Kayovo

Okuti Siovaa utyivila umwe okututilisa vokwanyima? Yoo utyivila umwe katyimupono-ale! Ngwe o Huku wokuvila atyiho. (Ehol. 1:8) Naina utyivila umwe okunyima-ko onondyali mbatyo ambuho, nononkhia umwe. (1 Kol. 15:26) Otyipuka otyikwavo tutila umwe Huku utyivila okututilisa vokwanyima omokonda ngwe kalimbwa ovipuka. Soka ononthungululu ambuho umbwii umwe nawa nomanyina ambo. (Isa. 40:26) No vokwanyima nii vala katutu kevelimbwa-le. (Som. 14:13; Luka 20:38) Ava makatutilisa uvehinangela umwe nawa-nawa, novipuka ankho valinga, no movanthu vatuka, novipuka vakondyaile navio, novipuka vei. Naina tupondola umwe okuyumba-ko onthumbi kweetyi Siovaa apopia okuti makatutilisa vokwanyima, mokonda twetyimona okuti ngwe otyo umwe ahanda ya utyivila umwe okutyilinga. Otyipuka otyikwavo tutavelela kwootyo apopia, omokonda ngwe watutailisa-le ovanthu. Kohale Siovaa wapele-ale ovanthu vemufenda ononkhono mbae vatutilise vokwanyima, pwoovo yatyo vokwatutilisile vokwanyima, pati umwe na Sesusi. w23.04 9-10 §§ 7-9

Ine tupopia nounkhengela, tyapoleya, navo mavesuku vali nokututehelela, etompho alii no komutwe. Mahi tupu ou wahanda vala tyokulitesa onkhango, nou ulinga vala tyomutomba, tupondola okuyeka-ko vala, atwahapopi nae. (Omih. 26:4) Mahi ovanyingi hatyoko-ale otyo mavalingi, vamwe mavetutehelela umwe. Tyamoneka umwe nawa okuti okulinga omunthu womapole otyiwa. Likwambela ku Siovaa ekupe ononkhono utyivile okukala tyapoleya tyina umwe ekupula evi tutavela neevi twehetavela, na tyina evipopia omapita. Wahalimbwe-ko okuti okukumbulula umwe nawa tyapoleya, tyeendeka nawa etompho, amwehelinana-nana vala. Ine ulinga omunthu womapole okumbulula nonthilo, ava vekutehelela vapondola umwe okupiluluka avehetupolo-po vala omapita, avesuku vali notyili ty’Ombimbiliya. Apeho kala tyamaneka, utyivile okwaamena evi tulongeswa m’Ombimbiliya, mahi otyilingi ‘nomapole, nonthilo onene.’ (1 Pet. 3:15) Linga omunthu womapole, mokonda ononkhono mbuli mo vomapole! w23.09 19 §§ 18-19

Matupopi ovipuka vikwana vilekesa umwe nawa okuti omunthu wapwa elundo. Tyo tete, omunthu wokwapwa elundo kanumana liwa. Ulikondola umwe omutima, ahati etyi vakwetu vandinga naame otyo ndyivelinga, tupu kayayesa vala vakwavo tyina anumana. (Oku. 34:6) Tya vali, omunthu wokwapwa elundo ukevelela umwe nawa, kanumana. Ine etyi akevela tyiseta, ulikwatehila umwe ahanumane vala liwa. (Mat. 18:​26, 27) Tya tatu, omunthu wokwapwa elundo, katumphuluka vala novipuka. Mahi, omunthu wokwapwa elundo, tyina apewa otyilinga tyimwe otyinene, ketyilingi vala tyalumbana, okutyilinga vala liwa-liwa tyipwe. Nkhele utala umwe nawa komuvo ena-o, apange umwe nawa oñgeni metyilingi. Pahe ataindya omuvo watyo wokutyilinga. Tya kwana, omunthu wokwapwa elundo ulikwatehila umwe tyina ena ovitateka, kakalela vala okuliyava. Omunthu wokwapwa elundo ulikwatehila umwe ahayeke-po okulingila Siovaa nehambu, otyo tupu atala koviwa ena-vio-ale. (Kolo. 1:11) Onthwe Ovakilisitau, tuna umwe okupwa elundo movipuka ovio aviho twapopia. w23.08 20-21 §§ 3-6

Tyahanda umwe tuyunge nawa omitima vietu, mokonda Siovaa utala nawa etyi tyili momitima vietu, otyo okuti, ngwe katale vala etyi na vakwetu velwete, mahi ina utala umwe etyi tukahi mokati. Siovaa metuhumbu vala, tyina tuyulisa momutwe wetu ounongo utwala ovanthu komwenyo. (Swau 4:14) Naina, onthwe twahapei ombundi evi viasila vilingwa mouye muno wa Satanasi vinyona oupanga wetu na Huku. (1 Swau 5:​18, 19) Tyina tufwena ku Siovaa, matuti umwe onthwe tumuhumba vali, onthwe tumulinga vali unene onthilo. Mokonda onthwe tuhole Tate yetu Siovaa, tyina momutwe wetu mwameya olusoko lwokulinga etyi tyapenga, matulipolo-lo. Omukai umwe Ombangi ukala ko Croácia utiwa o Marta, wahindililwe elipake movinepo viasila mahi ngwe ehetavela, wahoneka wati: “Ndyilitehela ñgaa pahe nangwangwana, atyimphwilisa okulipola komutima olusoko lwokwahanda okulinga etyi tyapenga. Mahi owoma na Siovaa aundyakulila.” Owoma na Huku wemuyakulila ñgeni? Marta wati wasokele unene kovivi vituka kokulinga otyipuka ngootyo otyivi. Noonthwe tulingei ngeetyi tyalingile Marta. w23.06 20-21 §§ 3-4

