ISIHLOKO SAMA-51
INGOMA 132 Sesimunye
Umnyanya Womtjhado Odumisa UJehova
“Zoke izinto azenzeke ngokufaneleko nangokuhleleka.”—1 KOR. 14:40.
OKUSESIHLOKWENESI
Isihlokwesi sizokukhuluma ngendlela amaKrestu athandanako angatjengisa ngayo ihlonipho kuJehova ngelanga lawo lomtjhado.
1-2. UJehova uliqala njani ilanga lomtjhado?
KGHANI kunomuntu othembisane naye umtjhado? Nakunjalo, lesi sikhathi esithabisako. Kungenzeka umajadu ngokulungiselela umtjhadwakho. UJehova unendaba nokuthi ilanga lenu lomtjhadoa likhamba njani. Ufuna nilithabele begodu nithabele nengomuso lenu ndawonye.—IzA. 5:18; Ngom. 3:11.
2 Kuqakatheke khulu ukuthi ilanga lenu lomtjhado lidumise uJehova. Kubayini sitjho njalo begodu ningakwenza njani lokho? Ngitjho nanyana isihlokwesi sikhuluma ngabantu abalungiselela umtjhadwabo kodwana iinkambisolawulo okuzokucocwa ngazo, zingasisiza soke sidumise uJehova, nakwenzeka simenywe emtjhadweni namkha abantu abatjhadako nabasibawe ukuthi sibasize ekulungiseleleni umtjhadwabo.
KUBAYINI ILANGA LAKHO LOMTJHADO KUFUZE LIDUMISE UJEHOVA?
3. Abantu abazokutjhada nabalungiselela umtjhadwabo khuyini ekufuze bacabange ngayo begodu kubayini?
3 Abantu abazokutjhada kufuze benze iinqunto ezimalungana nomtjhadwabo, bazisekele eenkambiswenilawulo zakaJehova asinikele zona eliZwini lakhe iBhayibheli. Kubayini? Kungombana uJehova nguye owathomisa umtjhado. Wahlela umtjhado wabatjhadikazi bokuthoma u-Adamu no-Eva. (Gen. 1:28; 2:24) Yeke abantu abatjhadako, into yokuthoma ekufuze bacabange ngayo nabalungiselela ilanga labo lomtjhado, yindlela uJehova acabanga ngayo.
4. Ngimaphi amabanga enza abantu abatjhadako bafune ukudumisa uJehova ngelanga labo lomtjhado?
4 Ninamabanga amahle wokufuna ukucabanga njengoJehova nanihlela ilanga lenu lomtjhado. NguBabenu wezulwini begodu Mnganenu omkhulu. (Heb. 12:9) Nifuna ukuhlala nitjhidelene noJehova, yeke anifuni kube nananyana yini ngelanga lomtjhado ezokwenza uMnganenu azwe ubuhlungu. (Rhu. 25:14) Nanicabanga ngakho koke uJehova anenzele khona nalokho asazonenzela khona, angeze navuma na ukuthi ufanelwe kukuthi nimdumise ngelanga lomtjhado?—Rhu. 116:12.
NINGAMDUMISA NJANI UJEHOVA?
5. IBhayibheli lingabasiza njani abazokutjhada, balungiselele ilanga labo lomtjhado?
5 IBhayibheli alisinikeli irhelo lemithetho amaKrestu ekufuze alilandele nakalungiselela umnyanyawo womtjhado. Abantu abatjhadako, bangalungiselela umtjhadwabo ngokuya ngobujamo bendawo abahlala kiyo, amasiko nezinto abazithandako. AmaKrestu weqiniso ahlonipha imithetho neemfuneko ezibekwe nguKhesari. (Mat. 22:21) Nanyana kunjalo, umnyanya womtjhado ohlelwe ngokuya ngokweenkambisolawulo zeBhayibheli, uzokudumisa uJehova bewumenze athabe. Alo-ke, ngiziphi iinkambisolawulo ekufuze ucabange ngazo?
6. Kubayini kuqakathekile ngabantu abatjhadako bona bathobele iimfuneko zomthetho womtjhadwabo?
6 Yenza ngokuvumelana neemfuneko zomthetho malungana nomtjhado. (Rom. 13:1, 2) Kezinye iinarha abantu abazokutjhada, kufuze balandele iimfuneko zakarhulumende ngaphambi kobana batjhade. Abantu abazokutjhada kufuze bazi ukuthi ziyini iimfuneko zendawo abahlala kiyo, nange zikhona. Naningazazi iimfuneko zendawo enihlala kiyo ningabawa abadala banisize.b
7. Umnyanya womtjhado kufuze ube njani?
7 Umnyanya womtjhado kufuze uthabise. (1 Kor. 10:31, 32) Linga bona umtjhadwakho uveze iinthelo zomoya kaZimu kuneenthelo zomoya wephaseli. (Gal. 5:19-26) Ngokuvumelana neenkambisolawulo zeBhayibheli zobuhloko, umkhwenyana kufuze enze isiqinisekiso sokobana umnyanya womtjhado uyathabisa begodu uhloniphekile. Khuyini ezomsiza enze njalo? Ikulumo esekelwe eBhayibhelini, nayethulwa ngethando, ngehlonipho nangefudumalo, izokwenza abantu bathokoze ngelungiselelo lakaZimu lomtjhado. Boke abalaleleko bazokuzuza ngekulumo le, babone ukuqakatheka komnyanya lo. Abatjhadikazi abanengi abamaKrestu bakhetha ukuthi umtjhado ube seWolweni lomBuso nakukghonakalako. Nawufuna umnyanyakho ube seWolweni lomBuso kufuze ufake isibawo usithumele esihlopheni sabadala kusese nesikhathi.
8. Nanihlele ukuya kwenye indawo bona niyozithabisela khona, kufuze kube njani lapho? (Roma 13:13)
8 Funda kwebeRoma 13:13. Nanikhethe ukuthi kube nendawo eniyozithabisela kiyo ngemva kwekulumo eWolweni lomBuso, khuyini enganisiza ningatjengisi umoya wephasi nanilapho? Ibizo lesiGirigi ngesiNdebele elitjhugululwe ngokuthi ‘imigidi engalawulekiko’ ihlanganisa ukusela ngokudluleleko nokudlala umbhino bekube sebusuku khulu. Naniqunta ukuthi kube neenselo ezidakako, qinisekani bona akunamuntu osela ngokudluleleko.c Nakunombhino wuliliseni ngendlela yokuthi enibamemileko bakghone ukucoca. Tjhejisisani ihlobo lombhino namezwi asembhinweni loyo ukwenzela bona kungabi nomuntu okhubekako.
9. Khuyini abantu abatjhadako ekufuze bacabange ngayo malungana neenkulumo ezifitjhani abantu abangathabela ukuzitjho emnyanyeni womtjhado?
9 Kghani uzokuba neenkulumo ezifitjhani abantu abazitjhoko, iinthombe ezidlheganako, amavidiyo namkha ezinye izinto zokuzithabisa emnyanyeni womtjhado? Izintwezi zingenza umtjhado ube mnandi. Nanyana kunjalo, qiniseka bona koke okwenzekako kuyakhuthaza. (Flp. 4:8) Zibuze: ‘Kghani zizokutjengisa ihlonipho kwabanye? Kghani zizokuhlonipha amalungiselelo womtjhado?’ Ngaphezu kwakho koke zibuze: ‘Kghani zizokudumisa uJehova?’ Ngitjho nanyana amahlaya amnandi, balekela amahlaya angakafaneli namkha amahlaya azokwenza abantu bacabange ngezomseme. (Efe. 5:3) Qiniseka bona abangani namalunga womndeni azokubeka lobubodlhana bayakuzwisisa bebayakuhlonipha enikufunako.
