Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w14 12/15 pp. 28-31
  • Okuti Wesukisa Okupilulula Olusoke Luove?

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Okuti Wesukisa Okupilulula Olusoke Luove?
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2014
  • Tanga mo Omutala Womulavi
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • ONALUPI WEHESUKISILE OKUPILULULA OLUSOKE LUOVE
  • ONALUPI HAMWE WESUKISA OKUPILULULA OLUSOKE LUOVE
  • ONALUPI UNA OKUPILULULA OLUSOKE LUOVE
  • “Olie Wahula ku Jeova?”
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2018
  • Tualako Okukala Nombembwa Tyina Pamoneka Omapiluluko
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2018
  • Onyengo Yeeta Ovitateka
    Lilongesila Komahipululo Ombimbiliya
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2014
w14 12/15 pp. 28-31
Ovakuendye Ovakristau vekahi pondyuo yosinema, vatala omalutalatu etyi matyilekeswa mosinema

Okuti Wesukisa Okupilulula Olusoke Luove?

SOKA ñgeno ovakuendye vamwe Onombangi vatokola okuenda kosinema. Aveho ko sikola vapopia konthele yosinema oyo okuti ongwa unene. Iya tyina vehika pondyuo yokutala osinema, vamona omalutalatu alekesa omauta omanene, novakai vahavalele nawa. Oityi ovakuendye ovo Onombangi mavalingi? Okuti mavanyingila avatale osinema?

Ononthiki ambuho tulinga omatokolo apondola okupameka oupanga wetu na Jeova ine okuutendesa. Ove hamwe utokola okulinga otyipuka tyimwe, mahi tyina wamasoko vali nawa, opilulula olusoko luove olingi otyipuka otyikuavo. Okuti walingiliale otyipuka tyaviuka, ine pokulinga omatokolo uhuhana?

ONALUPI WEHESUKISILE OKUPILULULA OLUSOKE LUOVE

Tuapakula omuenyo wetu ku Jeova, atumbatisalwa, mokonda tumuhole. Tuapopilile Jeova okuti matutualako nekolelo mwe, iya tyotyili tuhanda okufuisapo etyi tuapopia. Mahi ondyale yetu Satanasi Eliapu, ulinga atyiho evila opo anyone ekolelo lietu. (Revelação 12:17) Tuatokola okuumbila Jeova nokumutavela. Inkha tupilulula olusoke luetu, matupumbwa omuenyo.

Omanima alamba po 2.600 konyima, Nambukondonosole Ohamba yoko Mbambilonia watungile otyilolo tyimwe otyinene, atumu ovanthu aveho vetyifende. Una ankho wehetavela okutyifenda, uyumbwa mofolono yotupia. Mahi Sadrake, na Mesake, na Abedeneku, ankho vaumbila Jeova, iya ankho kavahande okulinga etyi tyinumanesa Jeova. Kuvo, ankho hahe vali okunkhia tyipona okunumanesa Huku. Moluotyo, kavetavelele kohamba, iya ohamba aiveyumbu motupia. Mahi Jeova alingi ehuviso eveyovola.​—Daniel 3:1-27.

Omuuli Daniele ankho utyii okuti inkha vakuavo vemumona tyina elikuambela ku Huku, mayumbwa metoto lio nonkhulika, iya ankhi ononkhia onombi. Mahi atualako okulikuambela ovikando vitatu monthiki. Daniele kapilululile etokolo liae liokufenda Huku yotyotyili, iya mokonda yotyo, Jeova emuyovola “kononkhulika.”​—Daniel 6:1-27.

Ovaumbili va Huku hono, tupu vatualako okulinga etyi vapopila Jeova putyina velipakula kwe. Ovakuendye vamwe Onombangi mo África kavetavelele okufenda epandela kosikola, iya avevepopila okuti mavataatwa mosikola. Konyima, omutumini wo nosikola apopi novakuendye ovo Onombangi. Avahatili owoma, nonthilo, avapopi omokonda yatyi vahafendela epandela. Okutuka opo, kavetyipopile vali. Pahe kosikola, petupu vali ou uvehongiliya okuhetavela Jeova.

Joseph, tupu walambelele motyitateka etyi omukai wae anyima. Ombunga ya Joseph yetavelele etyi apopia konthele yokuonganeka omutambo. Mahi mokonda ombunga yomukai wae ankho kavelilongesa, ankho vahanda okulinga oviso vinumanesa Huku. Joseph wati: “Etyi nehetavelele, avahande okuhongiliya ovana vange, mahi aveho avehetavela. Ombunga tupu vahandele okulala lupahi, mahi andyivepopila okuti inkha vahanda okulala lupahi vehetyilingile meumbo liange. Ankho vetyii okuti okulala lupahi meumbo liange katyelikuatele nomatavelo ange no omukai wange, ngotyo avaende no komphangu onkhuavo.

“Mokueenda kuomuvo oo wepuiya, naitile unene ku Jeova ankhuateseko opo ombunga yetu yahayapuke movitumino viae. Jeova weivile omalikuambelo ange, iya etukuatesako opo tukoleleye movitateka ovio.” Joseph novana vae kavapilululile olusoke luavo luokutavela ku Jeova.