Sesusi ankho utyii okuti omphango Siovaa ena-yo, oyo kusukula enyina Liae, asukuke umwe kovipuka aviho apopaiwa viehe viotyotyili-ale. Otyo alongesila ovalongwa vae okuti likwambelei ñgaa: “Tate yetu keulu, enyina liove lisukukiswe.” (Mat. 6:9) Sesusi ankho utyii okuti otyo otyipuka ovanthu aveho, no noandyu tuna okusuka natyo. Petupu nawike tyilinge keulu tyilinge pano pohi, wetyivila-le okunkhimaneka enyina lya Siovaa tyipona Sesusi. Mahi no ngootyo etyi Sesusi akwatwa, onondyale mbemutendeleyile ambuti walinga omutomba Huku. Sesusi ankho utyii okuti okulinga omutomba enyina likola lya Tate yae onkhali. Tyemukalele unene omapita mokonda ankho utyii okuti ovanthu vapondola okumutendeleya, avati walinga onkhali yatyo oyo. Mokutala otyo umwe tyemwiihamene unene otyo, etyi ankho kwakambela vala katutu ovanthu veye okumukwata. — Luka 22:​41-44. w24.02 11 § 11

Pokuhateka mondyila ei itwala komwenyo tuna okuhumba vali oo Siovaa na Sesusi tyipona vetu. (Mat. 10:37) Mahi otyo hakuti pahe katusuku vali novilinga tuna-vio meumbo, mokonda ine twahanda okuhambukiswa oo Huku na Kilisitu tuna umwe okulinga ovilinga vetwavela mokati keumbo. (1 Tim. 5:​4, 8) Ine otyo tulinga otyo, matuhambukwa. Siovaa utyii okuti opo meumbo mukale umwe ehambu, omukai na mulume vena okulihumba, nokulilinga onthilo, vokuna ovana vena okuhumba ovana vavo nokuvelonga, ava ovana vena okutavela kovohe. (Efe. 5:33; 6:​1, 4) Mokati keumbo tyilinge umulume tyilinge umukai, tyilinge umona, landula onondunge onongwa mbuli m’Ombimbiliya, wahalinge vala etyi ove usoka okuti otyo tyaviuka, hamwe olingi etyi tyokuti twetyivasa-le novakulu, nokulandula etyi tyipopia ovanongo vokwatanga. Landula umwe nawa etyi tyili momikanda vietu vipopia etyi tyapolwa m’Ombimbiliya. Omikanda ovio vipopia umwe nawa oñgeni tuna okulandula onondunge mbuli m’Ombimbiliya. w23.08 28 §§ 6-7

Ovanthu va Huku vena okulilonga evi mavivekwatesako pahetyino. Ovakainthu, ovipuka vimwe vevilongesilwa-ale meumbo tyina ovatutu, avekekula umwe navio. Lilongesa okutanga nawa nokuhoneka nawa. Ovanthu vamwe vati tyokutanga nokuhoneka ha tyovakai-ko. Mahi otyo tyesukisa unene kovalanduli aveho va Kilisitu. (1 Tim. 4:13) Naina, tutumba umwe, pahamone natyike tyikutyika kokutanga nawa nokuhoneka nawa. Okutanga nawa nokuhoneka nawa matyikupe-tyi? Ine utyivila okutanga nawa nokuhoneka nawa, pokutaindya ovilinga upondola okuvivasa liwa. Moti umwe ove utyivila okulilongesa nawa Ondaka ya Huku, ove tupu utyivila okwilongesa vakwenyi. Mahi otyiwa otyinene vali mopolo-po, oupanga omuwa na Siovaa, mokonda motange Ondaka yae otyo usoka kweetyi utanga. — 1 Tim. 4:15. w23.12 20 §§ 10-11

Ita ku Siovaa ekukwateseko wahatokele monkhali. Mokonda tuvakwankhali, twayemba vala kokulinga etyi tyapenga. Satanasi nae ututumba umwe nokututwala vala no mweevi viapenga. Otyipuka tyimwe alinga umwe asilise omalusoko etu, okweeta-ko ovitalukiso viasila. Ovitalukiso viatyo ovio, viyulisa momutima wetu omalusoko asila, omalusoko apondola umwe okutunyona atuhiki kokulinga onkhali ku Huku. (Malu. 7:​21-23; Tia. 1:​14, 15) Ine twahanda okuliyunga twahalinge otyipuka tyimwe tyapenga, tuna okukwatesiwako na Siovaa. Melikwambelo Sesusi alongesa ovalongwa vae, wapopile otyipuka etyi, watile: “Wehetuyeke tuyondywe, tuhukulule kondingavivi.” (Mat. 6:13) Siovaa wahanda umwe okutukwatesako, mahi onthwe tuna okumwiita etukwateseko. Tupu tuna umwe okulikwatehila atulingi etyi twaita melikwambelo. w23.05 6-7 §§ 15-17

Tyina vokwelinepa vehole umwe unene oupanga wavo na Tate yavo keulu, opo tyivepa umwe okutavela etyi apopia, avetyivili okuliyunga kovipuka vipondola okutendesa onthyole yavo pokati kavo. Ine pena-le evi viahanda okwiitendesa, avelipolo-vio. Omunthu wokuna oupanga omuwa na Siovaa, ulikwatehila umwe emuhetekele, akala ngeetyi ngwe ekahi, okukala omunthu wokankhenda, wapwa elundo, utyivila okwevela. (Efe. 4:32–5:1) Tyina vokwelinepa otyo vekahi ngootyo, onthyole pokati kavo ikula vali. Omukai umwe Ombangi utiwa o Lena, apa anepwa pena-le omanima alamba 25. Wapopia wati: “Tyipepuka vali unene okuhumba omunthu una oupanga omuwa na Siovaa, nokumulinga onthilo.” Nkhele tala vala vamwe vapopiwa m’Ombimbiliya. Pweetyi Siovaa ati pokukoya ava ankho haa mavakala oo tate ya Mesiya, wakoyele oo Susee na Maliya, ngwe pomuvo opo kwali ovanthu ovanyingi vatuka mu Ndaviti. Omokonda yatyi akoyela-po ovo? Omokonda yeetyi aveho vevali ankho vena oupanga wapama na Siovaa. Siovaa ankho utyii okuti mavatungila otyinepo tyavo konthyole vena nae. w23.05 21 §§ 3-4

Namphila Omutumini wetu Sesusi ahapengesa, mahi ava apa otyilinga tyokululika ovanthu vae pano pohi, navo ovakwankhali vapengesa. Pamwe tyipondola okupwiya okuvetavela, haunene umwe tyina vetutuma okulinga etyi twahahandele. Nthiki imwe omu apositolu Petulu tyemulemenene okutavela. Wapopililwe noandyu alie ovinyama ankho vitiwa viasila, viailikwa Novitumino vya Mwisesi. Petulu nkhele aanye, kaanyene vala like waanyene umwe tutatu. (Ovil. 10:​9-16) Mahi oityi Petulu aanyenene? Tyina atala ñgana otyipuka otyo ankho eli nokupopilwa ngoti katyaviukile. Mahi omu apositolu Paulu wetavelele etyi ovakulu vokululika ovanthu va Huku mo Selusalei vemupopila okuti tyitie nae, na vakwavo vali vekwana vende mondywo ya Huku vekelisukule, ngeetyi ankho tyipopia Ovitumino, na tyimoneke okuti Paulu una onthilo Novitumino. Paulu ankho utyii okuti Ovakilisitau kavesukisa-le okulandula ovitumino vina, nae utupu-ale etyi alinga tyapenga. Mahi etavela umwe aende ‘novalume ovo vekwana vekelisukukise ngeetyi ovitumino vipopia.’ (Ovil. 21:​23, 24, 26) Ovanthu va Huku avelikwate-po mokonda ya Paulu wetavelele. — Loma 14:​19, 21. w23.10 10 §§ 15-16

Kumasoko-ale okuti opo mukale umwe noupanga ukahi nawa muna okulitila owoma. Mahi, ava vahanda okukala noupanga omuwa na Siovaa vena “okumutila owoma.” Atuho vala, tyilinge twahimbika-le kohale okufenda Siovaa tyilinge twahimbika pehepano, tuna okumutila owoma. Mahi oityi tyitiwa okutila owoma Siovaa? Omunthu wokuna owoma omuwa na Huku, oyou umuhole, wahahande okulinga natyike tyipondola okunyona oupanga wavo. Sesusi nae wali nowoma watyo ngoo, wali ‘nonthilo na Huku.’ (Hemb. 5:7) Ngwe kali nowoma wokuhahande okukala ponthele ya Siovaa. (Isa. 11:​2, 3) Mahi ankho umuhole, wahanda vala apeho okutavela etyi apopia. (Swau 14:​21, 31) Noonthwe tuna onthilo onene na Siovaa nga Sesusi. Tyituhuvisa okusoka kolwembia lwae, no kounongo wae, no kokuviukisa kwae, no kononkhono ononene ena-mbo. Tupu tutyii okuti Siovaa utuhole unene, uhambukwa tyina tutavela etyi etupopila. Onthwe evi tulinga vipondola umwe okumunumanesa, mahi tupu vipondola okumuhambukiswa. — Ovii. 78:41; Omih. 27:11. w23.06 14 §§ 1-2; 15 § 5

Etyi Usiya pahe ankhimana alimbwa-ko kovipuka oviwa Siovaa emulingilile. Oityi tulilongesila-ko? Apeho twesukisa okuhinangela okuti, ovipuka oviwa tuna-vio, novilinga tulinga, o Siovaa wetwavela-vio. Twehelipakei-ko tyina tuna evi twevila okulinga, mahi movipuka aviho tulinga omunkhima tuutwalei noku Siovaa. (1 Kol. 4:7) Tuna okulikondola koututu, mokonda tuvakwankhali pamwe matusukisa umwe okuviyulwa. Omukulu umwe Ombangi una omanima 60 wati: “Ame netyimona okuti hatyiwa-ko okunumana tyina vakwetu vamambiyula. Pamwe ndyilinga vala ovipuka viouna vakwetu avambiyula, tyina namaviyulwa ngootyo ndyilikwatesila umwe nahawane-po vali, andyilingi atyiho ndyivila movilinga vya Siovaa.” Tyina tutavela ku Siovaa atutwalako okulikondola koututu, tukala umwe nehambu liotyotyili. — Omih. 22:4. w23.09 10 §§ 10-11

Ovalongwa vo tete va Kilisitu ankho vena umwe okukoleleya. Ngwe ankho vati umwe ovo vena ovitateka vakwavo navo vena-vio, ovo tupu vamoneswa emone mokonda ovalongwa va Kilisitu. Ovanyingi vamonesilwe ononkhumbi nomalombe omakapela ova Sundeu, novatumini vo Loma, nonombunga mbavo mwene. (Mat. 10:21) Mokati kewaneno namo tupu ankho pamwe mulema mokonda yovokwatyitukila-po otyili, nondongeso vaetamo iyapaula vala ovanthu. (Ovil. 20:​29, 30) Mahi no ngootyo ovalongwa ovo va Kilisitu vakoleleyile umwe. (Ehol. 2:3) Oityi tyevepele ononkhono? Ngwe vasokele unene kovanthu ovanyingi vapopaiwa Movihonekwa vakoleleyile, Sombe no vakwavo vali. (Tia. 5:​10, 11) Velikwambelele vaite ononkhono ku Huku. (Ovil. 4:​29-31) Vasokele koviwa vituka kokukoleleya. (Ovil. 5:41) Noonthwe matutyivili vala okukoleleya tyina tunoñgonoka umwe nawa ava vapopiwa m’Ombimbiliya no momikanda vietu vakoleleyile, atusoko umwe etyi tulilongesilako. w23.07 3 §§ 5-6

Ovo Siovaa na Sesusi nii vala kamavetuyeke-po-ale. Etyi omutumwa Petulu ati kei Sesusi, pahe esukisa okulinga otyipuka tyimwe otyinene. Mayeke-po okulinga omulongwa wa Sesusi ine melikwatehila umwe ahayeke-ko? Sesusi waitile ku Siovaa akwateseko Petulu ahayeke-ko, etyipopila umwe Petulu yatyo okuti wemwiitila-ko. Pahe apopi onondaka mbumwe mbalekesile okuti ankho wayumba-ko onthumbi okuti Petulu makapameka vakwavo. (Luka 22:​31, 32) Mokutala Petulu ankho tyina amahinangela konondaka mba Sesusi, tyimupa umwe ononkhono. Noonthwe tyina tuna etyi twahanda okulinga otyinene, Siovaa upondola okututuma ovanthita vena okankhenda vetukwateseko twahayeke-ko. (Efe. 4:​8, 11) Ngeetyi Siovaa akwatesileko Petulu novalongwa ovakwavo vali movipuka vesukisa, noonthwe metukwatesako movipuka twesukisa ine tupaka komutwe ovilinga viae. w23.09 24-25 §§ 14-15

Siovaa kalimbwa oviwa tulingila vakwetu, ngavilingi vala ovitutu. Ngwe uhambukwa unene tyina atala tulikwatehila umwe tukwateseko vakwetu, tyimukala umwe ngatyina uti ongele ena-yo noonthwe. Ine wali-ale omukwatesiko wovakulu vewaneno hamwe omukulu wewaneno, Siovaa kalimbwa ovilinga walingile, nonthyole una-yo yekutwaile umwe kokulinga ovilinga ovio. (1 Kol. 15:58) Nonthyole una-yo pehepano Siovaa uyeete. Siovaa wahanda twahatalame kokukula monthyole tuna nae na vakwetu. Matukulu vala monthyole tuna na Siovaa tyina tutanga Ondaka yae, nokusoka kweetyi twatanga, nokutomphola nae apeho melikwambelo. Matuyawisa vala kolwembia tuna na vakwetu mewaneno, tyina tuvekwatesako. Tyina onthyole yetu ikula, tukala vali omapanga a Siovaa, atulikwate-po vali nombunga yetu tufenda nayo Siovaa. Ngwe oupanga wetu na Siovaa noupanga wetu na vakwetu tufenda navo maukala-kalako apeho! w23.07 10 § 11; 11 § 13; 13 § 18

Kese mufendi wa Huku, oe mwene una okukoya etyi ena okulinga akale nekongoko likahi nawa. Ovipuka vimwe Ombimbiliya yailika umwe omunthu wa Huku ena okuliyunga pokuhakulwa, ohonde, no tyokwenda povimbanda. (Ovil. 15:20; Ngal. 5:​19, 20) Ovipuka ovikwavo pahe mwene munthu na munthu oe utala ine mevitavela ine kamevitavela. Onthwe tuna okulinga onthilo etyi mwene vakwetu vakoya pokuhakulwa, namphila hamwe onthwe twehetyitavela. Motyipuka ngootyo, onthwe twesukisa okusoka kovipuka evi vikwana: (1) Ouhamba wa Huku oo vala maukamana-ko omauvela aeho. (Isa. 33:24) (2) Kese omunthu wa Huku oe mwene una okukoya etyi eete matyimukwatesako. (Loma 14:5) (3) Wahapole-po omapita vakwenyi mokonda yeetyi vakoya, mahi tupu wahalinge natyike tyivepundukisa. (Loma 14:13) (4) Ovafendi va Huku vena okukala nolwembia na vakwavo, ya vetyii okuti okukala nombembwa mewaneno otyo tyesukisa vali tyipona etyi vasoka. — Loma 14:​15, 19, 20. w23.07 24 § 15

Okuti uhole Siovaa? Tutyii okuti umuhole! Nkhele tyakohale ovanthu ovanyingi-ale vakalele ngeetyi ove ukahi, vehole Siovaa. (Ovii. 104:​33, 34) Ovanyingi vayeka-yeka-po ovipuka ovinyingi na vetyivile okufenda Siovaa. Otyo tyalingile ngootyo ovanthu vamwe ankho vakala mo Isilayeli yokohale vatiwa ova Nasileu. Ondaka oyo ipopia “Omunthu Wakoywa-po, Wapungwa ku Vakwavo, Wapakulwa.” Ondaka oyo ankho ipopia umwe ovanthu vamwe ova Isilayeli, vena onduvia novilinga vya Siovaa, velipola-pola ovipuka vimwe velipake umwe vala movilinga vya Siovaa. Ovitumino vya Mwisesi ankho vipopia okuti omunthu tyilinge omukai tyilinge omulume, upondola okulinga omphango oyo ikola, akoyo okukala omu Nasileu akala umwe ononthiki motyilinga otyo. (Onob. 6:​1, 2) Omphango oyo ankho omunthu alinga, omphango imwe ikola, mokonda ngootyo ankho uli nokuti malandula ovitumino vimwe ova Isilayeli vakwavo vahalandula. Oityi ankho tyitwala omu Isilayeli okulinga omphango oyo yokukala omu Nasileu? Ankho tyivetwala kokulinga ngootyo okuhole unene Siovaa, nokuhanda okupandula nomutima auho oviwa eli nokuvepa. — Epal. 6:5; 16:17. w24.02 14 §§ 1-2

M’ombimbiliya, ondaka yo Hembeleu yatiwa “okukakatela,” “olwembia olunene,” ipopia okuhumba otyipuka, otyikwate-po umwe, haunene ipopiwa pokupopia otyipuka Huku ehole omapanga ae. Ondaka yatyo oyo, tupu ipopia olwembia lukala pokati kovanthu va Huku. (2 Sam. 9:​6, 7) Okukakatela mu Huku, tyikula mokweenda kwomuvo. Pahe matutale oñgeni Ndaniyele akakatelele mu Huku ahayeke-ko. Ndaniyele watumbaukililwe novipuka ovinyingi, esukisa umwe okukoya ine makakatela mu Siovaa, ine memuyeke-po. Mahi otyipuka tyemulemenene umwe vali, otyetyi amwene pweetyi ena omanima ekehika 90. Ovanene vatyo vo mombala yohamba, ankho veyele Ndaniyele, ankho vetupu onthilo na Huku Ndaniyele afenda. Avalingi omphango yokwipaa Ndaniyele. Avahindila ohamba ipake-ko otyitumino matyitwala umwe Ndaniyele kokukoya ine ukakatela mu Huku yae, ine uhula kohamba. Etyi Ndaniyele ankho ena okulinga tyimoneke umwe okuti pahe wahula kohamba, ulinga umwe ngeetyi tyilinga vakwavo, okutalama kokulikwambela ku Siovaa mononthiki 30. Ndaniyele ehetavela okuyeka-po Siovaa. — Ndan. 6:​12-15, 20-22. w23.08 5 §§ 10-12

Siovaa wahanda twahayeke-po okulinga olwembia vakwetu tufenda navo. Ine umwe utulinga otyipuka tyimwe ñgeno tyahalingi-ale omunthu wa Huku, otyiwa onthwe tulandule onondunge tupopilwa mbuli m’Ombimbiliya. Atuyembe ko yokuti, tyemweenda vala otyiponyo hakuti otyo ahandele. (Omih. 12:18) Huku uhole ovanthu vae vemufenda namphila pamwe vapengesa. Kati tyina vamapengesa evetoyo, nii kevepakela onkhongo. (Ovii. 103:9) Noonthwe naina, tyesukisa unene tweevele vakwetu, ngeetyi tyilinga Tate yetu. (Efe. 4:32–5:1) Wahalimbweko okuti, tyina onthyulilo youye ifwena-ko, matusukisa vali unene okulikwata-po na vakwetu tufenda navo. Tutyii okuti ovipuka mavileme. Vamwe tupondola umwe okupakwa movikaleya mokonda yokufenda Siovaa. Tyina otyo tyameya-po, matusukisa vali unene okukala na vakwetu tufenda navo. — Omih. 17:17. w24.03 15-16 §§ 6-7

M’ombimbiliya mwapopiwa ovanthu ovakwavo vahimbikile umwe okukala noupanga omuwa na Siovaa pweetyi nkhele ovana vala, Siovaa eveyambe avakala nehambu limwe enene. Umwe pwoovo yatyo o Ndaviti. Ndaviti wakoyele okulingila Siovaa pweetyi nkhele omututu vala, neetyi ekula alingi ohamba ikakatela mu Siovaa. (1 Oha. 3:6; 9:​4, 5; 14:8) Ine ulilongesa etyi tyalingaile Ndaviti, novilinga alingilile Huku, matyikupe umwe ononkhono noove ngatyo ulinga. Tupu upondola okulilongesa etyi tyalingaile ovo Maluku na Timotiu. Vahimbikile okufenda Siovaa pweetyi nkhele ovatutu atee umwe vekekula avehemuyeke-po, otyo atyivekalesa nehambu limwe enene. Evi mokalinga komutwe wandyila tyina pahe wamekulu vitei unene kweevi uli nokulinga pahetyino. Ine uyumba onthumbi mu Siovaa oheliyumbu onthumbi ove mwene, ngwe mekululika olingi ovipuka nonondunge. Mokala nehambu omono ovipuka oviwa. Wahalimbweko okuti Siovaa uhambukwa unene tyina atala evi ulinga movilinga viae. Okuti kuna umwe vali etyi upondola okulinga tyikahi vali nawa, tyipona okulingila Tate yetu wolwembia Siovaa? w23.09 13 §§ 18-19

Omutumwa Paulu ankho utyii okuti, Ovakwa-Kilisitu vakwavo navo ovakwankhali. Etyi alinga omulongwa wa Kilisitu, vakwavo mewaneno nkhele avemutili owoma. (Ovil. 9:26) Etyi pakala, vamwe avahimbika okumwaamba, okumupopia omapita opo ovanthu vehemuyumbe vali onthumbi. (2 Kol. 10:10) Nthiki imwe, Paulu amono omukulu umwe wewaneno ulinga otyipuka tyimwe tyipondola okulingisisa vakwavo. (Ngal. 2:​11, 12) Nthiki imwe vali, epanga enene lya Paulu, Maluku, alingi otyipuka tyimwe tyemunumanesile. (Ovil. 15:​37, 38) Paulu ankho upondola okuyeka-po okuliwaneka na vakwavo, kombanda yovipuka ovio. Mahi ngwe kapolele-po omapita vakwavo, watwaileko okuta ombili ovilinga vya Siovaa. Oityi tyapele ononkhono Paulu etyivili okukoleleya? Paulu wali omunthu uhole vakwavo vafenda navo. Otyo atyimutwala kokutala vala koviwa viatyo valinga, ehesuku novivi valinga. Olwembia olo, lwemutwaile kokulinga etyi tyapopiwa motesitu yo hono. w24.03 15 §§ 4-5

Ombimbiliya ipopia ovanthu ovanyingi valingaile ovipuka vilekesa okuti okulinga omunthu womapole otyiwa. Tala vala etyi tyalingile Isake. Etyi akakala motyilongo tyova Filisitiya mo Selale, ava velitungaila navo avemulu onkhi, avahihila ononyombo mbaheyelwe novaundapi va tate yae. Mahi Isake ahalwila ononyombo ombo, atyiti nae no veumbo liae, opo availuka-po avaende umwe kokule, avakaheya ononyombo onkhwavo. (Ehim. 26:​12-18) Ova Filisitiya avati, omaande o mononyombo ombo ononkhwavo vaheya, nao oavo. Movipuka ovio aviho, Isake eliondweya umwe omutima. (Ehim. 26:​19-25) Oityi tyatwaile Isake kokukala tyapoleya naapa vakwavo veli nokumulevela tyawina? Watalelele kovo tate yae, welilongesilile unene ku Ambalayau wali omunthu wombembwa, noku Sala, wali omunthu ‘wapoleya, wahiliya.’ — 1 Pet. 3:​4-6; Ehim. 21:​22-34. w23.09 15 § 4

Siovaa molwembia lwae olunene watumine Omona wae wotyiveli pano pohi, mahi emutumu umwe momuvo mwene ngwe anaka. Etyi Sesusi eya pano alongesa ovanthu etyi tyayemba Kouhamba wa Huku, aave omwenyo wae etuyovole konkhali no kononkhia. Etyi Sesusi atutiliswa, akondoka keulu akalinga Ohamba Mouhamba wa Huku. Etyi Ombimbiliya ipopia unene okuti enyina lya Siovaa malikasukulwa. Otyo matyikalingwa vala tyina Ouhamba wa Huku wamalingi etyi Huku ahandela ohi. Etyi Huku apanga katyipiluluka, ngwe wati atyiho apanga matyikaenda umwe ngeetyi etyipopia. (Isa. 46:​10, okatoi; Hemb. 6:​17, 18) Opo pahe ohi maikaviuka. Aveho vatuka mu Andau vehena vali onkhali, valinga oviwa, “mavakakala-ko apeho.” (Ovii. 22:26) Siovaa una ovipuka ovinyingi etuhandela. Otyipuka otyinene vali ahanda, okuti aveho vemufenda tyilinge ava veli keulu tyilinge ava veli pano pohi, avemufende aveho tyelikwata-po. Opo pahe aveho mavakakatela vala mu Siovaa Ohamba youye auho, avemutavela. (Efe. 1:​8-11) Katyikuhuvisa tyina utala evi Siovaa eli nokulinga afwisepo omphango oyo ena-yo? w23.10 20 §§ 7-8

