Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w14 7/15 pp. 3-6
  • Veliava Opo Vakaundape ko Micronésia

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Veliava Opo Vakaundape ko Micronésia
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2014
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • OMALIKUAMBELO EVALI AKUMBULULWA
  • OVITATEKA VITATU​—OÑGENI VIATETULULWA
  • ‘OKUTEYA UNENE’
  • OKUTI UPONDOLA OKUKAUNDAPA OKU KUESUKISA VALI OVAIVISI?
  • Waikulila Huku Omutima Wae
    Hetekela Ekolelo Liavo
  • Yeka Siovaa Ekutulise Omutima
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2020
  • Hambukilwa Etyi Uvila Okulinga!
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2021
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2014
w14 7/15 pp. 3-6
O Doris na Katherine

Veliava Opo Vakaundape ko Micronésia

KATHERINE wekulila ko Estados Unidos, etyi atuula omanima 16 wambatisalua akala Ombangi ya Jeova. Ankho una ombili movilinga viokuivisa, mahi potyilongo ankho aivisa ovanthu kavetavela onondaka onongwa Mbouhamba. Wati: “Natanga omahipululo konthele yovanthu velikuambelele ku Huku opo atume ovanthu veye okuvekuatesako okunoñgonoka Huku. Apeho ankho nahanda okuvasa omunthu ngoo, mahi otyo katyamonekele.”

Etyi aivisa mokueenda kuomanima omanyingi potyilongo opo, Katherine ahimbika okusoka konthele yokuilukila oku apondola okuvasa ovanthu vetavela onondaka onongwa Mbouhamba. Mahi ankho ulipula inkha metyivili umwe. Otyikando tyotete akakala kokule nombunga yae, pakala vala onosimanu onombali, eivaluka unene keumbo. Mahi, ankho wahambukwa, mokonda ukahi nokukuatesako vana vekahi nokuovola Jeova. Etyi atala okuti pena ovilongo ovinyingi ankho apondola okuenda, ahonekela ko mbetele yoko Guam, iya apopilwa atyiho ankho esuka natyo. Mu Kakwenye yo 2007, etyi atuula omanima 26, Katherine ailukila ko Saipã, otyilongo tyikala pokati kelunga litiwa Pacífico. Okutunda keumbo liae, okuenda ko Saipã, pena onokilometu 10.000. Ovipuka viaendele ñgeni?

OMALIKUAMBELO EVALI AKUMBULULWA

Etyi ehika mewaneno epe, pakala vala katutu, Katherine elivasi na Doris, omukai umwe ankho una omanima alamba po 40 wetavela okulilongesa Ombimbiliya. Etyi velilongesa ovikapitulu viotete vitatu momukanda Ombimbiliya Ilongesa, Katherine esukalala unene. Wati: “Doris ankho wafuapo pala okulilongesa, iya ankho hahandele atalame okulilongesa. Ame ankho hinelilongese Ombimbiliya nomunthu ngoo, iya ankho ndyisoka okuti Doris ñgeno ulongeswa nomphange weti liae, wii vali ovipuka.” Katherine elikuambela ku Jeova opo emukuateseko okuvasa omphange ukahi nawa opo alongese Doris. Asoko okupopila Doris okuti haeko vali memulongaisa.

Katherine wati: “Tyina nkhele nehenemupopile tyo, Doris amphopila okuti uhanda okuhipulula naame konthele yotyitateka tyimwe. Etyi amana okupopia, andyimupopila oñgeni Jeova ankhuatesileko okutetulula otyitateka ngotyo. Amphandula.” Iya Doris apopila Katherine okuti: “Jeova ukahi nokukuundapesa opo unkhuateseko. Onthiki yotete weya meumbo liange, ankho ndyikahi nokutanga Ombimbiliya onoola ononyingi. Ankho ndyikahi nokulila, otyo ndyiita ku Huku opo atume omunthu uya okunkhuatesako okunoñgonoka Ombimbiliya. Ove ototola pepito liange. Jeova wakumbulula elikuambelo liange!” Katherine aongela ononkhuka momaiho putyina Doris emupopila etyi tyaendelepo. Katherine wati: “Onondaka mba Doris ankho ekumbululo lielikuambelo liange. Jeova walekesa okuti nafuapo pala okutualako nokumulongesa.”

Doris wambatisalua mo 2010, iya hono ulongesa ovanthu ovanyingi Ombimbiliya. Katherine wati: “Nahambukwa unene mokonda ehando ankho ndyina tunde kohale liokukuatesako omunthu womutima waviuka opo akale omuumbili wa Jeova, liafuisuapo!” Hono, Katherine omukokoli-ndyila wavilapo kotyilongo tyitiwa Cosrai tyikala pokati kelunga lio Pacífico.