ONALUPI HAMWE WESUKISA OKUPILULULA OLUSOKE LUOVE

Menima 32, omukai umwe wehe mu Isilayeli waitile ku Jesus apole otyilulu momona wae omukainthu. Namphila ankho emuita ovikando ovinyingi, Jesus kemukumbululile. Apopila ovalongwa vae okuti: “Ame hatuminue kovanthu ovakuavo, natumwa konongi mbaomba mbondyuo yo Isilayeli.” Omukai oo, atualako okumuita, Jesus emupopila okuti: “Katyaviukile okupola ombolo yovana oiyumbila oviwena.” Omukai oo walekesile okuti una ekolelo enene, etyi akumbulula okuti: “Enga, Tatekulu, mahi tyotyili oviwena vilia ovinyanya vitoka komesa ya vahekulu.” Jesus apilulula olusoke lwae iya apolo otyilulu momona womukai oo.​—Mateus 15:21-28.

Jesus wahetekelele Jeova, mokupilulula olusoke lwae tyina tyesukisa. Mongeleka, etyi ova Isilayeli vehetavelele Jeova avafende onthane yo olu, Jeova ankho uhanda okuveipaa. Mahi etyi Moisesi emuita opo eheveipae, Jeova apilulula olusoke lwae.​—Êxodo 32:7-14.

Nga Jeova na Jesus, apostolu Paulu nae ankho wafuapo pala okupilulula olusoke lwae. Moungendi wae wotete woumisionaliu Marku wakondokelele pokati. Mokonda yotyo, Paulu kahandele vali okuenda nae. Mahi konyima, Paulu tyafuile wamuene okuti Marku walongoka nawa, iya ankho upondola okumukuatesako unene. Ngotyo, Paulu apopila Timoteo okuti: “Etelela Marku, mokonda wakolela pala okumbatela movilinga.”​—2 Timóteo 4:11.

Oityi tulilongesila konongeleka ombo? Namphila Jeova ehena onkhali, mahi wafuapo pala okupilulula olusoke lwae mokonda una okankhenda, noluembia, iya wapua elundo. Onthue tuvakuankhali, iya pamwe katutale ovipuka monkhalelo yaviuka. Mokonda yotyo, pamwe otyiwa okupilulula olusoke luetu. Mongeleka, tupondola okupilulula etyi tuasoka konthele ya vakuetu tyina tuamevenoñgonoka vali nawa.

Pamwe tuesukisa okupilulula olusoke luetu konthele yovilinga tuhanda okuvasa meongano lia Huku. Hamwe tulilongesa Ombimbiliya nokuenda komaliongiyo, mahi nkhele katuhande okumbatisalwa. Ine hamwe tuafwapo pala okukala ovakokoli-ndyila, mahi nkhele tuna nokulikondola. Omukuatate hamwe kahande okukala omukuatesiko wovakulu vewaneno ine omukulu weuaneno. (1 Timóteo 3:1) Okuti nove wasokeliale ngotyo? Okuti upondola okupilulula olusoke luove? Jeova ukukonga opo ukale novilinga ovio, nokuhambukilwa okuumbila Huku, nokuundapela vakuenyi.

Ovakuendye Ovakristau vekahi nokuyumba ovikarta

Inkha upilulula olusoke luove upondola okuyambwa

Ella, uundapa mo Mbetele imwe mo África, wati: “Etyi nehika mo Mbetele, ankho hityii inkha mandyikalamo ehimbwe. Ankho nahanda umwe okuundapela Jeova nomutima auho, mahi tupu ankho hihande okukala kokule nombunga yange. Potete, neivalukile unene ombunga yange! Mahi omphange ankho tulala nae ankhuatesako, andyitokola okuhaende vali. Etyi nakalamo omanima ekwi, andyitokola okutualako okuundapela ovakuatate vange no nomphange mokutualako novilinga viange mo Mbetele.”

ONALUPI UNA OKUPILULULA OLUSOKE LUOVE

Pamwe tuesukisa umwe okupilulula olusoke luetu. Mongeleka, Kaim wakalele nonkhi nondenge yae, iya “anumana unene.” Huku wetyimuene okuti Kaim ankho malingi otyipuka tyimwe tyapenga unene, iya emulondola opo ahakale vali nonyengo. Huku wapopile okuti onkhali ikahi “nokumukevelela pepito.” Mahi Kaim kapilululile otyituwa tyae, watombele elondolo lia Huku. Konyima, Kaim aipaa ondenge yae!​—Gênesis 4:2-8.

O Kaim

Oityi ñgeno tyamonekelepo inkha Kaim wapilululile olusoke lwae?

Tupu tupondola okulilongesila kongeleka Yohamba Uzia. Potete, ankho utavela, iya ankho una oupanga omuwa na Jeova. Mahi akala nelungavi. Uzia wanyingilile mondyuo ya Huku aave o isesu, ngwe ankho ovanakwa vala vena okutyilinga. Ovanakwa vemulondolele opo ehetyilinge, mahi Uzia ahapilulula olusoke lwae. Uzia “anumana” iya ehetavela kovanakwa. Moluotyo, Jeova emuyumbu otyilundu.​—2 Crônicas 26:3-5, 16-20.

Ongeleka yomunthu wapilululile olusoke lwae o ya Joachim. Wambatisalua mo 1955 mahi apolwa mewaneno mo 1978. Etyi palamba omanima alamba po 20, apilulula otyituwa tyae, elivele, akondoka motyili. Etyi ovakulu vewaneno vemupula omokonda yatyi akalela ehimbwe, Joachim ati: “Ankho nanumana, nokuna elungavi. Andyilivele etyi nakala ehimbwe. Namphila ankho napolwa mewaneno, mahi ankho ndyityii okuti Onombangi mba Jeova valongesa otyili.”

Nonthue pamwe tusukisa okupilulula omatokolo etu novituwa vietu. Inkha tukala tyafuapo pala okulinga ngotyo, Jeova metuhambukilwa.​—Salmo 34:8.

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma