Ovakuendye Muafuapo​—Opo Mumbatisalwe?

1, 2. (a) Oityi tyietela ehambu ovanthu va Huku hono? (b) Oñgeni ovohe Ovakristau novakulu vewaneno vapondola okukuatesako ovakuendye okunoñgonoka etyi ombatisimu ihangununa?

“OMUKULU umwe weuaneno wapopila Christopher womanima 12 okuti: “Ame ndyikwi tunde etyi watyitwa,” “iya nahambukwa etyi neiva okuti uhanda okumbatisalwa. Nkhele ndyikupule: ‘Omokonda yatyi uhadela okumbatisalwa?’” Omukulu oo wewaneno ankho una omahunga omawa okulinga epulo olio. Otyo tyituavela ehambu tyina tutala nima na nima ovakuendye ovanyingi vekahi nokumbatisalwa. (Eclesiastes 12:1) Mahi ovohe Ovakristau novakulu vewaneno vahanda okukala nonthumbi yokuti tyili ovakuendye vanoñgonoka umwe etyi tyihangununa ombatisimu.

² Mombimbiliya, tuelilongesamo okuti okulipakula nokumbatisalwa okuhimbika omuenyo omupe pala Omukristau. Omuenyo oo omupe utuetela oviwa vitunda ku Jeova, mahi tupu Satanasi kahambukwa. (Provérbios 10:22; 1 Pedro 5:8) Ngotyo ovohe ovakristu vesukisa okuovola omuvo wokulongesa ovana vavo oityi tyihangununa okukala omulongwa wa Kristu. Ovakuendye vehena ovohe Ovakristau, ovakulu vewaneno ovo vevekuatesako okunoñgonoka oityi tyihangununa okulipakula nokumbatisalwa. (Tanga Lucas 14:​27-30.) Ngetyi tulipongiya tyina matutungu ondyuo, ovakuendye navo vena okulipongiya tyina vehe-nembatisalwe opo vaumbile Jeova nekolelo “alo konthyulilo.” (Mateus 24:13) Oityi matyikuatesako ovakuendye okuumbila Jeova apeho? Tutalei.

3 (a) Oityi onondaka mba Jesus no mba Petulu mbutulongesa konthele yesilivilo lio mbatisimu? (Mateus 28:19, 20; 1 Pedro 3:21) (b) Omapulo patyi matulilongesa monthele ei, iya omapulo oo esukisa mokonda yatyi?

³ Okuti umukuendye iya uhanda okumbatisalwa? Inkha ongotyo, otyo otyipuka otyiwa! Okumbatisalwa okala Ombangi ya Jeova otyipuka tyakolela unene. Tupu otyo otyipuka Ovakristau vena okulinga, iya tyakolela unene ku vana mavakahupa mokueenda kwo nonkhumbi ononene. (Mateus 28:​19, 20; 1 Pedro 3:21) Etyi wambatisalwa, walekesa okuti walaa okuumbila Jeova apeho. Ove tyotyili uhanda okutualako nomulao oo, ngotyo omapulo malandulako maekukuatesako okutala inkha wafuapo opo umbatisalwe: (1) Ame nekula umwe opo ndyilinge etokolo olio? (2) Ndyina ehando liokulinga ngotyo? (3) Nanoñgonoka nawa etyi tyihangununa okulipakula ku Jeova? Matulilongesa omapulo oo.

TYINA ULINGA OVIPUKA NONONDUNGE

4, 5. (a) Omokonda yatyi ha vakulu vala vambatisalwa? (b) Oityi tyihangununa omunthu pahe wakola? Ava ongeleka.

⁴ Ombimbiliya kaipopi eti omunthu ena okuhika opo ambatisalwe. Mu Provérbios 20:11 tutangamo okuti: “Alo umwe omona utalelwa kovipuka alinga ankho viasukuka na ankho viaviuka.” Ngotyo, alo umwe omona upondola okuñogonoka oityi tyihangununa okulinga etyi tyaviuka, nokulipakula Komutungi wae. Ombatisimu onthambo imwe yakolela, ovakuendye mavalekesa okuti pahe vakola iya pahe velipakula ku Jeova.​—Provérbios 20:7.

⁵ Oityi tyihangununa okuakola? Okuakola hapeho tyilekesa omunthu una omanima omanyingi ine okuekula molutu. Ombimbiliya yapopia okuti omunthu pahe tyina akola ulongesa ounongo wae “wokupunga” etyi tyaviuka netyi tyapenga. (Hebreus 5:14) Omunthu wakola oyo una wii etyi tyaviuka iya atokola momutima wae okutyilinga. Ngotyo kahindilwa vala okulinga etyi tyapenga etavela. Iya tupu hapeho usukisa omunthu omukuavo emupopile opo alinge etyi tyaviuka. Katyapengele okukevelela okuti omukuendye wambatisalwa una okulinga etyi tyaviuka alo umwe tyina ovohe ine ovakulu ovakuavo vehepo.​—⁠Tyieleka na Filipenses 2:⁠12.

6, 7. (a) Popia otyitateka Daniele ali navio etyi eli ko Mbambilonia. (b) Oityi Daniele alingile tyalekesa okuti ankho pahe wakola?

⁶ Okuti omukuendye upondola okulekesa onkhalelo oyo youkulu? Tala ongeleka ya Daniele. Tyafuile etyi Daniele apolwa ko vohe atualwa ko Mbambilonia ankho nkhele omututu. Otyipuka tyimwe ankho Daniele ahakevela okukala pokati kovanthu vehetavela ovitumino via Huku. Mahi tutalei vali nawa onkhalelo ya Daniele. Watekulilwe ngatyina omunthu wakolela mo Mbambilonia. Wali umwe povakuendye vamwe vaholovonenwe opo vakaundapele ohamba. (Daniel 1:3-5, 13) Tyimoneka nawa okuti Daniele ankho una otyilinga tyakolela mo Mbambilonia ankho hapondola okukala natyo ko Isilayeli.

⁷ Oityi omukuendye Daniele alingile? Okuti wayekele ovanthu vomo Mbambilonia vemupilulule ine okutendesa ekolelo liae? Au! Ombimbiliya ipopia okuti etyi Daniele eli mo Mbambilonia watokolele “okuhelisilisa,” akala kokule novipuka vielikuata nefendelo liomatutu. (Daniel 1:8) Otyo tyilekesa okuti ankho pahe una onondunge mboukulu!

8. Oityi upondola okulilongesila ku Daniele?

⁸ Oityi upondola okulilongesila ku Daniele? Omukuendye tyina pahe ena onondunge upamena momatavelo ae alo umwe tyina avasiwa novitateka. Kekahi ngehimbi, lipilulula otyivala okutalela apa likahi. Omukuendye oo kakala epanga lia Huku tyina ekahi Mondyuo Yomaliongiyo, tyina enda kosikola akala epanga liouye. Mahi, ukala nekolelo tyina alolwa.​—Tanga Efésios 4:​14, 15.

9, 10. (a) Oñgeni omukuendye ine omuhikuena apondola okupola ouwa tyina asoka oityi apondola okulinga tyina ekolelo liae lilolwa? (b) Okumbatisalwa tyihangununa tyi?

⁹ Petupu omunthu nawike waoya. Tyilinge ovakuendye tyilinge ovakulu pamwe valinga oviponyo. (Eclesiastes 7:20) Mahi inkha uhanda okumbatisalwa, tete wesukisa okunoñgonoka inkha watokola umwe okutavela ovitumino via Jeova. Lipula okuti: ‘Apeho ndyitavela ku Jeova?’ Soka kuetyi walingile etyi nthiki imwe ekolelo liove lialolelwe. Okuti wetyivilile okutokola okulinga etyi tyaviuka? Nga Daniele, okuti pena umwe wekuhindilile uundapese ounongo wove mouye wa Satanasi? Tyina otyo tyamamoneka noove, okuti motyivili okunoñgonoka ehando lia Jeova?​—Efésios 5:⁠17.

