“Popia Vala, Wahatalame”

1-3. Omokonda yatyi Paulu aila ko Kolindu? Ya ovitateka patyi ankho ena-vio?

ENIMA 50 lihungi kokupwa. Omutumwa Paulu uli mo Kolindu, epunda-umbo limwe enene muna ova Ngeleku, nova Loma, nova Sundaa.a Paulu tyemweeta omo ankho hakulandesa nokulanda ovipuka, aa okwoovola ovilinga. Tyemutwala mo Kolindu otyipuka tyimwe otyinene, okwivisa Ouhamba wa Huku. Mahi tupu Paulu uya nokwoovola apa makala opo ahakale omulemo ku vakwavo. Ankho kahande omunthu nawike asoke okuti ulia tupu Ondaka ya Huku. Pahe oityi malingi?

² Pena otyilinga tyimwe Paulu evila okulinga, okulinga onotenda. Namphila otyilinga tyimwe tyahapepukile, nongootyo Paulu ankho wafwapo umwe opo alinge otyilinga otyo elitekule. Pahe okuti metyivili okuvasa ovilinga mepunda-umbo omu muna ovanthu ovanyingi? Metyivili okuvasa apa akala? Namphila pena ovitateka ovinyingi, mahi nongootyo Paulu otyilinga esuka vali natyo otyilinga tyokwivisa.

³ Paulu wakalele omuvo umwe mo Kolindu, ovilinga viae viokwivisa aviende umwe nawa. Oityi tulilongesila kovilinga Paulu alingile mo Kolindu tutyivile okwava oumbangi waoya wayemba Kouhamba wa Huku?

“Ankho Vatunga Onotenda” (Ovilinga 18:1-4)

4, 5. (a) Mo Kolindu Paulu wehikilile meumbo lya valie? Ya ankho otyilinga patyi alinga? (b) Mokutala onalupi Paulu alongeswa okutunga onotenda?

⁴ Etyi Paulu ehika mo Kolindu, avelinoñgonoka novalinepi vamwe vatambula nawa ovaenda. Omulume watyo ankho omu Sundaa utiwa o Akila, omukai watyo utiwa o Pilisila aa o Pilisika. Ovalinepi ovo vakakala tupu ko Kolindu, otyitumino tyomutumini omunene Kalaundiu watile okuti ova Sundaa aveho vena okutunda mo Loma. (Ovil. 18:1, 2) Ovo Akila na Pilisila avayakula Paulu meumbo liavo, mahi tupu avaundapa nae. Ombimbiliya yati: “Mokonda ankho vena oufwisu wike, akala meumbo liavo, otyo vaundapa aveho, ankho vatunga onotenda.” (Ovil. 18:3) Omuvo auho Paulu ankho eli mo Kolindu, ankho uli vala meumbo lyo Akila na Pilisila. Momuvo watyo eli meumbo olio, tyipondola opo ahoneka omikanda vimwe hono vivasiwa mo Mbimbiliya.b

⁵ Tyina Paulu ankho ‘alongesiwa na Ngamaliyeli,’ opi ankho elilongesila okutunga onotenda? (Ovil. 22:3) Mokutala ova Sundaa vo potyita tyo tete ankho valongesa umwe ovana vavo okulinga otyilinga tyimwe, namphila hamwe haa mavakalongeswa monosikola. Paulu ankho o woko Talusu ko Silisia. Epunda-umbo olio ankho liankhimana unene mokonda ankho muna otyinyanga tyimwe valinga natyo onotenda tyitiwa o cilicium. Tyipondola otyilinga otyo tyokulinga onotenda, Paulu wetyilongeswa etyi nkhele omona. Mahi ngwe otyilinga otyo ankho tyilingwa ñgeni? Otyilinga otyo ankho katyapepukile. Ankho tyati oe una okuteta-teta ovinyanga viatyo, nokuvinyika, nokuvitokaika vitavele okutunga otenda.

6, 7. (a) Oñgeni ovo Paulu na Akila na Pilisila ankho vatala otyilinga tyokulinga onotenda? (b) Oñgeni ovaumbili va Siovaa hono valinga ngeetyi tyalingile ovo Paulu na Akila na Pilisila?

⁶ Paulu ankho kasoko okuti okulinga onotenda otyilinga otyinene vali ena-tyo. Mahi ngwe ankho ulinga vala otyilinga otyo opo etyivile okulitekula tyina aivisa “oviwa ovipe vya Huku otyali.” (2 Kol. 11:7) Ovo Akila na Pilisila ankho vatala ñgeni otyilinga otyo? Navo otyilinga otyo ankho vetyitala umwe ngeetyi Paulu etyitala. Menima 52 etyi Paulu atunda mo Kolindu, ovo Akila na Pilisila navo avasipo eumbo liavo novilinga viavo, avaende na Paulu ko Efesu. Ko Efesu oko, omaliongiyo ankho alingilwa meumbo liovalinepi ovo. (1 Kol. 16:19) Etyi pakala ovalinepi ovo avaende ko Loma, pahe avakondoka vali ko Efesu. Ovalinepi ovo ankho vata ombili ovilinga vya Huku, ankho vevipaka pomphangu yo tete. Tupu ankho velikwatehila opo vakwateseko vakwavo. Mokonda yotyipuka otyo ankho valinga, vakwavo “vomawaneno omihoko omikwavo” vevepandula. — Loma 16:3-5; 2 Tim. 4:19.

⁷ Hono ovalanduli va Sesusi navo valinga ngeetyi tyalingile ovo Paulu na Akila na Pilisila. Vaundapa umwe nombili opo vahakale “omutengi” ku vakwavo. (1 Tes. 2:9) Ovanyingi vati hono vaundapa movilinga vya Siovaa, onthiki onkhwavo vaundapa movilinga viavo opo velitekule. Ngeetyi tyalingile ovo Akila na Pilisila, hono ovanthu ovanyingi va Siovaa navo vayakula umwe nawa momaumbo avo ovatalelipo vomawaneno. Vana vokuyakula nawa ovaenda, vetyii okuti otyipuka tyimwe tyipameka, tyihambukiswa unene. — Loma 12:13.

“Ova Kolindu Ovanyingi . . . Avetavela” (Ovilinga 18:5-8)

8, 9. Oityi Paulu alingile etyi ova Sundaa vemwaanya, ya pahe ankho ulongesila-pi ovanthu?

⁸ Etyi ovo Sila na Timotiu vatunda ko Masendonia, vaetelela ovipuka vimwe Paulu, atyimoneka umwe nawa okuti ku Paulu otyilinga tyokulinga onotenda hatyoko tyesukisa vali. (2 Kol. 11:9) Oityi Paulu alingile? Ombimbiliya yati: “Elipake umwe mokupopia ondaka.” (Ovil. 18:5) Namphila apopile umwe Ondaka ya Huku, mahi ova Sundaa avanumana. Pahe opo Paulu alekese okuti haeko uvelwa onombei mokonda yeetyi ova Sundaa vaanya ondaka yeyovo konthele ya Kilisitu, Paulu elilaumuna ombuma, evepopila okuti: “Ohonde yenyi mwene iwile komitwe vienyi. Ame nasukuka. Okutuka hono mandyeende no kovanthu vovilongo.” — Ovil. 18:6; Isek. 3:18, 19.

⁹ Pahe Paulu ankho makaivisa-pi vali? Tyilinga ovipuka, omulume umwe utiwa o Tisiu Susitu, omufendi wa Huku ankho una ondywo ikahi ponthele yondywo yokufendela, aihana Paulu ende no meumbo liae. Paulu wati vala tundee mondywo yokufendela, anyingila meumbo liomulume oo. (Ovil. 18:7) Namphila Paulu mokuli mo Kolindu nkhele ankho ukala umwe meumbo lyo Akila na Pilisila, mahi ankho ulongesila ovanthu meumbo lya Tisiu Susitu.

