Praslin, Seychelles mo 1881 Efualali Gordon ankho wavasa Otyikunino tyo Endene
Omphangu Yombembwa Pano Pohi Onondyoi Ine Otyili Umwe?
Omphangu yombembwa! Omikanda vilekesa onomphangu onongwa oku upondola okukapila vevihiwisa nawa, avikala ngatyina “omphangu yombembwa” omu upondola okukapululukwa-po olimbwiko ovipuka vikusukalalesa novitateka viove. Mahi, ngetyi tutyii nawa tyina wamakondoka, ovipuka viatualako vala ngetyi ankho vikahi.
Tyotyili, ovanthu ovanyingi vahanda okukala momphangu ina ombembwa. Mahi ovanthu vamwe vapondola okulipula okuti: ‘Okuti “omphangu yombembwa” ha-nondyoi vala? Inkha onondyoi vala, opo omokonda yatyi ovanthu ovanyingi veihandela? Okuti oyotyotyili umwe?’
OKU KUATUKA ELONGESO LIOMPHANGU YOMBEMBWA
Mokueenda kuomanima omanyingi, ovanthu velipula opi kuatuka elongeso liomphangu yombembwa. Ku vamwe, omphangu yombembwa veinoñgonokela vala Mombimbiliya tyina ipopia “Otyikunino tyo Endene, ankho tyikala koutundilo.” Omokonda yatyi omphangu ina ankho ongwa unene? Ombimbiliya itupopila okuti: “Jeova Huku wamenesa omiti vikahi nawa, viima ovinyango vipepa.” Otyikunino otyo ankho omphangu imwe ongwa. Otyipuka otyikuavo tyiihiwisa, “omuti womuenyo ukahi pokati kotyikunino.”—Gênesis 2:8, 9.
Omukanda wa Gênesis tupu upopia okuti ankho kuna onondongi ononkhuana mbukuata mokati kotyikunino. Ponondongi ombo, onombali mbuiwe okuti: Ondongi Tigres (ine Hidiquel) no ndongi Eufrates. (Gênesis 2:10-14; okatoi) Onondongi ombo onombali mbukuata mo Persia otyilongo hono twii okuti o Iraque, mahi kohale ankho ilinga onthele yo Persia.
Tyimoneka nawa okuti, elongeso liomphangu yombembwa, liatuka motyilongo tyo Persia. Momanima 1501-1600, kualingilwe etapeti limwe lilekesa omphangu yombembwa. Hono livasiwa Mondyuo yokupaka ovipuka viokohale, itiwa Museu de Filadelfia, ko Pennsylvania, America. Etapeti liatyo olio, lilekesa otyikunino tyahondyua tyikahi mokati kovimato, tyina omiti, no nonthemo. Ondaka yo va Persia ipopia “otyikunino tyahondyua” tupu ihangununa okuti, “omphangu yombembwa.” Olutalatu lukahi petapeti olio lulekesa nawa etyi Ombimbiliya ipopia konthele yo ñgeni otyikunino tyo Endene ankho tyikahi.
Tyotyili, omahipululo apopia omphangu yombembwa, eliyandyana mouye auho. Tyina ovanthu vailukila kovilongo ovikuavo, otyo vayandyanesa ehipululo liomphangu yombembwa. Mokueenda kuononthiki, aliliyandyana, otyo lihonyaikwa no noñgano mbo potyilongo ovanthu vailukila. Mahi, alo umwe hono, tyina ovanthu vamamono ohika imwe ikahi nawa veiti omphangu yombembwa.
OKUOVOLA OMPHANGU YOMBEMBWA
Ovanthu vamwe vehole okuovola apa ankho pakala omphangu yombembwa. Mongeleka, Charles Gordon efualali lio ko Grã-Bretanha, etyi aya ko Seicheles menima 1881 okalongo katiwa Vallée de Mai (pahe ilinga onthele yo Patrimônio Mundial da Unesco) akemuhuvisa unene iya apopi okuti etyi otyikunino tyo Endene. Pokati komanima 1401-1500, omunthu umwe woko Italia wovola omalumono utiwa Cristóvão Colombo wasokele okuti ankho mavasi otyikunino tyo Endene etyi ankho aya kokalongo kakala pokati kelunga ko Espaniola, pahe katiwa República Dominicana no Haiti.