OVITATEKA VITATU​—OÑGENI VIATETULULWA

Ovakuatate ovanyingi no nomphange vatunda kovilongo ovikuavo (vena omanima ahimbikila po 19 alo 79), vakaundapa ko Micronésia kuesukisa vali ovaivisi. Onondaka mba Erica wailukila ko Guam mo 2006 etyi atuula omanima 19, mbulekesa oñgeni ovaundapi ovo vombili velitehelela. Wati: “Otyiwa unene okuundapa movilinga vioukokoli-ndyila motyilongo muna ovanthu vena ohunga notyili. Ndyipandula unene Jeova wankhuatesako okunyingila movilinga ovio. Oyo, onkhalelo ongwa yomuenyo!” Hono, Erica una ehambu liokuundapa ngomukokoli-ndyila wavilapo ko Ebeye okalongo kakala pokati kelunga mo Marshall. Tyotyili, okuundapa kotyilongo otyikuavo katyapepukile. Matutale ovitateka vitatu noñgeni vana vailukila ko Micronésia vetyivila okuvitetulula.

O Erica

(Olutalatu kokulio) Erica

Onkhalelo yomuenyo. Mo 2007 etyi Simon ankho una omanima 22 ehika ko Palau okalongo kakala pokati kelunga, waimbuka liwa okuti onombongo ankho afetwa kovilinga kambuhi, okumbueleka nombu ankho afetwa kotyilongo tyae, ko Inglaterra. “Ankho ndyina okulilongesa okulanda vala etyi nesukisa. Pahe, ankho ndyikoya nawa ovikulia patyi ndyina okulanda, iya ankho ndyiovola onovenda mbuhalandesa okalu. Tyina otyipuka tyimwe tyamateke, hilande otyipe, ndyiovola omunthu upondola okunkhuatesako okutyipangiya.” Oñgeni ehando liokutyinda omuenyo wapepuka liemukalesile? Simon wati: “Otyo tyankhuatesako okunoñgonoka etyi tyilityili nesukisa, noñgeni ndyipondola okutyilanda nonombongo mbehehi. Ovikando ovinyingi, tyamoneka nawa okuti o Jeova ukahi nokunkhuatesako. Mokueenda kuomanima epanduvali ndyikahi nokuundapa kuno, apeho ndyina etyi ndyilia, naapa ndyilala.” Tyotyili, Jeova ukuatesako vana vatyinda omuenyo wapepuka mokonda vahanda okupaka tete momuenyo Ouhamba wae.​—Mat. 6:32, 33.

Otyiivaluko. Erica wati: “Ame ndyihole unene ombunga yange, iya ankho ndyina otyiho tyokuti hamwe himetyivili okuundapa movilinga viokuivisa mokonda yotyiivaluko.” Oityi alingile opo elipongiye? “Etyi nkhele neheneende, natanga ononthele Mbomutala Womulavi mbupopia konthele yotyiivaluko. Otyo tyotyili tyankhuatesileko opo ndyityivile okulwa notyitateka otyo. Monthele imwe, omukai umwe wapopilile omona wae okuti Jeova memukuatesako, wati, ‘Jeova upondola okukutekula vali nawa tyipona ame.’ Otyo tyotyili tyamphamekele.” Hannah nomulume wae, Patrick, vaundapa ko Majuro, okalongo kakala pokati kelunga mo Marshall. Opo Hannah eheivaluke unene, ankho usuka vali novakuatate no nomphange mewaneno liavo. Wati: “Apeho ndyipandula Jeova mokonda ovakuatate vetu ouye auho navo ombunga yange. Inkha kavankhuatesileko, ñgeno hetyivilile okuundapa oku kuesukisa vali ovaivisi.”

O Simon

(Olutalatu kokumbili) Simon

Okukala nomapanga. Simon wati: “Tyina uhika motyilongo tyimwe, utala okuti ovipuka aviho vielikalela. Pamwe ankho ndyiivaluka okunyana nomapanga ange.” Erica wati: “Ponthyimbi, ankho ndyilitehela ngoti navomba, mahi otyo atyinkhuatesako okusoka omokonda yatyi nailukila. Hailukile pala okulinga ehando liange, mahi opala okuundapa vali unene movilinga via Jeova.” Ayauisako okuti: “Mokueenda kuomuvo, andyikala nomapanga omawa ankho ndyihole unene.” Simon walingile ononkhono opo elilongese okupopia o Palauano, otyo atyimukuatesako ‘okutomphola’ novakuatate no nomphange avasa. (2 Cor. 6:13) Ovakuatate vemupandulile mokonda yononkhono alinga mbokulilongesa elaka olio. Tyotyili, tyina ovape vehika, iya ovakuatate vo motyilongo otyo avaundapela kumwe navo, aveho vayambwa noupanga umwe omuwa mewaneno. Ononkhano patyi ononkhuavo onongwa mbupewa vana veliava opo vakaundape kuna kuesukisa vali ovaivisi?

‘OKUTEYA UNENE’

Apostolu Paulu wati: “Una ukuna unene tupu makateya unene.” (2 Cor. 9:6) Onondaka ombo, tyotyili mbelikuata nawa netyi tyimonekela vana vaundapa vali unene movilinga viokuivisa. Ovinyango patyi “vateya” mo Micronésia?

