EHIPULULO LIOMUENYO
Omuenyo Wehambu Movilinga via Huku
Tunde pouna, ankho nasukalala unene nokapungulula komihoko ankho ndyiete, nowoma wokupengesa, nohonyi yange. Nekevelelo liokuti mandyivasi eungumaneso mo Mbimbiliya, naya Mokapela ko Katolika potyilongo tyetu, opo ndyikuatesweko okuinoñgonoka. Etyi nahavasile ekuateso, andyilipake momawela.
Momuvo uhehi, nahimbika okuumphula ovivela opo ndyikale nomakete. Konyima, andyiikula ondyuo yange yokulingila ovilinga ovio, mo São Leandro, California ko Amelika. Ankho ndyiundapa novalume vena omakete, kumwe na umwe wafinda apewa enyina Omuhona America. Mahi, okukala nolutu luna omakete, katyamphele ehambu ankho ndyiovola.
NAYAMBWA MOKONDA YOKUOVOLA
Umwe epanga tuundapa nae, ankho utyii okuti nahanda okunoñgonoka Ombimbiliya. Andae komunthu umwe ankho ei. Etyi kuatya, umwe po Nombangi mba Jeova eya pondyuo yange. Akumbulula omapulo ange no Mbimbiliya, mo noola ononkhuana. Andyimuiti akondoke onthiki onkhuavo kongulohi, iya atupopi konthele Yombimbiliya alo mokati kounthiki. Andyihambukwa netyi ndyikahi nokulongeswa, andyimuiti inkha tyitavela okuenda nae nthiki onkhuavo, opo ndyikatale oñgeni aivisa. Nahuvile nonkhalelo aikula Ombimbiliya nokulekesa ovanthu omakumbululo omapulo avo. Naame otyo ankho nahanda okulinga!
Moluotyo, andyiyekepo ovilinga viange, andyihimbika okuivisa nomukokoli-ndyila oo, movilinga viomuvo auho vio Nombangi mba Jeova. Mu Kapepo yo 1948, andyimbatisalwa motyonge otyinene mo Cow Palace Arena mo São Francisco, ko California. Konthyulilo yenima olio, andyikala omukokoli-ndyila.
Pomuvo oo, andyiiti Onombangi opo vatalele-po me yange. Me etavela, iya momuvo uhehi akala Ombangi ya Jeova. Namphila akondya noundyale mombunga, watualako nekolelo mu Huku omanima omanyingi alo po nonkhia mbae. Nawike vali mombunga yetu wakala Ombangi ya Jeova.
TUELIVASA NA UNA MAKALA OMUKAI WANGE
Mo 1950, andyiilukila ko Grand Junction Colorado, oku navasa omphange Billie. Oe watyitua mo 1928, iya ekulu mokueenda kuomuvo Weliungo Enene (Grande Depressão). Me yae Minnie, ankho umutangela Ombimbiliya apeho kongulohi kokandiyelo. Etyi Billie atuukisa omanima ekuana, ankho utyivila okutanga, tupu ankho wii omahipululo omanyingi Ombimbiliya. Konthyulilo yomanima 1940, me yae wahimbika okulilongesa Ombimbiliya no Nombangi mba Jeova, anoñgonoka okuti oifelunu hamphangu-ko yotupia, mahi elangalo muenda ovanthu aveho. (Eclesiastes 9:5, 10) Minnie nomulume wae avakala Onombangi.
Mo 1949, Billie wamana osikola ko Boston akondoka keumbo, ahimbika okulilongesa Ombimbiliya nombili. Iya akoyopo okulipakula ku Huku, tyipona okukala omulongesi mu kaputu. Billie wambatisalua mo 1950 motyonge otyinene tyovilongo ovinyingi tyo Nombangi mba Jeova mo Estádio Ianque ko Nova York. Kapakalele ehimbwe, atulivasi, iya atulinepe, atuhimbika ovilinga viokuivisa omuvo auho.
Tuahimbikila mo Eugene Oregon, atukala nomapanga omanyingi. Mo 1953, atuilukila ko Grants Pass Oregon, opo tukakuateseko ewaneno limwe etutu. Konyima menima olio, atukongwa opo tukapite mosikola 23 yo Gileade yo Nombangi, ilongesa onomisionaliu, ivasiwa popepi no South Lansing, mo Nova York paendwa onokilometulu 400 kokulio kuepundaumbo olio.
OVILINGA VIOUMISIONALIU MO BRAZIL
Mu Kayovo yo 1954 etyi palamba onohanyi ononthano tunde etyi tuatunda mo Gileade, ame na Billie atulondo mo aviau okuenda ko Brazil. Tuaenda vala oola ike omutole umwe aupanguyuka, mahi atulapela nawa mo Bermuda. Etyi tuatunda opo, atukala notyitateka otyikuavo atulapela mo Cuba. Konyima yo noola 36 mboungendi wepuiya, atuhiki mo filiyale yo Nombangi mba Jeova mo Rio de Janeiro ko Brazil.
Ondyuo yotete Yomaliongiyo mo Bauru, mo 1955. Ankho omphangu ifetelwa, ina enyingilikilo nalingile
Etyi tuakalamo ononthiki mbumwe, ame na Billie kumwe no nomisionaliu onombali, atuende ko Bauru São Paulo, atuikula ondyuo omphe yo nomisionaliu. Epundaumbo olio ankho lina ovanthu valamba po 50.000, iya ankho onthue vala Onombangi mbotete.
Atuhimbika okuivisa ovanthu po nondyuo mbavo, mahi elombe limwe lio Katolika alihimbika okuyala ovilinga vietu. Alihimbika okutulandula otyo lilondola ovanthu okuti muhe-vetehelelei. Mo nosimano mbehehi, ombunga imwe onene aitavela okulilongesa otyili tyo Mbimbiliya, konyima avambatisalwa. Tupu ovakuavo navo avahimbika okulilongesa.
Ombunga oyo ankho ina umwe wavo omutumini wondyuo imwe yankhimana (clube). Iya andyilingi eonganeko opo tulingile otyonge mondyuo oyo. Etyi elombe lio potyilongo liatualako okuvepopila opo vehe-tutavele, omutumini wondyuo oyo eliongiya navakuavo, evepopila okuti: “Inkha kamuvetavela, ame mandyiyeke-po ovilinga evi!” Moluotyo, atutavelwa okulinga otyonge.
Mo 1956 enima lialandulako, atukongwa kotyonge otyinene mo Santos ko São Paulo. Onombangi 40 vewaneno lietu, avalingi oungendi nomboyo. Etyi tuakondoka ko Bauru, navasa omukanda wapopia okuti napewa otyilinga tyokutalelapo omawaneno Onombangi mba Jeova. Ngotyo, andyihimbika ovilinga ovio nalinga omanima 25, ko nonthele ononyingi motyilongo otyo otyinene tyo Brazil.
Menima like vala, atukala notyikundyi tyovaivisi Vouhamba wa Huku vokuna ombili mo Bauru
OÑGENI OVILINGA OVIO ANKHO VILINGWA
Pononthiki opo, ankho tyipuiya okulinga oungendi. Okuhulililako, tuetyivila okueenda otyilongo atyiho, nomakalela, nomboyo, nomatemba, no misikaleta, noko nomphai. Limwe po mapundaumbo tuatalelapo, o Jaú mo São Paulo. Oko, elombe limwe alituetela ovitateka.
Oe wati: “Onwe kamupondola okulongesa ‘onongi mbange!’”
Onthue atukumbulula okuti: “Onongi ha mbove-ko, omba Huku.”
Onthue atulingi eonganeko liokulekesa osinema konthele yovilinga vietu viokuivisa, ina osapi yati, A Sociedade do Novo Mundo em Ação. Mahi elombe alionganeka ovanthu opo vetuutukile. Liwa-liwa atutyipopila opulisa. Etyi elombe olio novanthu vae vehika pomphangu opo, avavasi omapulisa omanyingi ena omauta. Ovateheleli aveho avahambukwa unene nosinema oyo.
Kononthele ambuho tuaundapa, tuavasa ovitateka ngovio viokuyalwa no nongeleya. Mongeleka mo Brusque popepi no Blumenau, ko Santa Catarina, tuelivasa novakokoli-ndyila vevali vaundapa pokati koundyale omunene. Mahi avayambwa mokonda yekoleleyo liavo. Palamba omanima 50, pahe motyilongo otyo muna omawaneno alamba po 60 atualako okuliyawisa, Nondyuo ongwa Yovionge popepi nepundaumbo lio Itajaí!
Otyipuka tyavilapo movilinga vietu viokutalelapo omawaneno, omuvo tuaundapa novakuatate Onombangi, po kuonganeka ovionge ovinene. Momanima 1975-1977, nali notyilinga tyokuhongolela ovionge ovinene mo Estadio yo Morumbi. Atutumu ondaka komawaneno omanyingi opopepi, opo kese limwe litume ovakuatate 10, opo tusukukise omphangu oyo motyinthiki makulandula otyonge.
Etyi vokusana ombola vamana kokangulohi, vamwe avahimbika okulinga omukuele okuti, “Talei ovakai ava aveho ovatutu no malukateko avo novinyanga.” Mahi, alo mokati kovinthiki, omphangu oyo aiho aisukuka! Omutumini wamo, ahuvu, iya ati: “Tatiei! Ovilinga evi mualinga, ovaundapi vange aveho ñgeno vevilinga osimano aiho!”
OKUKONDOKA KO ESTADOS UNIDOS
Tate wanyima mo 1980, apakala katutu atukondoka ko Estados Unidos, opo tukatekule me ko Fremont mo California. Iya atuvasi ovilinga viokusukukisa onondyuo kounthiki, otyo tutualako novilinga vioukokoli-ndyila nokuvatela ovanthu vapopia Oputu. Konyima atuilukila popepi Nevota São Joaquin, okukaovola ovanthu vapopia o Putu pohika onene okutunda mo Sacramento alo ko Bakersfield. Hono, mo California muna omawaneno 10 o Putu.
Etyi me anyima mo 1995, atuilukila ko Florida atutekula he ya Billie alo pononkhia mbae. Me yae ankho wanyimale, mo 1975. Mo 2000 atuilukila kotyilongo tyikala mehoko enene kokumbili kwo Colorado, iya tuundapa kuno movilinga viokuivisa omuvo auho. Ko Vatyitwa tyilongo tyo Amelika po nohika mbo Navajo no Ute. Billie wankhia mu Hitandyila 2014.
Ndyihambukwa unene okuhinangela omanima 65 konyima, nelivasa Nombangi ya Jeova wakumbulula Nombimbiliya omapulo ange omanyingi! Ndyihambukwa haunene etyi naovolola nawa opo ndyitale inkha etyi ankho apopia, otyo umwe Ombimbiliya tyili ilongesa. Otyo, atyindyeta momuenyo wehambu movilinga via Huku.