“Tala! . . . Ovanthu Ovanyingi-nyingi”

1. Popia oñgeni omuenyo wa Suau ankho ukahi menima 95?

MENIMA 95 omuenyo wa apositolu Suau ankho kawapepukile. Pahe ankho wakulupa iya ankho uli mokaleya pokalongo kakala pokati komeva katiwa Patamu. Tyafuile pono apositolu oe vala ankho wahupapo. (Ehol. 1:9) Tupu weivile okuti vamwe ankho vekahi nokulongesa omatutu momawaneno iya ankho vekahi nokuyapula ovakuatate. Ankho tyimoneka ngatyina uti kamakukala vali Ovakilisitau votyotyili. — Sunda 4; Ehol. 2:15, 20; 3:1, 17.

2. Oityi Suau amona tyivasiwa momukanda Eholololo 7:9-14? (Tala olutalatu luo kondye.)

² Pomuvo opo, Siovaa emulekesa memonekelo etyi ankho matyikamoneka komutwe wandyila. Memonekelo olio, Suau wamona onoandyu ononkhuana mbapopilwa opo mbukuate onomphepo mbononkhumbi ononene, alo ovapika vapakua otyilimbo. (Ehol. 7:1-3) Ovapika ovo, ovo 144.000 mavakatumina na Sesusi keulu. (Luka 12:32; Ehol. 7:4) Konyima, Suau amono otyikundyi otyikuavo. Iya mokonda ankho onthumbo yovanthu, ahuvu unene iya ati: “Tala!” Oityi Suau amona? Wamona “ovanthu ovanyingi-nyingi vehena nawike uvevila okuvevalula, vatunda movilongo aviho, no momihoko, no movanthu, no momalaka, vetai komutwe wotyipundi tyoutumini, no komutwe Wondyona.” (Tanga Eholololo 7:9-14.) Tyotyili, Suau wahambukilwe unene okunoñgonoka okuti komutwe wandyila ovanthu ovanyingi-nyingi mavakaumbila Huku!

3. (a) Omokonda yatyi emonekelo lya Suau lipameka ekolelo lietu? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

³ Tyotyili emonekelo olio liapamekele ekolelo lya Suau. Hono emonekelo olio lipameka vali ekolelo lietu, mokonda tukahi momuvo likahi nokufuiswapo! Ovanthu ovanyingi-nyingi vekahi nokufenda Siovaa nekevelelo liokukahupa mononkhumbi ononene, avakakala apeho pano pohi. Monthele ei, matulilongesa oñgeni Siovaa ahololola ovanthu valinga onthele yotyikundyi otyo mo 1935. Konyima atulilongesa ovipuka vivali konthele yotyikundyi otyo: (1) Ombalulo yatyo, (2) okuelikalela kuovanthu vatyo. Okulilongesa ononthele ombo matyipameka vali ekolelo lya vana vena ekevelelo olio lihambukiswa.

OPI OVANTHU OVANYINGI-NYINGI MAVAKAKALA?

4. Oityi onongeleya mbomatutu mbulongesa? Iya oñgeni Ovalilongesi vo Mbimbiliya ankho velikalela?

⁴ Onongeleya mbomatutu kambulongesa otyili tyikahi mo Mbimbiliya tyokuti ovaviuki mavakakala apeho pano pohi. (2 Kol. 4:3, 4) Hono, onongeleya mbomatutu mbulongesa okuti ovanthu aveho vokulinga ovipuka oviwa, tyina vamankhi venda keulu. Iya otyo tyelikalela unene netyi Ovalilongesi vo Mbimbiliya ankho valongesa tunde etyi vahimbika okulinga Omutala Womulavi mo 1879. Ovalilongesi vo Mbimbiliya ankho vetyii okuti Huku maeta ouye omupe pano pohi iya ovanthu ovanyingi vokutavela, ngamo vakala. Mahi pakalele omuvo opo Ovalilongesi vo Mbimbiliya vanoñgonoke nawa ovalie tyili-tyili mavakakala pano pohi. — Mat. 6:10.

5. Oityi Ovalilongesi vo Mbimbiliya ankho vetavela konthele yovo 144.000?

⁵ Tupu Ovalilongesi vo Mbimbiliya vanoñgonokele nawa otyili tyikahi mo Mbimbiliya tyokuati vamwe ‘mavalandwa pohi’ opo vakatumine na Sesusi keulu. (Ehol. 14:3) Ovanthu ovo, ankho ombalulo yavo maituuka 144.000. Mahi ovanthu patyi? Ovanthu vokuaumbila Huku noukuatyili mokueenda kuomuenyo wavo pano pohi. Iya oityi ankho matyikamoneka novanthu ovanyingi-nyingi?

6. Oityi Ovalilongesi vo Mbimbiliya ankho vasoka konthele yovanthu ovanyingi-nyingi?

⁶ Memonekelo liae, Suau wamona otyikundyi tyovanthu “vetai komutwe wotyipundi tyoutumini, no komutwe Wondyona.” (Ehol. 7:9) Onondaka ombo, mbasokesa Ovalilongesi vo Mbimbiliya okuti ovanthu ovanyingi-nyingi mavakakala keulu, ngo vo 144.000. Inkha ovanthu ovanyingi-nyingi novo 144 000 mavakakala keulu, opo oñgeni ovikundyi ovio vivali vielikalela? Ovalilongesi vo Mbimbiliya ankho vasoka okuti ovanthu ovanyingi-nyingi, Ovakilisitau vana vehetavelele nawa Huku mokueenda kuomuenyo wavo pano pohi. Ankho vasoka okuti namphila ovanthu ovo vaendelele umwe movitumino vya Huku, mahi vamwe vatuaileko okukala monongeleya mbomatutu. Ovalilongesi vo Mbimbiliya ankho vasoka okuti ovanthu ovanyingi-nyingi, vena kapii ohole na Huku, mahi ohole yavo ankho kaituuka opo vatumine na Sesusi. Mokonda yotyo, Ovalilongesi vo Mbimbiliya ankho vasoka okuti ovanthu ovanyingi-nyingi vafuapo opo vende keulu avakala komutwe wotyipundi tyoutumini, mahi ankho kavafuilepo opo vapumphame kovipundi vioutumini.

7. Ovalie Ovalilongesi vo Mbimbiliya ankho vasoka okuti mavakakala pano pohi? Iya oityi Ovalilongesi vo Mbimbiliya ankho vasoka okuti matyikamoneka na vana vaumbilile Siovaa noukuatyili etyi Sesusi ehene pano pohi?

⁷ Opo ovalie ankho mavakala pano pohi? Ovalilongesi vo Mbimbiliya ankho vasoka okuti tyina vo 144.000 novanthu ovanyingi-nyingi vamaende keulu, ovanthu ovakuavo ankho mavakala pano pohi opo vatuminwe na Sesusi Kilisitu mokueenda kuomanima 1000. Ankho vasoka okuti ovanthu ovo, ovo vana ankho vokuhafende Siovaa. Iya ankho vasoka okuti ovanthu ovo mavalongeswa konthele ya Huku mokueenda kuoutumini wa Sesusi womanima 1000. Konyima, vana vetavela ovitumino vya Huku ankho mavapewa omuenyo uhapu pano pohi, mahi vana vehetavela avahanyuako. Tupu Ovalilongesi vo Mbimbiliya ankho vasoka okuti vamwe puvo ankho mavakala “ovatumini” mokueenda kuoutumini wa Sesusi iya konyima avaende keulu. Iya ankho vasoka okuti mokueenda kuomuvo oo, vana vaumbilile Siovaa noukuatyili etyi Sesusi eheneye pano pohi, ankho mavatutiliswa, navo avakala “ovatumini” iya konyima avaende keulu. — Sal. 45:16.

8. Ovalilongesi vo Mbimbiliya ankho vasoka okuti pena ovikundyi vitatu, ovipi?

⁸ Ngotyo, Ovalilongesi vo Mbimbiliya ankho vasoka okuti pena ovikundyi vitatu: (1) vo 144.000 ankho mavakatumina na Sesusi keulu; (2) ovanthu ovanyingi-nyingi ankho vahafende Huku nombili iya ankho mavakala komutwe wotyipundi tyoutumini tya Sesusi; iya (3) ovanthu ovakuavo ankho mavakala pano pohi avalongeswa konthele ya Huku mokueenda kuoutumini wa Sesusi womanima 1000.b Mahi momuvo waviuka, Siovaa evekuatesako okunoñgonoka nawa ovalie ovanthu ovanyingi-nyingi. — Pro. 4:18.