Etyi ova Sundaa vehika mo Selusalei, kapakalele-ale ehimbwe ovipuka avileme, atyiti onombongo kambumoneka, ovatumini avahimbika vala okulilwisa, avahimbika okuyalwa no vovilongo ovikwavo. Vamwe tyevelemenene okulipaka motyilinga tyokupindula-po ondywo ya Siovaa. Siovaa atumu ovauli vevali ovo Aseu na Sakaliya vakwateseko ovanthu vae vakale vali nombili movilinga viae. (Ase. 1:1; Sak. 1:1) Etyi pakala omanima ekehika 50, ova Sundaa avasoyo vali. Esitala wali omuhoneki omunongo Wovitumino, atunduko ko Mbambilonia eya ko Selusalei apameke ovanthu va Huku vapake komutwe efendelo liotyotyili. (Esit. 7:​1, 6) Ine etyi tyapopile ovo Aseu na Sakaliya tyakwatesileko ovanthu va Huku kohale avayumbu apeho onthumbi mu Siovaa pweetyi veyelwe, noonthwe hono tyipondola okutukwatesako tuyumbe apeho onthumbi mu Siovaa na tyina umwe ovipuka viamaleme. — Omih. 22:19. w23.11 14-15 §§ 2-3

Okutyi matyimonekela okuti tuhole vakwetu? Tyimwe tuna okulinga, okuvekengelela, okuvepameka. Matutyivili vala “okulipameka na vakwetu” tyina tuna okankhenda. (1 Tes. 4:18) Oityi tuna okulinga olwembia lwetu lukale apeho tyapama? Tuna okulikwatehila atuveevela tyina vamalingi etyi tyahaviukile. Oityi tyesukisila umwe unene hono okulilinga olwembia na vakwetu? Tala etyi Petulu apopia, wati: “Onthyulilo yovipuka aviho ili pepi. Naina, . . . lingei vokwatokota molwembia na vakwenyi.” (1 Pet. 4:​7, 8) Oityi matumono tyina ouye uno wovivi ufwena vali konthyulilo? Sesusi wapopilile ovalongwa vae watile: “Aveho mavekemuyala kombanda yenyina liange.” (Mat. 24:9) Opo tumone ononkhono tyina tuyelwe, tuna okulikwata-po na vakwetu mewaneno. Ine otyo tulinga otyo, Satanasi mepwila vala, kametyivili okutuyapula mokonda onthwe twahonyekwa nolwembia. — Fili. 2:​1, 2. w23.11 13 §§ 18-19

Otyili Tyondaka ya Huku tyina ononkhono onene. Tyina tulongesa ovanthu otyili, avanoñgonoka nawa Siovaa neetyi ngwe ahanda, tumona otyipuka tyimwe tyihuvisa unene. Omatutu ana a Satanasi ankho evehika, ahimbika umwe okuvehikuluka, pahe navo avanoñgonoka Tate yetu wolwembia, ngeetyi onthwe tumwii. Vahuva tyina vasoka kononkhono onene Siovaa Huku ena-mbo. (Isa. 40:26) Vahimbika okumuyumba onthumbi mokonda ngwe kokuviukisa waoya. (Epal. 32:4) Vanoñgonoka ounongo wae omunene. (Isa. 55:9; Loma 11:33) Vapama omutima okunoñgonoka okuti Huku olwembia. (1 Swau 4:8) Tyina vanoñgonoka vali nawa Siovaa, vetyimona okuti naina ovana vae, ya vayumba-ko onthumbi okuti, tyotyili mavakakala-ko apeho. Otyo otyilinga otyiwa tuna-tyo, okukwatesako vakwetu vakale omapanga a Tate yetu navo. Ine otyo tulinga otyo, Siovaa wati ngootyo ‘tuli nokuundapa nae.’ — 1 Kol. 3:5. w24.02 12 § 15

Okuti ove ukahi nokulongeswa Ombimbiliya? Okuti wekulila-le motyili? Okuti una nokusoka okumbatisalwa? Ine otyo uli nokusoka otyo, wasoka nawa! Mahi tyina nkhele wehenembatisalwe una okulipakula ku Siovaa. Oityi omunthu alinga pokulipakula ku Siovaa? Umupopila melikwambelo okuti oe vala mafende kwapwa, etyi Huku ahanda otyo mapake komutwe movipuka aviho alinga. Naina tyina ulipakula ku Siovaa, una nokumuti apeho momuhumbu “nomutima wove auho, nohande yove aiho, nonondunge mbove ambuho, nononkhono mbove ambuho.” (Malu. 12:30) Tyina ulipakula ukala vala awike, otyenyi vala na Siovaa. Pahe pokumbatisalwa opovanyingi, ulekese okuti welipakula-le ku Siovaa. Okulipakula hatyipuka tyokunyana, mokonda Siovaa uhanda pahe ove ulinge etyi wapopia pokulipakula. Noove mwene otyo wahanda. — Omup. 5:4. w24.03 2 § 2; 3 § 5