10. Oityi tyilekesa okuti Paulu ankho kahande vala okukalongesa ovanthu vovilongo ovikwavo?

¹⁰ Okuti etyi Paulu apopile okuti makalongesa ovanthu vovilongo ovikwavo, ngootyo ankho kamalongesa vali ova Sundaa no vokulinga oviso viova Sundaa naapa umwe vesuka notyili? Au, hatyoko. Mongeleka, Ombimbiliya yapopia okuti, “Kilisipu omunene wondywo yokufendela, etavela Tatekulu, nae no veumbo liae aveho.” Mokutala, na vakwavo vali otyo valingile mokonda Ombimbiliya yati: “Ova Kolindu ovanyingi ankho veli nokutehelela, avetavela, avambatisalwa.” (Ovil. 18:8) Okutuka umwe opo, pahe ovalanduli va Sesusi mo Kolindu ankho veliongiyila meumbo lya Tisiu Susitu. Ine ehipululo eli liahonekelwe umwe omu ovipuka vielilandulila, ñgeno twamona umwe nawa okuti ova Sundaa vakala ovalanduli va Sesusi etyi Paulu pahe apukumuna-le ovikutu viae. Otyipuka otyo tyilekesa okuti naina Paulu ankho wapola pokati.

11. Oñgeni Onombangi mba Siovaa vahetekela Paulu tyina vapopia novanthu vonongeleya?

¹¹ Hono ovanthu movilongo ovinyingi veli monongeleya mbupopia okuti valandula Sesusi. Ovanthu vatyo ovo vakakatela umwe mweetyi valongesiwa monongeleya mbavo. Movilongo vimwe, vokwakalela komutwe onongeleya valinga ononkhono opo ovanthu veye mongeleya yavo. Ovanthu ovanyingi vapopia okuti valandula Kilisitu nkhele vakakanyena vala moviso viavo, ngeetyi ankho tyilinga ova Sundaa vakala ko Kolindu. Ngeetyi ankho tyilinga Paulu, noonthwe Nombangi mba Siovaa tuhole okukwatesako ovanthu vanoñgonoke etyi vatanga mo Mbimbiliya. Na tyina umwe vehetavela aa ononkhalamutwe mbavo vetuyele, no ngootyo tutwalako okwivisa. Povanthu ovanyingi “vata ombili vya Huku, mahi ha nenoñgonoko liatyo mwene,” pena ovanthu ovanyingi vena omutima omuwa onthwe twesukisa okwoovola. — Loma 10:2.

“Mepunda-umbo Omu Nkhele Ndyina-mo Ovanthu Ovanyingi” (Ovilinga 18:9-17)

12. Oityi Paulu apopililwe na Sesusi?

¹² Tyipondola hamwe Paulu ankho usoka okuti hamwe hahe vali okutunda mo Kolindu. Ine otyipuka otyo wetyisokele, etyi tyapopile Tatekulu Sesusi etyi emumonekela, tyemukwatesileko. Wemupopilile okuti: “Wahatile owoma, ove popia vala, wahatalame, ame ndyina ove, petupu-ale ou mekulwisa ekulingi omapita; mepunda-umbo omu nkhele ndyina-mo ovanthu ovanyingi.” (Ovil. 18:9, 10) Etyi Sesusi apopilile Paulu tyemupamekele unene, mokonda o Sesusi yatyo wemupopilile okuti memuyakulila, petupu-ale ou memulingi omapita. Tupu emupopila okuti mepunda-umbo olio nkhele pena ovanthu ovanyingi mavetavela otyili. Etyi Paulu apopilwa onondaka ombo walingile-tyi? Ombimbiliya yati: “Nkhele ngako umwe akala oko, akala-ko enima nonohanyi epandu, otyo evelongesa ondaka ya Huku.” — Ovil. 18:11.