¹⁰ Omokonda yatyi tyakolela okunoñgonoka omakumbululo omapulo oo? Omokonda maekukuatesako okutala okuti okumbatisalwa tyakolela unene. Tyina umbatisalua ulekesa ku vakuenyi okuti walinga omulao umwe wakolela ku Jeova. Wemulaa okuti umuhole iya momuumbila apeho nomutima wove auho. (Marcos 12:30) Aveho vambatisalwa vena okutokola okutualako nomulao valingila Jeova.​—⁠Tanga Eclesiastes 5:​4, 5.

OLIO EHANDO LIOVE MUENE?

11, 12. (a) Omunthu ukahi nokusoka okumbatisalwa wesukisa okukala nonthumbi patyi? (b) Oityi matyikukuatesako okutala ombatisimu monkhalelo yaviuka?

¹¹ Ombimbiliya ipopia okuti ovanthu aveho va Jeova, alo umwe ovakuendye vemuumbila “tyahakuluminyua.” (Salmo 110:3) Ngotyo omunthu uhanda okumbatisalwa wesukisa okukala nonthumbi yokuti oe muene uhanda okumbatisalwa. Ngotyo, ove wesukisa okutala nawa omahando ove, haunene inkha wekulila motyili.

¹² Tyipondola uhole okumona ovanthu ovanyingi vambatisalwa, alo umwe vamwe tyafuile omapanga ove ine ovo vana mulikuai navo. Mahi lunguka opo wahasoke okuti una yokumbatisalwa mokonda pahe wekula ine hamwe omokonda vakuenyi vekahi nokumbatisalwa. Oñgeni upondola okukala nonthumbi yokuti utala ombatisimu ngetyi Jeova eitala? Ovola omuvo wokusoka omokonda yatyi ombatisimu yesukisila unene. Movasi omahunga omawa monthele ei, nei mailandulako.

13. Oñgeni upondola okuñgonoka inkha etokolo liokumbatisalwa liatunda umwe komutima?

¹³ Onkhalelo imwe ipondola okukuatesako opo etokolo liove liokumbatisalwa litunde komutima una okutala nawa omalikuambelo ove. Ovikando viñgapi ulikuambela ku Jeova? Okuti momalikuambelo ove wiita umwe etyi wesuka natyo? Omakumbululo omapulo aa malekesa inkha una oupanga wapama na Jeova. (Salmo 25:4) Ovikando vimwe Jeova ukumbulula omalikwambelo etu Nombimbiliya. Ngotyo opo utale inkha tyilityili uhanda okukala noupanga na Jeova nomutima auho, tala nawa onkhalelo yove yokulilongesa. (Josué 1:8) Lipula okuti: ‘Ndyililongesa apeho Ombimbiliya? Okuti mefendelo liombunga ndyikumbulula?’ Omakumbululo omapulo oo apondola okukukuatesako okutala inkha etokolo liokumbatisalwa o liove muene.

ETYI TYIHANGUNUNA OKULIPAKULA

14. Hangununa oñgeni okulipakula nokumbatisalwa vielikalela.

¹⁴ Ovakuendye vamwe kavetyii oñgeni okulipakula nokumbatisalwa tyelikalela. Vamwe vapondola okusoka okuti vafuapo pala okupakula omuenyo wavo ku Jeova, mahi kavafuilepo pala okumbatisalwa. Mahi okuti otyo tyitavela? Okulipakula okulikuambela opopila Jeova okuti uhanda okumuumbila apeho. Tyina umbatisalwa, ulekesa ku vakuenyi okuti welipakula ku Jeova. Ngotyo tyina uhenembatisalwe, wesukisa okunoñgonoka oityi tyihangununa okulipakula ku Huku.