10. Kubayini abatjhadako kufuze balinganisele nabalungiselela umnyanyabo womtjhado? (1 Jwanisi 2:15-17)
10 Linganisela. (Funda yoku-1 kaJwanisi 2:15-17.) Kuyamthabisa uJehova lokha abantu abamlotjhako nabafuna ukumdumisa kunokobana bazifunele bona idumo elingakafaneli. Yeke amaKrestu alinganiselako angekhe afune ukusebenzisa imali enengi ngokudluleleko nakalungiselela umtjhado bona ‘azikhakhazise ngalokho anakho.’ Khuyini eningayizuza ngokwenza umnyanya womtjhadweni ungabi ngodluleleko? Cabanga ngalokho okwenzeka ngomtjhado ka-Mike, umfowethu we-Norway. Uthi: “Akhenge sibe neenkolodo begodu sakghona ukuragela phambili siphayona. Umnyanya womtjhadwethu bewungabizi khulu kodwana bewumuhle.” Udadwethu we-India u-Tabitha uthi, “Akhenge sigandeleleke khulu, sahlela bona umnyanya womtjhado ungabizi khulu namkha ube ngodluleleko. Bezizincani izinto ebekufuze zenziwe begodu akhenge siphikisane khulu.”
Akunandaba bona sihlala kuphi, umnyanya womtjhado wamaKrestu ungaba ngolinganiselako, omuhle nesizokuhlala siwukhumbula (Funda iingaba 10-11)
11. Umakoti nomkhwenyana bangatjengisa njani ukuthi bayalinganisela endleleni abambatha ngayo? (Qala neenthombe.)
11 Seniquntile bona nizokumbathani? Siyaqiniseka ukuthi nifuna ukuba bahle. Nangeenkhathi zeBhayibheli umakoti nomkhwenyana bebaqiniseka ukuthi baba bahle. (Isa. 61:10) Indlela ombatha ngayo ngelanga lomtjhado izokuhluka endleleni ohlala umbatha ngayo nawuya keminye iminyanya. Nanyana kunjalo, kufuze ulinganisele. (1 Thim. 2:9) Ungavumeli lokho ozokumbatha namkha indlela oqaleka ngayo ibe yinto eqakatheke ukudlula koke emtjhadwenakho.—1 Pit. 3:3, 4.
12. Kubayini abazokutjhada kufuze bangavumeli nanyana ngimaphi amasiko angakhambisani neemfundiso zeBhayibheli ajayelekileko emphakathini abahlala kiwo?
12 Ungavumeli amasiko angakhambisani neemfuneko zeBhayibheli emtjhadwenakho. (IsAm. 18:4) Imitjhado esikhathini sanamhlanjesi kanengi iba namasiko akhambisana nekolo yamala, imimoya nemilingo. UJehova uyasiyelelisa bona sikhambele kude nezinto ezingakahlwengeki. (2 Kor. 6:14-17) Nange kunamasiko eningaqiniseki ngawo enziwa endaweni enihlala kiyo, zibuzeni ngomsuka wawo nangeenkambisolawulo zeBhayibheli ngaphambi kobana niqunte ukuwenza emnyanyenenu womtjhado.
13. Abantu abazokutjhada bangamlingisa njani uJehova endabeni yokwamukela izipho?
13 Kghani kujayelekile na endaweni enihlala kiyo ukuthi abamenyiweko banikele abantu abatjhadako izipho? Ubujamo bezomnotho babanye abamenyiweko bungathinta indlela abanikela ngayo ngezipho ebantwini abatjhadako. AmaKrestu akhuthazwa bona aphe begodu lokho kuwenza athabe. (IzA. 11:25; IzE. 20:35) Nanyana kunjalo, asifuni ukwenza iimvakatjhi zethu zizizwe zikatelelekile ukupha namkha zizizwe ngasuthi isipho esincani ezikghone ukupha ngaso asikamukeleki. Sifuna ukulingisa uJehova ngendlela esiqala ngayo izipho nokuthi sivumele abanye baphe ngokuya ngalokho abanakho begodu okuvela ehliziyweni.—2 Kor. 9:7.
UKUBALEKELA IINTJHIJILO NOKUZIHLULA
14. Ngiziphi iintjhijilo abantu abazokutjhada abaqalana nazo?
14 Ningaqalana neentjhijilo njengombana nihlela umnyanya womtjhado odumisa uJehova. Ngokwesibonelo, ningakufumana kubudisi ukuhlela umtjhado onganazinto ezinengi. U-Charlie we-Solomon Islands, uthi: “Bekubudisi ukuqunta ukuthi ngubani esizomumema lapha esizokuzithabisela khona. Sinabangani abanengi begodu ngokwesiko lethu, woke umuntu ulindele ukumenywa.” U-Tabitha, esikhulume ngaye ekuthomeni uthi: “Lapha esihlala khona kujayelekile ukuba nomtjhado omkhulu. Kwathatha isikhathi bona ababelethi bethu bamukele isiqunto sethu sokumema abantu abali-100.” U-Sarah we-India uthi: “Abantu abanengi bathabela imitjhado edurako. Umzawami waba nomtjhado omkhulu, lokho kwangenza ngafuna umnyanya womtjhado omkhulu khulu.” Khuyini enganisiza nihlule iintjhijilwezi nezinye?
15. Kubayini umthandazo uyingcenye eqakathekileko yokuhlela umtjhado?
15 Thandazani khulu ngamalungiselelo womtjhadwenu. Ningatjela uJehova ngomthandazo ngananyana ngiziphi iintjhijilo eniqalana nazo nangendlela enizizwa ngayo. (Flp. 4:6, 7) Ningambawa anisize nenze iinqunto ezihlakaniphileko, nehlise umoya nanizizwa nithukiwe begodu anisize nibe nesibindi nakutlhogekako. (1 Pit. 5:7) Indlela enithembela ngayo kuJehova izokuthuthuka nanibona indlela anisekela ngayo. U-Tabitha esikhulume ngaye ekuthomeni uthi: “Mina nomuntu engithembisene naye umtjhado besitshwenyeke khulu ngokuthi sizokuphikisana besiphikisane nemindenethu. Yeke qobe ngaphambi kobana sikhulumisane ngamalungiselelo womtjhado, besithoma ngomthandazo. Besilibona isizo lakaJehova begodu sithabela nokuthula njengombana silungiselela umtjhado.”
16-17. Ukukhulumisana kuhle kunganisiza njani nanilungiselela umnyanya womtjhado?
16 Khulumisanani ngehlonipho. (IzA. 15:22) Njengabantu abazokutjhada zinengi iinqunto ekuzokufuze nizenze malungana nomnyanyenu womtjhado. Kungahlanganisa ilanga lomtjhado, imali enizoyisebenzisa, irhelo labantu enizobamema nezinye izinto ezinengi. Ngaphambi kobana nenze isiqunto, hlanganisani imibono ngemva kwalokho, nicoce ngeenkambizolawulo zeBhayibheli ezisebenza esinquntweni enifuna ukusenza, funani neenyeleliso emaKrestwini avuthiweko. Naniveza indlela enizizwa ngayo ngelungiselelo elithileko, yibani nomusa, nilinganisele benizimisele nokutjhugulula izinto. Nange amalunga womndeni enitjhidelene nawo, njengababelethi benu baneembawo ezithileko ezilinganiselako, lingani ukuzihlonipha. Lo mnyanya oqakathekileko nakibo. Nange ningakghoni ukwenza abakubawileko, bahlathululeleni kuhle ngamezwi anehlonipho. (Kol. 4:6) Kwenzeni kukhanye emndeninenu ukuthi ihloswenu kukuba nomnyanya othabisako nodumisa uJehova.
17 Ukuhlathululela ababelethi benu abangasimaKrestu ngeenqunto zenu kungaba budisi khulu kodwana ningakwenza ngendlela ephumelelako lokhu. Umfowethu we-India u-Santhosh, uthi: “Umndenethu bewufuna ukufaka amasiko wesi-Hindu emtjhadwenethu. Kwasithatha isikhathi eside bona sibahlathululele ngeenqunto zethu. Senza amatjhuguluko ezintweni ebesibona ukuthi angekhe ziphule umthetho kaJehova. Ngokwesibonelo, satjhugulula ukudla ebesihlele ukukudla endaweni yokuzithabisa, kwaba ngilokho bona abakuthabelako saqunta nokungadlali umbhino namkha ukujida ngombana bebangakakujayeli lokho.”
18. Khuyini engakusiza uqinisekise ukuthi ilanga lomnyanya womtjhado likhamba kuhle? (1 Korinte 14:40) (Qala nesithombe.)
18 Hlela kuhle. Nange nihleleke kuhle kungenzeka ningagandeleleki khulu ngelanga lomtjhado. (Funda yoku-1 kwebeKorinte 14:40.) U-Wayne we-Taiwan, uthi: “Amalanga ambalwa ngaphambi komtjhado saba nomhlangano omncani nalabo abathi bazosisiza emnyanyeni. Sacoca ngamalungiselelwethu begodu saphrakthiza ezinye iingcenye zamalungiselelo womtjhado ukuqinisekisa bona koke kuzokukhamba kuhle.” Ukutjengisa ukuthi uyabahlonipha boke obameme emtjhadweni, yenza koke okusemandlenakho bona ubambe isikhathi.
Ukuhlela kuhle ngaphambi komnyanya womtjhado kungaqinisekisa ukuthi izinto zizokukhamba kuhle (Funda isigaba 18)
19. Ungaqinisekisa njani bona umnyanya womtjhadwakho uhlala uhloniphekile?
19 Imiraro eminengi ingakhandelwa ngokuthi ucabange kusese ngaphambili. (IzA. 22:3) Ngokwesibonelo, nange uhlala endaweni lapha kujayeleke khona ukuthi abantu abangakamenywa emtjhadweni bazifikele, cabanga ukuthi ungakukhandela njani lokho. Yenza isiqinisekiso sokuthi iinhlobo zenu ezingasi boFakazi bakaJehova ziyayazi indlela ekuzokwenzeka ngayo. Ubahlathululele indlela ozizwa ngayo ngamanye amasiko weminyanya yomtjhado. Ungababawa bafunde isihloko esithi, “Kwenzekani Emshadweni WoFakazi BakaJehova?” esifumaneka ku-jw.org. Nawuzakuqiniseka bona koke kukhamba ngendlela efaneleko emnyanyeni womtjhadwakho, cabangela umfowethu othileko ovuthiweko bona abe ‘mnqophisi womnyanya.’ (Jwa. 2:8) Nange umtjela ngokukhanyako ukuthi ngimaphi amahlelwenu womtjhado eninawo, anganisiza bona umnyanya womtjhadwenu uhlale uhloniphekile ngendlela enihlele ngayo.
20. Khuyini abantu abazokutjhada ekufuze bayikhumbule ngomnyanyabo womtjhado?
20 Ungatshwenyeka lokha nawucabanga ngakho koke ekufuze nikulungiselele. Nanyana kunjalo, khumbula ukuthi umnyanyenu womtjhado uzokwenzeka ilanga linye kwaphela. Kungaba lilanga lokuthoma elizokwenza ukuphila kwenu ndawonye njengabantu abalotjha uJehova kuthabise. Yenzani koke okusemandlenenu ukuthi umtjhadwenu ube ngolinganiselako nohloniphekileko. Thembelani kuJehova. Ngesinqophiso sakhe, nizokukghona ukuhlela umnyanya womtjhado, enizokuthi naniqala emva nithabe ningazisoli.—Rhu. 37:3, 4.
INGOMA 107 UZimu Usifundisa Ithando Lamambala
a IHLATHULULO YAMAGAMA: Emasikweni amanengi umnyanya womtjhado uhlanganisa ukuthi abantu abazokutjhada batjho iimfungo zabo phambi kwakaZimu. Abanye abazokutjhada bangakhetha ukuhlangana bona bathabele ukudla nabangani nemindeni. Eenarheni lapho kungakajayeleki khona bona kube neminyanya yemitjhado, kusaqakathekile bona abantu abazokutjhada bahloniphe iinkambisolawulo zomtjhado zeBhayibheli ngelanga abatjhada ngalo.
b Nawufuna ilwazi elengeziweko endleleni amaKrestu aqala ngayo iimfuneko zakarhulumende ngomtjhado funda isihloko esithi, “Imishado Ehloniphekayo Phambi KukaNkulunkulu Nabantu” esiThaleni saka-Octoba 15 2006, esifumaneka ngesiZulu.
c Bukela ividiyo ethi,Kghani Kufuze Kube Notjwala? Ku-jw.org.