Omukanda umwe utiwa Mapeando o Paraíso, upopia ono mapa 190 mbokohale, mbumwe mbulekesa Andau na Eva vekahi mo Endene. Pumbo pena omapa yokomanima 1201-1300 ya Beatus Liébana. Kombanda yomapa oyo, kuna omphangu yombembwa pokati na kati. Kutundilila onondongi ononkhuana, “Eufrates” “Tigre” “Indus” no “Jordau.” Kese nthomba yondongi oyo otyilekeso tyo ñgeni Omalilongeso eliyandyana kononthele ononkhuana mbohi. Olutalatu olo lulekesa okuti namphila hono apa ankho pakala Omphangu Yombembwa katupei, mahi tyotyili ankho omphangu imwe ongwa.
John Milton waliko momanima 1601-1700, wiiwe nawa mokonda yomukanda ahoneka wati: Paraíso Perdido. Etyi ahoneka-mo wapopia etyi omukanda wa Gênesis upopia konthele yo ñgeni Andau akuata onkhali, no ñgeni vataatwa mo Endene. Opo apopie ooñgeni ovanthu mavakala vali nomuenyo uhapu pano pohi, wati: “Okutuka opo ohi maikaihanwa okuti omphangu yombembwa.” Konyima John Milton ahoneka vali omukanda utiwa o Paraíso Reconquistado.
OMAPILULUKO
Pahe ovanthu ovanyingi vetyii umwe nawa okuti kapeiwe nawa apa ankho pakala omphangu yombembwa. Ngotyo omokonda yatyi ovanthu vehesukila vali nayo? Omokonda omukanda Mapeando o Paraíso wati: “Ovanongo . . . kavesukile vali na apa ankho pakala omphangu yombembwa.”
Ovanthu vamwe vehole okuenda konongeleya valongeswa okuti mavakakala keulu, kamavakala momphangu yombembwa pano pohi. Mahi Ombimbiliya momukanda wa Salmo 37:29 upopia okuti: “Ovaviuki mavakapiñgana ohi, avakakala-ko apeho.” Mokonda ouye uno hamphangu-ko ina ombembwa, okuti omulao oo maukafuiswapo umwe?a
OHI AIHO MAIKALA OMPHANGU YOMBEMBWA
Jeova Huku, walingile omphangu yombembwa wati mekeipindulapo. Oñgeni metyilingi? Hinangela okuti Jesus wetulongesa okuti: “Ouhamba wove uye. Ehando liove lilingwe pano pohi, ngetyi lilingwa keulu.” (Mateus 6:10) Ouhamba oo outumini Jesus Kristu apewa maukapinga-ko ovanthu vekahi nokutumina hono. (Daniel 2:44) Moutumini Wouhamba, ehando lia Huku konthele yomphangu yombembwa “malifuisuapo.”
Kohale, omuuli Isaia watuminwe na Huku okuhoneka oñgeni ovanthu mavakakala Momphangu Yombembwa, omu ovipuka aviho vimonesa ovanthu ononkhumbi, mavihakakala-ko vali. (Isaías 11:6-9; 35:5-7; 65:21-23) Tukuavela ondundo opo utaindye omuvo na utange ono versikulu ombo mo Mbombimbiliya yove muene. Okulinga ngotyo motale oviwa patyi Huku makaetela ovanthu vokumutavela. Vana mavakakala momphangu yombembwa mavapandwa na Huku, avamono ovipuka Andau apumbwa.—Apocalipse 21:3.
Omokonda yatyi tuna onthumbi yokuti tyili-tyili ohi maikala Omphangu Yombembwa? Omokonda Ombimbiliya itupopila okuti: “Eulu o lia Jeova, mahi, ohi weiyavela ovanthu.” Huku wapopia okuti ohi maikala Omphangu Yombembwa mokonda “Huku, kapondola okukemba, wetyilaa kohale.” (Salmo 115:16; Tito 1:2) Etyi Ombimbiliya itupopila otyiwa unene, Omphangu Yombembwa maikalako apeho!
a No mo Alcorão, mo versikulu 105 surata 21, Al-Anbiya’ [Ovauli] upopia okuti: “Ovaviuki povaumbili vange mavakapiñgana eheke.”