15. Okulipakula tyihangununa tyi?

¹⁵ Tyina upakula omuenyo wove ku Jeova, umupopila okuti pahe omuenyo wange Jeova utei kuove. Umulaa okuti okumuumbila otyipuka tyakolela vali momuenyo wove. (Tanga Mateus 16:24.) Kese muulao tulinga ku Huku wakolela unene! (Mateus 5:33) Ngotyo oñgeni molekesa okuti etyi ulinga katyitei vali kuove muene mahi utei ku Jeova?​—Romanos 14:8.

16, 17. (a) Ava ongeleka ilekesa etyi tyihangununa okulianya ove muene. (b) Oityi omunthu ulipakula tyilityili apopia?

¹⁶ Tutalei ongeleka imwe. Soka ñgeno una epanga liove wekuavela etuku-tuku. Ekuavela omikanda vietuku-tuku iya ekupopila okuti: “Etuku-tuku o liove.” Mahi pahe ekupopila vali okuti: “Mahi ame ndyikala no no sapi. Tupu ame ndyilitaha, haveko.” Oñgeni mokala? Oñgeni motale epanga liove wekuavela etuku-tuku?

¹⁷ Tyina omunthu apakula omuenyo wae ku Jeova, umupopila okuti: Jeova “nekuavela omuenyo wange. Ame ndyiwove.” Ngotyo Jeova una ehunga liokukevelela opo omunthu afuisepo etyi alaa. Mahi inkha omunthu welipakula ku Jeova uhimbika okulihanda nomunthu uhafende Huku pokamphengi? Ine hamwe utavela ovilinga vihemupe omuvo wokuenda movilinga viokuivisa, no komaliongiyo? Omunthu oo kekahi nokufuisapo etyi alaele ku Jeova. Tyikahi ngokukala no nosapi mbetuku-tuku. Tyina ulipakula ku Jeova, upopila Jeova okuti, “Omuenyo wange owove, hawangeko vali.” Ngotyo matulingi apeho etyi Jeova ahanda namphila onthue hatyoko tuhanda okulinga. Otyo onthue tuesukisila okuhetekela Jesus, mokonda ngwe muene wati: “Mokonda ame natunda keulu, hapala okulinga ehando liange, mahi opo ndyilinge ehando lia una wanthuma.”​—João 6:38.

18, 19. (a) Oñgeni onondaka mba Rose na Christopher mbulekesa okuti okumbatisalwa elao lituetela ononkhano onongwa? (b) Oñgeni ove ulitehela konthele yelao liokumbatisalwa?

¹⁸ Tyotyili, okumbatisalwa etokolo liakolela unene. Elao limwe enene okulipakula ku Jeova atumbatisalwa. Ovakuendye vehole Jeova iya vanoñgonoka oityi tyihangununa okulipakula kavelikondola okupakula omuenyo wavo ku Huku avambatisalwa. Kavelivele tyina vamalingi etokolo olio. Omona umwe wambatisalwa utiwa o Rose wati: “Ndyihole Jeova, petupu vali natyike tyip ondola okunkhalesa nehambu tyipona okumuumbila. Hinekale nonthumbi notyipuka natyike tyipona etokolo liange liokumbatisalwa.”

¹⁹ Iya oityi usoka konthele ya Christopher, wapopia konthyimbi yonthele ei? Oñgeni elitehelela konthele yetokolo liae liokumbatisalwa etyi ena omanima 12? Wapopia okuti una ehambu enene mokonda yetokolo alinga. Wehimbika okuundapa ngomukokoli-ndyila etyi ena omanima 17, akala omukuatesiko wovakulu vewaneno etyi ena omanima 18, iya pahe ukahi nokuundapa mo Mbetele. Wati: “Okumbatisalwa ankho etokolo limwe liaviuka. Ndyina ehambu movilinga via Jeova nomeongano liae.” Inkha uhanda okumbatisalwa oñgeni upondola okulipongiya? Onthele mailandulako maikumbulula epulo olio.