13. Etyi Paulu ehungi potyipundi tyonomphela, mokutala oityi ankho ahinangela, ya okuti nae ankho opo maipaelwa opo?

¹³ Etyi Paulu akala enima mo Kolindu, apamoneka vali otyipuka tyimwe tyemupa onthumbi yokuti Sesusi ankho uli nokumukwatesako. Ombimbiliya yati: “Ova Sundaa avelipakela-mo aveho vatutumbe umwe na Paulu, avemutwala potyipundi tyonomphela,” tyitiwa beʹma. (Ovil. 18:12) Ovanthu vamwe vapopia okuti o beʹma ankho yaya peulu, emanya liaunda-unda otyinthwelu notyingole, kwanthindwa ovipuka ovinyingi. Tyipondola o beʹma ankho ikala ponthele popalasa onene yomo Kolindu. Komutwe wo beʹma tyipondola ankho kuna umwe omphangu onene papondola okukala ovanthu ovanyingi. Ovanthu vamwe vokwatanga vapopia okuti otyipundi tyonomphela ankho tyikala vala popepi nondywo yokufendela nondywo ya Tisiu Susitu. Tyipondola etyi ovo Paulu veli nokuhika ko beʹma, Paulu ankho uli nokusoka onthiki Sitevau aipawa nomamanya. Sitevau wali omunthu wo tete omulanduli wa Kilisitu waipaelwe. Pomuvo Sitevau aipawa Paulu ankho utiwa o Saulu, “nae ankho otyo ahanda umwe tyokumwiipaa.” (Ovil. 8:1) Okuti pahe na Paulu ankho opo maipaelwa opo? Au, mokonda Sesusi wemupopilile okuti: ‘Petupu-ale ou . . . mekulingi omapita.’ — Ovil. 18:10.

14, 15. (a) Oityi ovanthu vapopile vahunge Paulu, ya oityi Ngaliu apopilile okuti ondaka oyo ihulile opo? (b) Oityi Sositene alingilwe, ya mokutala kwatundilile-tyi?

¹⁴ Oityi tyamonekele-po etyi ovo Paulu vehika potyipundi tyonomphela? Ova Sundaa avahimbika okuhunga Paulu, otyo vati: “Omulume ou otyipuka eli nokupopila ovanthu vafende Huku hatyoko ovitumino viapopia.” Omukoyesi watyo ankho utiwa o Ngaliu, omutumini woko Akaya, omukulu womunongo umwe woko Loma utiwa o Seneka. (Ovil. 18:13) Ova Sundaa ankho ongatyina veli nokuti, etyi Paulu alongesa ova Sundaa valinge ovalanduli va Kilisitu ankho uli nokuliatela kovitumino. Mahi Ngaliu etyimono okuti Paulu utupu etyi alinga “tyapenga,” utupu “onkhali” alinga. (Ovil. 18:14) Ngaliu ankho kahande okulipaka ponondyaya mbova Sundaa. Paulu kehikile-ale kokupopia, Ngaliu ati ondaka oyo ihulile opo! Ova Sundaa vati vala tyivee avankhi ononyengo, avakwate Sositene. Tyipondola Sositene oe wapingile Kilisipu, akala onkhalamutwe yondywo yokufendela. Sositene “avahimbika okumuvetela ponthele potyipundi tyonomphela.” — Ovil. 18:17.

¹⁵ Oityi Ngaliu ahatyilikilile ovanthu vahavete Sositene? Tyipondola Ngaliu ankho uli nokusoka okuti, wakalela komutwe ovanthu veli nokupopia omapita Paulu, o Sositene yatyo umwe, pahe ayeke vemuvete umwe. Mokutala, kotyipuka otyo kwatukile otyipuka tyimwe otyiwa. Etyi pakala omanima amwe, Paulu ahonekela omukanda wo tete ova Kolindu, watumbulile-mo omunthu umwe utiwa o Sositene, ati owetu. (1 Kol. 1:1, 2) Okuti o Sositene wokwavetelelwe mo Kolindu? Ine oe yatyo, opo naina etyi tyamonekele mo Kolindu tyemukwatesileko akala omulanduli wa Kilisitu.