Ovanthu aveho vokwelinepa vena ovitateka. Ombimbiliya yati ava velinepa “mavelietela.” (1 Kol. 7:28) Velietela ñgeni? Velietela mokonda aveho ovakwankhali, aveho vapengesa, tyati umwe ou una okantheto kae ou una kae, ou uhole etyi ou uhole etyi. Vamwe tupu tyati ou wekula novituwa evi ou wekula novituwa evi. Ngwe vimwe vikahololoka vala tyina velinepa-le. Ovipuka viatyo ngoovio, vipondola umwe okweeta onondaka. Vamwe pahe vavela vala onombei mukwavo, kavati-vo ñgeno tutomphola, nii kavasoko-ale okuti hamwe navo vena okantheto kehekahi nawa vena okuyeka-po. Vamwe tupu vati opo tyipwe, hahe vala tuliyeke-po, nokulihenga umwe. Mahi okuti otyo, otyo tyiteta omphela? Au. Siovaa wahanda vokwelinepa valinge onthilo otyinepo, na tyina umwe tyalema. w24.03 16 § 8; 17 § 11

Onthwe tutyii okuti ove ukevelela okukakala mouye omupe. Tundee apa welipakula ombatisalwa, otyo unoñgonoka vali nawa Siovaa opame motyili, okukevela kwove kakutai kutwalako nokukula. (Hemb. 5:13–6:1) Mokutala, mwene noove welimonena-ko umwe kweetyi tyapopia Ova Loma 5:​2-4. Wakondya-kondya-le novitateka ovinyingi, okoleleya umwe mokonda utyii okuti uli nokuhambukiswa Huku. Mokonda utyii okuti Huku ukuhole, ukuhambukilwa, wayumba-ko vali onthumbi, utyii okuti ovipuka apopia mokevimona umwe. Pahe wapamena umwe vali nawa mweevi tukevelela tyipona po tete. Utyilwete umwe okuti evi tukevela maviya. Tyili umwe komutima tyokuvikevelela. Pahe uti vala tyina una etyi wahanda okulinga otyo usoka koviwa tukevelela, tyilinge evi ulingila veumbo liove, tyilinge etyi ulinga momuvo unao. Omutumwa Paulu wapopia-po vali otyipuka tyimwe tyesukisa unene, tyiyemba kokukevelela tyina twamalingi evi vitavelwa na Huku. Etyi apopia tyilekesa okuti, evi ukevelela mavikelifwilapo. — Loma 15:13. w23.12 12-13 §§ 16-19

Tyilema mokonda tyina twatumbukilwa novitateka vialema, pamwe tukala omapita, atwahasoko nawa, novipuka katuvilingi ngeetyi mwene tuvilinga-lingale. Pamwe pahe omutima auti vala aukeliyumba oku aukeliyumba oku uti vala ombaluku itahwa-tahwa nomeva melunga. Oityi Siovaa alinga etukwateseko tyina momutwe muya vala ovinyingi pahe omutima uti vala aukeliyumba apa aukeliyumba apa? Ngwe wati metupameka. Tyina ombaluku yamavasi omphepo onene melunga ipondola pahe okutahwa-tahwa vala aiti vala aikahula oku aikahula oku. Opo ombaluku yahatenge-tenge unene, onombaluku mbumwe, mononthele mbatyo omu muna ovipuka viika kohi. Tyina ovipuka viatyo ovio viamaiki kohi, opo pahe ombaluku kaitenga-tenga vali, no vokuli-mo vapama umwe omutima. Ovipuka viatyo ovio viokupameka ombaluku, pamwe vikwata vali nawa tyina ombaluku yatyo ina nokweenda. Noonthwe Siovaa otyo metulingi ngootyo! Movitateka metupameka vala tyina twenda no komutwe atwehemuyeke-po. w24.01 22 §§ 7-8

Tyina wamatili owoma lipula ñgaa: ‘Oityi Siovaa alinga-le?’ Soka kovipuka atunga. Tyimwe upondola okulinga otyetyi, mwene nkhele “tala vala nawa” otyipuka Siovaa atekula oviila, neetyi ehiviswa ononthemo, ngwe ovipuka umwe viati, avihatungilwa-le motyifwika tyae, aviehetyivili-ale okumufenda. Wati pahe onthwe onthwe ahamatekula! Ine otyo tusoka ngootyo, matuyumbu vali onthumbi mwe. (Mat. 6:​25-32) Otyipuka otyikwavo vali tupondola okulinga, okusoka kweetyi Siovaa alingaila ovanthu vae vokumufenda. Upondola okulilongesila kwaava vapopiwa m’Ombimbiliya vayumbile onthumbi mu Huku, nokutanga momikanda vietu utale oñgeni Siovaa ekahi nokukwatesako ovanthu vae hono. Tyimwe tupu upondola okulinga, okusoka oñgeni Siovaa eli-ale nokukukwatesako. Oityi alinga ekweete no motyili? (Swau 6:44) Oñgeni ehole okukumbulula omalikwambelo ove? (1 Swau 5:14) Ononthiki ambuho, oviwa patyi uli nokupola kotyilikutila Tyomona wae? — Efe. 1:7; Hemb. 4:​14-16. w24.01 4 § 6; 7 § 17