OTYIMIMI TYO TYILI ATYILIAIMA

9. (a) Omonkhalelo patyi ovanthu ovanyingi-nyingi vakala “komutwe wotyipundi tyoutumini, no komutwe Wondyona”? (b) Omokonda yatyi onkhalelo tunoñgonoka Eholololo 7:9 yaviuka?

⁹ Mo 1935, Onombangi mba Siovaa avanoñgonoka nawa ovalie ovanthu ovanyingi-nyingi. Avanoñgonoka okuti ovanthu ovanyingi-nyingi kavesukisile okuenda keulu opo vakale “komutwe wotyipundi tyoutumini, no komutwe Wondyona.” Ñgeni ngotyo? Namphila vakala pano pohi, valekesa okuti veli “komutwe wotyipundi tyoutumini” tyina vaimbuka okuti Siovaa Omutimini wouye auho, na tyina vetavela etyi apopia. (Isa. 66:1) Tupu vakala “komutwe Wondyona” tyina vakala nekolelo motyilikutila tya Sesusi. Mongeleka, omukanda wa Mateusi 25:31, 32, upopia okuti tyina Sesusi amapumphama kotyipundi tyae tyoutumini nomunkhima, “omalongo aeho” okukutikinyamo onondingavivi, ‘maakakongololelwa komutwe’ wae. Atuho tutyii nawa okuti omalongo oo, eli pano pohi, kaeli keulu. Epiluluko olio lialingwa mo 1935 liaviuka. Lihangununa omokonda yatyi Ombimbiliya ihapopila okuti ovanthu ovanyingi-nyingi mavaende keulu. Ombimbiliya ipopia okuti pena vala otyikundyi tyike matyikakala nomuenyo uhapu keulu. Otyikundyi otyo, ovo 144.000. Iya mavakalinga-tyi? “Mavakakala onohamba avatumina kombanda yohi” kumwe na Sesusi. — Ehol. 5:10.

10. Omokonda yatyi ovanthu ovanyingi-nyingi vesukisila okulongeswa konthele ya Siovaa tyina outumini wa Sesusi womanima 1000 uhenehimbike?

¹⁰ Tunde mo 1935, Onombangi mba Siovaa vaimbuka okuti ovanthu ovanyingi-nyingi memonekelo lya Suau, ovaumbili ovakuatyili va Siovaa vakevelela okukakala nomuenyo uhapu pano pohi. Iya opo vakahupe kononkhumbi ononene, ovanthu ovo vena okulongeswa konthele ya Siovaa tyina outumini wa Sesusi womanima 1000 uhenehimbike. Vesukisa okukala nekolelo liapama opo vakahupe “kovipuka . . . aviho mavikeya” tyina outumini wa Sesusi womanima 1000 uhenehimbike. — Luka 21:34-36.

11. Omokonda yatyi vamwe Povalilongesi vo Mbimbiliya vasokele okuti vamwe mavaende keulu konyima youtumini wa Sesusi womanima 1000?

¹¹ Omutala Womulavi 15 ya Fevereiro yo 1913, wapopile okuti vamwe povaumbili ovakuatyili va Huku vo kohale, mavapolwa pano pohi avakakala keulu konthyulilo youtumini wa Sesusi womanima 1000. Mahi enoñgonoko olio ankho lingwangwanesa ovanthu, mokonda vamwe velipulile okuti: ‘Oñgeni ovanthu vaumbilile Huku noukuatyili kohale vakala vala pano pohi, mahi vana vahaumbilile Huku nombili avaende keulu?’ Ovanthu ankho velipula ngotyo mokonda pomuvo opo Ovalilongesi vo Mbimbiliya ankho vena omalusoke evali apenga: (1) ankho vasoka okuti ovanthu ovanyingi-nyingi mavaende keulu; (2) ankho vasoka okuti ovanthu ovanyingi-nyingi, Ovakilisitau vahafendele Huku noukuatyili.

12-13. Oityi ovalembulwa novanthu ovanyingi-nyingi, vaimbuka konthele yekevelelo liavo?