16. Oñgeni etyi Sesusi apopila Paulu okuti “wahatile owoma, ove popia vala, wahatalame, ame ndyina ove,” tyitukwatesako?

¹⁶ Hinangela okuti Sesusi wapopila vala Paulu okuti “wahatile owoma, ove popia vala, wahatalame, ame ndyina ove,” etyi ova Sundaa vemwaanya-le. (Ovil. 18:9, 10) Noonthwe otyiwa tuhinangele onondaka ombo, haunene umwe tyina ovanthu tupopia navo vehetutavela. Twahalimbweiko okuti Siovaa utala momutima, ovanthu vokwesuka oe uveeta no kwe. (1 Sam. 16:7; Swau 6:44) Onondaka ombo mbutwaavela ononkhono tuundape vali unene movilinga viokwivisa. Omanima aeho ovanthu ovanyingi vambatisalwa. Vana vetavela ‘okulongesa ovanthu vomihoko aviho valinge ovalongwa,’ Sesusi wevepopila okuti: “Ame ndyina onwe ononthiki ambuho atee konthyulilo youye ou.” — Mat. 28:19, 20.

“Ine Siovaa Wetyihanda” (Ovilinga 18:18-22)

17, 18. Tyina Paulu ankho enda ko Efesu, mokutala ankho usoka-tyi?

¹⁷ Katutyii ine etyi tyalingile Ngaliu, otyo tyakwatesileko ovalanduli va Kilisitu mewaneno lyo ko Kolindu okwahamoneswa vali ononkhumbi. Mahi nongootyo Paulu “akala-mo umwe ononthiki.” Mahi pahe menima 52 P.K., pondyovo Paulu atundu mo Kolindu aende noko Sekeleya, paendwa onokilometulu 11, okweenda nokoutundilo. Mahi Paulu etyi ehenetunde mo Sekeleya “akululwa onohuki, mokonda ankho walinga omphango.”c (Ovil. 18:18) Pahe avatundu mo Sekeleya na Akila na Pilisila avayauka elunga okwenda no ko Efesu, ko Asiya Menor.

¹⁸ Etyi ovo Paulu veli nokutunda mo Sekeleya tyipondola ankho uli nokusoka omuvo akalele mo Kolindu. Paulu ankho una ovipuka ovinyingi vimuhambukiswa. Ovilinga alingile mo Kolindu monohanyi 18 viaendele umwe nawa. Ko Kolindu ankho kwaonganekwa ewaneno epe liliongiyila meumbo lya Susitu. Tupu ankho ovo Susitu na Kilisipu no vomeumbo lya Kilisipu novakwavo vali, avakala ovalanduli va Kilisitu. Paulu ankho uvehole unene mokonda oe wevekwatesileko okukala ovalanduli va Kilisitu. Etyi pakala Paulu evehonekela omukanda, ati ankho vekahi “ngomukanda wahonekwa komutima wae.” Noonthwe tuhole unene okutala ovanthu tukwatesako okunoñgonoka otyili vekahi ‘ngomikanda vituhilivika.’ — 2 Kol. 3:1-3.

19, 20. Oityi Paulu alingile etyi ehika ko Efesu, ya oityi tulilongesila-ko movilinga viokwivisa?

¹⁹ Paulu wati vala hikee mo Efesu akwate ovilinga. “Akanyingila mondywo yokufendela akatomphola nova Sundaa.” (Ovil. 18:19) Mahi ngwe Paulu mo Efesu kakalelemo-ale ehimbwe. Neetyi vakwavo vati nkhele kala-vo muno, ‘ketavelele.’ Pahe pokulilekela evepopila okuti: “Haa mandyimukondokela vali, ine Siovaa wetyihanda.” (Ovil. 18:20, 21) Paulu ankho utyii okuti ko Efesu kuna ovilinga ovinyingi, ankho uhanda umwe okukondoka vali, mahi etyiyekela pomavoko a Siovaa. Noonthwe otyiwa okupanga etyi matulingi movilinga vya Siovaa. Mahi apeho tuna okwiita ku Siovaa, atutyiyekela pomavoko ae. — Tia. 4:15.

²⁰ Paulu asi ovo Akila na Pilisila mo Efesu, ngwe alauka no ko Sesaleya. Tyipondola ankho wakakukunya vomewaneno olio. (Tala okatoi mo Mbimbiliya yokulilongeswa momukanda Ovilinga 18:22.) Etyi Paulu atunda oko, aende ko Andiokiya yoko Silia, kuna ankho akala tyina nkhele ehena oku enda. Oungendi wae wa vali ankho waenda umwe nawa. Pahe oityi ankho matyimoneka-po moungendi wa tatu?