikhulume ngokukhuthazako nabagandelelekileko.’ (1 KwebeTesalonika 5:14, NW) Kuzokuba neenkhathi lapho indoda izozizwa idanile neenkhathi lapho kuzokuba mfazi ozizwa njalo. ‘Bangakhuluma ngokukhuthazako,’ bakhane.—KwebeRoma 15:2.

23, 24. Ithando nehlonipho zisiza njani nengabe kunokungavumelani? Nikela isibonelo.

23 Abalingani bomtjhado ababonisa ithando nehlonipho angekhe baqale koke ukungavumelani njengomraro. Bazokusebenza budisi bona “bangabi bukhali.” (KwebeKholose 3:19) Bobabili kufuze bakhumbule bona “ipendulo ethambileko iyabukhandela ubukhali.” (Iziyema 15:1) Tjheja bona ungamnyazi namtjhana umsole umlingani othulula amazizwakhe asuka ehliziyweni. Kunalokho, qala lokho njengethuba lokwazi iimbonwakhe. Nobabili, lingani ukulungisa ukungavumelani bese nifikelele isiqunto ngokuvumelana.

24 Khumbula isehlakalo lapho uSara abawa indodakwakhe u-Abrahama, isirarululo emrarweni othileko begodu lokho akhenge kumthabise u-Abrahama. Nokho uZimu watjela u-Abrahama: “Lalela ilizwi lakhe.” (Genesisi 21:9-12) U-Abrahama wenza njalo begodu wabusiswa. Ngokufanako, nengabe umfazi ulinganisa into ehlukileko kuleyo ecatjangwa yindodakwakhe, kufuze ilalele. Ngesikhathi esifanako, umfazi akukafuzi angamele ingcoco, kodwana kufuze alalele lokho indodakwakhe efuna ukukutjho. (Iziyema 25:24) Kokubili kungaba yindoda nanyana mfazi, ukugandelela umbonwakho ngaso soke isikhathi kutjengisa ukungabi nethando nokungahloniphi.

25. Ukukhulumisana okuhle kungaba njani nengcenye ethabweni lobuhlobo obutjhideleneko bokuphila komtjhado?

25 Ukukhulumisana okuhle godu kuqakathekile ebuhlotjeni bomseme babantu abatjhadileko. Ukuba marhamaru nokubhalelwa kuzibamba kungabonakalisa khulu ubuhlobo bomtjhado obutjhidelenekobu. Ukukhulumisana ngokutjhaphulukileko nesineke kuqakathekile. Nengabe ngamunye ngokungabi marhamaru ukhathalela ihlalakuhle yomunye, ubuhlobo bomseme kanengi abubimraro. Kulokhu, njengakwezinye izinto, “Akungabikho ogondela kwesakhe, kodwana akube ngiloyo naloyo afunele abanye okuhle.”—1 KwebeKorinte 7:3-5; 10:24.

26. Ngitjho nanyana umtjhado ngamunye uzokuba neenkhathi ezimnandi nezibudisi, iLizwi lakaZimu lisisiza njani isibili esitjhadileko bona sifumane ithabo?

26 Qala bona iLizwi lakaZimu lisinikela isiluleko esihle kangangani! Liqiniso, umtjhado ngamunye uzokuba neenkhathi ezimnandi nezibudisi. Kodwana nengabe isibili sizithoba ekucabangeni kwakaJehova, njengombana kuvezwe eBhayibhilini, bese sisekela ubuhlobo baso ekambiswenilawulo yethando nehlonipho, singaqiniseka bona umtjhadwaso uzokuhlala ngokungapheliko begodu uzokuba nethabo. Asizokuhloniphana sona kwaphela, kodwana godu sizokuhlonipha noMthomisi womtjhado, uJehova uZimu.

IINKAMBISOLAWULO ZEBHAYIBHILEZI ZINGASISIZA NJANI ISIBILI . . . BONA SITHABELE UMTJHADO OHLALA NGOKUNGAPHELIKO NONETHABO?

AmaKrestu weqiniso ayathandana.—Jwanisi 13:35.

AmaKrestu akulungele ukulibalelana.—KwebeKholose 3:13.

Kunokuhlophiseka kwamambala endabeni yobuhloko.—1 KwebeKorinte 11:3.

Kuqakathekile ukutjho into efaneleko ngesikhathi esifaneleko.—Iziyema 25:11.

[Umkhangiso osekhasini 28]

Ukuthandana nokuhloniphana kudosela epumelelweni yomtjhado

    Iincwadi ZesiNdebele (2008-2025)
    Phuma
    Ngena
    • IsiNdebele
    • Yabelana
    • Okunyulako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Imibandela
    • Iinkambiso Zokubulunga Ifihlo
    • Ukuhlelwa Kwemininigwanakho Eyifihlo
    • JW.ORG
    • Ngena
    Yabelana