¹² Mahi ngetyi tuelilongesa-le, tunde mo 1935, Onombangi mba Siovaa vanoñgonoka nawa okuti ovanthu ovanyingi-nyingi Suau amona, ovo vana mavakahupa ko Alumagedom. ‘Mavakatunda mononkhumbi ononene’ pano pohi iya avatualako “okupopila peulu, okuti: ‘Tuatokala eyovo ku Huku yetu, una upumphi kotyipundi tyoutumini no Kondyona.’” (Ehol. 7:10, 14) Iya tupu Ombimbiliya iyandyulula nawa okuti vana mavaende keulu, vapewa “otyipuka otyiwa vali” tyipona ovaumbili va Siovaa vo kohale. (Heb. 11:40) Tunde opo, ovakuatate vetu avahimbika okulongesa ovanthu nombili opo vafende Siovaa nekevelelo liokukakala apeho pano pohi.

¹³ Ovanthu ovanyingi-nyingi vahambukwa unene nekevelelo liavo. Vetyii nawa okuti o Siovaa utokola ovalie mavaende keulu iya ovalie mavakakala pano pohi. Ovalembulwa novanthu ovanyingi-nyingi, vetyii okuti ekevelelo vena-lyo kavelitokalele. Mavakapewa vala ovipuka ovio oviwa mokonda yokankhenda okanene Siovaa alekesa etyi etuavela otyilikutila tya Sesusi Kilisitu. — Loma 3:24.

OMBALULO YATYO

14. Mo 1935, oityi ovanyingi velipulile konthele yombalulo ya vana mavakakala pano pohi, iya omokonda yatyi?

¹⁴ Konyima yetyi enoñgonoko liovaumbili va Siovaa konthele yovanthu ovanyingi-nyingi liayandyuluka nawa mo 1935, ovanyingi avahimbika okulipula okuti: ‘Oñgeni ombalulo ya vana mavakakala pano pohi mailiyawisa?’ Mongeleka, menima olio, Ronald Parkin ankho una omanima 12. Wati: “Pomuvo pana, mouye auho ankho muna vala ovaivisi 56.000 iya ovanyingi puvo ankho ovalembulwa. Vokuna ekevelelo liokukakala pano pohi ankho kavehi.”

15. Oityi tyikahi nokukuatesako okuyawisa kombalulo ya vana mavakakala pano pohi?

¹⁵ Momanima alandulako, onomisionaliu avahimbika okutumwa movilongo ovinyingi iya mokonda yotyo, Onombangi mba Siovaa aveliyawisa unene. Konyima, mo 1968, atuhimbika okulongesa ovanthu Ombimbiliya momukanda A Verdade Que Conduz à Vida Eterna. Omukanda oo ankho uyandyulula otyili tyo Mbimbiliya monkhalelo yapepuka. Iya vana ankho vena omutima omuwa, avetavela otyili. Tala okuti mokueenda kuomanima ekuana vala, ovanthu ovanyingi avambatisalwa! Tupu kovilongo vimwe vyo Amelika novikuavo vali, ovanthu avahimbika okutunda mongeleya yo Katolika. Iya ovatumini avayekepo okuilika ovilinga vietu movilongo vimwe vyo Europa no vyo Afrika. Oityi tyatundililako? Ovanthu ovanyingi avetavela otyili iya avambatisalwa. (Isa. 60:22) Iya momanima ano, eongano lya Siovaa lihole okulinga oviti ovinyingi vikuatesako ovanthu okunoñgonoka etyi Ombimbiliya tyili-tyili ilongesa. Pahe, ovanthu ovanyingi-nyingi, valamba ponomiliau etyinana. Tyayandyuluka nawa okuti ombalulo ya vana vena ekevelelo liokukakala pano pohi ikahi nokuliyawisa unene!

OVANTHU OVAYINGI-NYINGI VELIKALAILA

16. Ovanthu ovanyingi-nyingi vekahi nokutunda-pi?

¹⁶ Etyi Suau ahoneka emonekelo liae, wapopia okuti ovanthu ovanyingi-nyingi “vatunda movilongo aviho, no momihoko, no movanthu, no momalaka.” Tupu omuuli Sakaliya waulile-ale konthele yotyo. Wahoneka okuti: “Kononthiki ombo, ovalume ekwi vatunda momalaka aeho ovilongo, mavakakuata motyikutu tyomulume umwe omu Sundeu, avati: ‘Onthue matuende no onwe, mokonda tueiva okuti Huku ukahi no onwe.’” — Zac. 8:23.

17. Oityi Onombangi mba Siovaa vekahi nokulinga opo vakuateseko ovanthu vovilongo aviho novo nomalaka aeho?

¹⁷ Opo ovanthu ovanyingi-nyingi velikalaila vakale nekevelelo liokukakala pano pohi, onondaka onongwa Mbouhamba mbuna okuiviswa momalaka omanyingi. Iya otyo umwe Onombangi mba Siovaa vekahi nokulinga. Mongeleka, tukahi nokupitiya omikanda vilongesa Ombimbiliya mokueenda kuomanima alamba po 130. Iya pahe tukahi nokupitiya omikanda momalaka omanyingi. Siovaa ukahi nokulinga ehuviso mononthiki mbetu. Ehuviso patyi? Okukuatesako ovanthu vovilongo aviho opo vakakale apeho pano pohi. Namphila ovanthu ovo velikalaila mahi no ngotyo vafenda Huku newaneko. Mokonda yatyi? Omokonda vena Ombimbiliya nomikanda omikuavo momalaka avo muene. Tupu Onombangi mba Siovaa veiwe nawa mokonda vaivisa nombili iya vena ohole pokati kavo. Otyo tyipameka unene ekolelo lietu, hatyo? — Mat. 24:14; Suau 13:35.

OÑGENI EMONEKELO OLIO LIELIKUATA NONTHUE?

18. (a) Ngetyi tyipopia Isaías 46:10, 11, omokonda yatyi tuhahuvila okunoñgonoka okuti Siovaa ukahi nokufuisapo eulo liae konthele yovanthu ovanyingi-nyingi? (b) Omokonda yatyi vana vena ekevelelo liokukakala apeho pano pohi vehelitehelela okuti valingwa onya?

¹⁸ Onthue tuna omahunga omanyingi opo tuhambukilwe eulo lipopia konthele yovanthu ovanyingi-nyingi. Iya katyituhuvisa okutala okuti Siovaa ukahi nokufuisapo eulo olio monkhalelo ihuvisa. (Tanga Isaías 46:10, 11.) Ovanthu ovanyingi-nyingi, vapandula Siovaa etyi eveavela ekevelelo liokukakala apeho pano pohi. Siovaa keveholovonene nononkhono mbae opo vakakale keulu na Sesusi. Mahi no ngotyo kavelitehelela okuti valingwa onya. Ombimbiliya ipopia konthele yovalume, novakai vekolelo vakuatesilueko nononkhono mba Huku. Mahi ankho utyii-ale okuti ovanthu ovo kavalingi onthele yovo 144.000? Suau Batisita na Daviti vali vamwe puvo. (Mat. 11:11; Ovil. 2:34) Ovalume ovo vevali no vakuavo vali vapopiwa mo Mbimbiliya, mavakatutiliswa opo vakale mouye omupe pano pohi. Ovanthu ovo kumwe novanthu ovanyingi-nyingi, mavakakala nomphitilo yokulekesa okuti ovakuatyili ku Siovaa no koutumini wae.

19. Inkha tunoñgonoka nawa emonekelo lya Suau konthele yovanthu ovanyingi-nyingi, oityi matulingi?

¹⁹ Siovaa nalumwe awanekele ovanthu ovanyingi-nyingi vovilongo vielikalaila ngetyi ekahi nokulinga hono. Tyilinge tuna ekevelelo liokukakala keulu ine opo pano pohi, atuho tuna okukuatesako ovanthu opo valinge onthele ‘yonongi ononkhuavo.’ (Suau 10:16) Apa katutu Siovaa maeta ononkhumbi ononene opo ahanyeko ovatumini no nongeleya mbomatutu, mokonda mbuhole okumonesa ovanthu ononkhumbi. Iya konyima yotyo, ovanthu ovanyingi-nyingi mavakakala nelao limwe enene: elao liokuumbila Siovaa apeho pano pohi! — Ehol. 7:14.