O Patrick na Hannah

Patrick na Hannah

Mo Micronésia, nkhele muna onomphitilo ononyingi mbokuhimbika okulongesa omunthu Ombimbiliya, nokutala okuti vana vekahi nokulilongesa Ondaka ya Huku nokuendelamo, vekahi nokukula motyili. Patrick na Hannah tupu vaivisile mo Angaur, okalongo okatutu kakala pokati kelunga muna ovanthu 320. Etyi vaivisamo onohanyi onombali, avavasi omukai umwe utekula ovana aike. Liwa-liwa etavela okulongeswa Ombimbiliya, etavela otyili, iya alingi omapiluluko omanene. Hannah wati: “Apeho tyina tuamelilongesa, pokutunda meumbo liae nomisikaleta vietu, tulitala atuti: ‘Jeova tuapandula!’” Hannah ayauisako okuti: “Ndyityii okuti Jeova ankho makuatesako omukai oo okufuena kwe, mahi mokonda tukahi nokuundapa oku kuesukisa vali ovaivisi, tuetyivila okuvasa ongi oyo nokuikuatesako okunoñgonoka Jeova. Oyo, o imwe pononkhano onongwa tuakala nambo momuenyo wetu!” Ongetyi Erica apopia okuti: “Tyina ukuatesako omunthu okunoñgonoka Jeova, ukala nehambu enene!”

OKUTI UPONDOLA OKUKAUNDAPA OKU KUESUKISA VALI OVAIVISI?

Movilongo ovinyingi, muesukisa vali ovaivisi Vouhamba. Okuti nove upondola okukaundapa kuna kuesukisa vali ovaivisi? Likuambela ku Jeova opo apameke ehando liove liokuundapa vali movilinga viokuivisa. Popia konthele yotyo novakulu vewaneno, nomutalelipo womauaneno, ine omunthu omukuavo ukahi nokuundapa kotyilongo tyimwe kuesukisa vali ovaivisi. Tyina ukahi nokupanga okuiluka, honekela ko mbetele yo kotyilongo uhanda okukaundapa, oiti opo vekupopile vali ovipuka ovikuavo.a Hamwe nove upondola okuliwaneka novakuatate ovanyingi no nomphange, ovakuendye novakulu, vanepa naava vahanepele vekahi nokuliava, nokukala nehambu lituka ‘kokuteya unene.’

a Tala onthele yati “Upondola ‘Okukuata ko Masendonia’?” Movilinga Vietu Viouhamba wa Kwenye Kunene yo 2011.

Oñgeni Tyilongeswa Ovanthu

VAMWE po vokuailukila kovilongo ovikuavo, ovakulu vewaneno vaundapa omanima omanyingi movilinga viokuyunga otyunda. Oñgeni ovakuatate ovo vapondola okulongesa vakuavo momawaneno?

O Richard na Joel

O Richard na Joel

Richard, woko Estados Unidos una omanima 65 wailukila ko Guam mo 2010. Wapopia okuti okupandula, onkhalelo imwe yakolela yokulongesa. Richard tupu wati: “Onkhalelo imwe ongwa yokulongesa vakuetu, okuundapa navo movilinga viokuivisa. Ovakuatate vapondola okutala, nokutehelela oñgeni ulongesa ovanthu konthele ya Jeova. Tupu, okuundapa kumwe tyipameka ohole newaneko.”

O Mike na Alice

O Byron na Greg

Greg, una omanima 60, ukahi ko Saipã tunde mo 2010, wati: “Ovakulu vewaneno vailukila kuno vakuatesako unene ovakuatate vavasa. Tukala noupanga omuwa novakuatate vomo Saipã, nonthilo, iya tuliyumba onthumbi.” Wayauisako okuti: “Havoko vala vekahi nokulongeswa, nonthue tulilongesila unene kovakuatate ovo.”

O Mike na Alice

O Mike na Alice

Mike, una omanima 60, nomukai wae Alice, vaundapele ko Pacífico omanima alamba po 20. Oñgeni alongesile vakuavo? “Omokuava ongeleka ongwa yokulandula ehongolelo lieongano lia Jeova. Ankho ndyiovola okutala inkha ava nalongesa vanoñgonoka umwe nawa ehongolelo olio. Ankho ndyilikuatesila okulinga etyi ndyilongesa, okupwa-elundo, nokupandula.” Mike tupu wati: “Inkha wiilukila kotyilongo otyikuavo, otyiwa okunoñgonoka okuti otyipuka tyike vala tyipondola okulingwa mononkhalelo mbelikalaila.”

Oñgeni ovakuatate voko Micronésia vakala konthele yetyi valongeswa? Joel, una omanima 21 ukala ko Guam, wati: “Ovakulu vewaneno valekesa okuti vandyumba onthumbi pokundyavela ononthele momaliongiyo. Otyo tyankhuatesako okutala okuti ndyina tyimwe tyakolela ndyipondola okuava movilinga via Jeova.” Byron, una omanima 31 ukala ko Saipã, wati: “Ombili yovakulu vewaneno movilinga viokuivisa, noluembia vena novakuatate, viankhuatesako okusuka vali novilinga via Jeova tyipona okuovola omalumono.” Wayauisako okuti: “Elao limwe enene okukala novakuatate ovo ovanongo pokati ketu.”

    Nyaneka Publications (1998-2025)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma