Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omwenyo Wetu Woukilisitau
© 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
5-11 YA KAPEPO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OMIHE 12
Onduvia Novilinga Ina Ondyambi
Omutala Womulavi 06/2016 pefo 30 § 4
Otyituwa Tyakolela Vali Tyipona Ondiamandi
Katyapepukile kovaumbili vamwe va Jeova okuvasa onombongo mbokulanda ovipuka vesukisa. Nongotyo, kavayekelepo oukuatyili opo valinge etyi vahanda, mahi vaundapa unene iya vena ombili. Tyina valinga ngotyo, valekesa okuti ovituwa oviwa via Huku okukutikinyamo oukuatyili, viakolela vali tyipona omalumono. — Omih. 12:24; Efe. 4:28.
Omutala Womulavi 1/2/2015 pefo 5 §§ 4-6
Hambukilwa Ovilinga Viove
Otyiwa okusoka nawa konthele yepulo liokuahulilila, mokonda, ovilinga vituhambukiswa vala putyina tutyimona okuti vikuatesako vakuetu. Jesus wapopile okuti: “Okuava tyihambukiswa vali tyipona okupewa.” (Ovilinga 20:35) Vapola ouwa kovilinga vietu, havava vala tulandesa inkha tuundapa movenda — novahona vetu — mahi kuna ovanthu ovakuavo vapolako ouwa. Vamwe puvo, ovo meumbo lietu, na vana vesukisa okukuatesuako.
Vomeumbo lietu. Tyina omutwe wombunga aundapa unene opo atekule ombunga yae, uvekuatesako mononkhalelo onombali. Tete, utyivila okuveavela etyi vesukisa, ngetyi okulia—nomuvalo, na apa vakala. Ngotyo, ufuisapo otyilinga apewa na Huku “tyokutekula ombunga yae.” (1 Timotiu 5:8) Vali, una uundapa nombili pala okutekula ombunga, waava ongeleka ongwa ilekesa okuti okuundapa unene tyakolela. Shane, wapopiua monthele yokualamba, wati: “Tate waava ongeleka yokukala nolusoke luaviuka konthele yovilinga. Ankho okalupindelu, iya ankho uundapa unene, kavake vakuavo. Ongeleka yae, yandongesa okupanda ovilinga ndyilinga, viokupangiya ovipuka mavikuatesako vakuetu.”
Vana vesukisa okukuatesuako. Apostolu Paulu waavelele ondundo Ovakristau “vaundape nombili . . . opo vakale netyi vapondola okuavela una wesukisa” okukuatesuako. (Ova Efesu 4:28) Tyotyili, inkha tuundapa unene opo tulitekule, nokutekula ombunga yetu, tupu matutyivili okukuatesako vana vehena-tyo. (Omihe 3:27) Ngotyo, okuundapa unene, tyitukuatesako okukala nehambu lituka kokuava.
Olumono Lwa Huku
Ovakwendye Vapula onthele 95 §§ 10-11
Oityi Mandyilingi Ndyityivile Okulambela Movitateka?
● Kese tyitateka tyipaka pomphangu yatyo. Lilonga okupunga ovitateka ovinene kovitutu. Ombimbiliya yati: “Omuhima kasete okunumana, mahi onkhengela okulewa uyeka-ko vala.” (Omihe 12:16) Ha aviho ovitateka vina okutulingisa otyiho.
“Ava tulongeswa navo kosikola vetyihole tyokuti naapa otyitateka otyitutu vetyipopia vala ngoti otyinene. Pahe ankho omapanga avo tyina vetyipopia mo internete ankho vetyihohiya umwe. Otyo pahe ankho tyivilisapo vala okwehetyivili okupunga otyitateka otyinene kotyitutu.” — Joanne.
12-18 YA KAPEPO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OMIHE 13
Wahayondywe “Notyimimi Tyonondingavivi”
Omutala Womulavi 15/9/2003 pefo 24 §§ 5-6
“Ovitumino Viomunongo” Vipa Omunthu Omwenyo
Otyimimi tyapopiwa apa tyilekesa etyi twesukisa Okulinga momwenyo wetu. ‘Ondaka yove otyimimi tyonomphai mbange, otyitei tya apa ndyiliatela.’ (Oviimbo 119:105) Mondaka ya Huku muna onondunge mbahapu nounongo w’Omutungi. Tyina twamanoñgonoka nawa etyi Huku ahanda neetyi apanga, opo tumona umwe vali nawa otyitei ty’Ondaka ya Huku tyitululika. Otyo otyipuka tyimwe tyihambukiswa! Naina otyiwa twahatehelele kounongo wouye “ku etyi vakemba vati enoñgonoko.” — 1 Timotiu 6:20; 1 Ova Kolindu 1:20; Ova Kolosu 2:8.
Mahi ondingavivi, namphila ngoti ili motyimimi, etyi ilinga ngoti matyitwalako umwe, otyimimi tyayo matyinyimwa. Maikavitukila menthiki omu maikatahulilwa aitoko. Naina “ondingavivi itupu-ale oku mayiende.” — Omihe 24:20.
Omutala Womulavi 1/7/2012 pefo 17-18 § 3
Umbila Huku Yeyovo
3 Inkha Satanasi wetyivilile okuyondya ovanthu vevali vehena onkhali, no noandyu ononyingi okuanya outumini wa Huku, nonthwe upondola okutuyondya. Omaliva ae kaapilulukile. Satanasi uhanda tusoke okuti ovitumino via Huku vialema unene, inkha tumuumbila kamatukala nehambu. (1 Swau 5:3) Ovanthu mouye vasoka ngotyo, inkha tukala apeho navo, matuhimbika okusoka ngetyi vasoka. Omphange umwe womanima 24 walingile oundalelapo, wati: “Okukala kumwe novanthu vovituwa ovivi tyanthyongiliya unene, haunene mokonda ankho ndyina owoma wokukala nolusoke luelikalela noluavo.” Hamwe noove wahongiliyiluale ngotyo nomapanga ove.
Omutala Womulavi 15/7/2004 pefo 31 § 6
‘Vokwalunguka Valinga Ovipuka Nounongo’
Omunthu wonkhengela, ondingaviwa, ulinga ovipuka nounongo makayambwa. Salomau wapopia okuti: “Ondingaviwa ulia umwe ekuta, mahi onondingavivi mbukalela vala elambu.” (Omihe 13:25) Siovaa wii etyi tyikahi nawa pala onthwe movipuka aviho viomwenyo wetu — povipuka viomeumbo, na tyina tuna vakwetu, tyina tuli movilinga viokwivisa, na tyina tuviyulwa. Tyina tweendela nounongo monondunge mbuli m’Ondaka yae, opo matukala nomwenyo ukahi nawa.
Olumono Lwa Huku
Omutala Womulavi 2/2021 pefo 5 § 13
“Omutwe Womulume O Kilisitu”
13 Etyi tulilongesilako. Ovipuka aviho onkhalamutwe yombunga ilinga, una okuvilinga mokonda yoluembia. Omokonda yatyi? Omokonda yetyi apositolu Suau ahoneka okuti: “Una uhehole omukuatate wae [ine ombunga yae], eluete, kapondola okukala nohole na Huku, una ehenemone.” (1 Suau 4:11, 20) Ngotyo onkhalamutwe ihole ombunga yayo, ihetekela Siovaa na Sesusi mononkhalelo ononthatu. Tete ukuatesako ombunga okupameka oupanga wavo na Siovaa. Vali, ulinga ovipuka vihambukiswa ombunga yae. Tatu, woovola okulia nomuvalo pala ombunga yae. (1 Tim. 5:8) Tupu onkhalamutwe ilongesa ovana vae nokuveviyula. Tyihe-otyo vala, onkhalamutwe yesukisa okulinga ononkhono mbokulinga omatokolo ahambukiswa Siovaa, nokukuatesako ombunga yae. Pahe matutale oñgeni onkhalamutwe yombunga ipondola okuhetekela Siovaa na Sesusi mokulinga ovipuka ovio vitatu.
19-25 YA KAPEPO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OMIHE 14
Soka Etyi Molingi Tyina Wamauhulukilwa Novihuna
Omutala Womulavi 02/2023 pefo 23 §§ 10-12
Kwata Nawa Omwenyo Wapewa na Huku
10 Kuna ovipuka vimwe pamwe vituuhulula umwe vala noonthwe ankho twahavalula-le. Ovipuka ovio pamwe ovihuna, nomikihi, novilwa motyilongo. Tyina twatumbukilwa novipuka viatyo ngoovio, otyiwa tututumbe umwe twahapesekele-po vala, nokutavela evi tupopilwa novatumini. (Loma 13:1, 5-7) Mahi kuna vimwe vitutumbukila pamwe twatolelelwe-ale okuti vipondola okumoneka. Otyo tyahandela tutavele kovatumini tyina vetutolela evi tuna okulinga tukale vala tyamaneka. Pamwe tuhole okupopilwa tukale nokapasita, atupake-mo okulia kwahavolo, nomaande novihemba.
11 Oityi tuna okulinga tyina potyilongo tyetu pamatumbuka ouvela uliyambuliswa? Tuna okutavela etyi tutolelwa novatumini, okulikoha peke, nokulikalela kokule na vakwetu, nokuvala omamasikala, nokukala vala peumbo atwahaenda-enda. Tyina tulinga ovipuka ovio, opo matyimoneka umwe nawa okuti twapandula unene omwenyo twapewa na Huku.
12 Tyina potyilongo tukala pamatumbuka ovihuna, pahe ovanthu vapondola vala okuhahanesa omatutu, no molaliu no motelevisau mupondola okupopiwa evi viehe-vio. Otyiwa twehetavele vala “onondaka ambuho twiiva,” mahi atutavela ombu mbapopiwa umwe naava vayumbwa onthumbi. (Tanga Omihe 14:15.) Ononkhalamutwe mbo Nombangi, nono Mbetele, vaovola umwe etyi tyipopiwa naava vayumbwa onthumbi, vetyivile okusoka oñgeni matyeendekwa omaliongiyo novilinga viokwivisa. (Hemb. 13:17) Ine tutavela etyi tupopilwa, matyiti umwe otyo tyituyakulila onthwe mwene, otyo tupu tyiyakulila vakwetu. Tupu matupopisa nawa ewaneno. — 1 Pet. 2:12.
Omutala Womulavi 7/2024 pefo 5 § 11
Kola Omutima Nga Sandoke
11 Ine tutumwa tukwateseko vakwetu momuvo umwe ovipuka viepwiya unene, oityi tuna okulinga tukole omutima nga Sandoke? (1) Endehila ovipuka omu wevipopilwa. Tyina ovipuka viamaleme, tyisukisa umwe unene tulikwate-po vali na vakwetu. Linga etyi tupopilwa no Mbetele. (Hemb. 13:17) Ovakulu vewaneno apeho vena okutala nawa evi vapopilwa novatumini viyemba kovihuna, tupu vena okutala nawa evi vapopilwa neongano, tyina potyilongo tyavo hamwe mapatumbukila ovihuna. (1 Kol. 14:33, 40) (2) Kola omutima mahi kala onkhengela. (Omih. 22:3) Tyina uhenelinge otyipuka, nkhele tyisoka umwe nawa. Weheliyumbehi vala naapa pamwe tyehesukisile-ale. (3) Yumba onthumbi mu Siovaa. Apeho hinangela okuti Siovaa wesuka noove na vakwenyi. Siovaa upondola okukukwatesako noove otyivili okukwatesako vakwenyi, amuho amuhelieetela.
Olumono Lwa Huku
Omutala Womulavi 15/7/2005 pefo 19 §§ 5-6
“Omunthu wonkhengela usoka nawa”
Melaka lyo konthuko, ondaka ei yapitiywa okuti “ounongo wokusoka” ipopia ovipuka vivali. Tyimwe ipopia tyikahi nawa, ekungunyiko nounongo. (Omihe 1:4; 2:11; 3:21) Tyavali ipopia tyehekahi nawa, okusoka evi viahatiwa ovievi, pamwe nokupanga ovivi. — Oviimbo 37:7; Omihe 12:2; 24:8.
Ankho ondaka “wokutyivila okusoka” ipopia ou upanga ovivi, opo naina katyipwiyale okunoñgonoka otyityi eyelelwe. Mahi omunthu wokukungunyika nawa ovipuka, vakwavo vahakungunyika nawa ovipuka vapondola avemuyale. Nkhele soka vala, ava vokukungunyika nawa ovipuka avahulu ‘kokwehelipake mouye,’ ouye uveyele. (Swau 15:19) Ovakwendye novahikwena ovakilisitau, mokonda vakungunyika nawa ovipuka, kavalingi evi vakwavo valinga, vakwavo vevekwela. Tyili ovafendi votyotyili veyelwe unene novanthu vouye ou, uli nokutumimwa na Satanasi Eliapu. — 1 Swau 5:19.
26 YA KAPEPO ATEE 1 YA PEPO LINENE
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OMIHE 15
Linga Etyi Matyihambukiswa Omitima Viavakwenyi
Omutala Womulavi 15/11/2010 pefo 31 § 16
Tuendelei Moukuatyili Wetu!
16 Jobe ankho omuyakuli wovaenda. (Sombe 31:31, 32) Namphila pamwe katuvahonako, mahi tupondola ‘okulandula otyituwa tyokuyakula ovaenda.’ (Ova Loma 12:13) Tupondola okuliavununina okakulia kehehi navakuetu, okuhinangela okuti “elonga lionombi pana pena ohole, eewa vali, tyipona pana patomwa ohove mahi pena onkhi.” (Omihe 15:17) Okulia novakuatate ovakuatyili nohole, alo umwe okakulia okatutu kaeta ehambu enene, nokupameka ekolelo lietu.
Omutala Womulavi 04/2018 pefo 25-26 §§ 16-18
Tulipamekei Pokati “Haunene Pahetyino”
16 Oityi upondola okulinga inkha tyikupuiya okupopila vakuenyi oñgeni ulitehelela konthele yavo? Tyotyili, okupameka vakuetu katyapepukile. Linga ononkhono opo ukale ondyandyi. Inkha vakuenyi kavayolo, tyipondola hamwe vena otyitateka tyimwe ine vesukisa omunthu umwe opo vatomphole konthele yotyitateka tyavo. Inkha ove uvetehelela, otyo tyipondola okuvepameka. — Tiaku 1:19.
17 Omukuatate umwe omukuendye utiwa o Henri, ankho wasoya unene mokonda ombunga yae vayekapo okuumbila Jeova. Umwe puvo, o tate yae ankho omukulu wewaneno. Omutalelipo womawaneno aimbuka okuti Henri ankho wasoya iya emukongo opo vakanuepo okafe. Omutalelipo womawaneno atehelela nawa tyina Henri ekahi nokupopia oñgeni elitehelela. Henri aimbuka okuti opo akuateseko ombunga yae okukondoka motyili, una okutualako okuumbila Jeova noukuatyili. Henri tupu wapamekua etyi atanga o Oviimbo 46; Sofoniya 3:17 na Maluku 10:29, 30.
18 Oityi tupondola okulilongesila kongeleka ya Marta na Henri? Atuho tupondola okuungumanesa nokupameka omukuatate ine omphange wesukisa. Ohamba Salomau wahoneka okuti: “Ondaka yapopiwa momuvo watyo, ipameka unene! Otyimimi tyomaiho, tyihambukiswa omutima; onondaka ongwa, mbupameka omankhipa.” (Omihe 15:23, 30, okatoi.) Okuti wii omunthu umwe wasoya? Upondola okumutangela-po ononthele mbumwe mbo Mutala Womulavi ine mbo site yetu. Tupu, apostolu Paulu walongesile okuti okuimbila kumwe oviimbo Viouhamba tyipondola okutukuatesako okulitehelela nawa. Wahoneka okuti: “Tualeiko okulilongesa, nokulilondola kese umwe na mukuavo noviimbo, okuhivilika Huku noviimbo viopaspilitu, nolupandu. Tualeiko okuimbila Jeova momitima vienyi.” — Ova Kolosu 3:16; Ovilinga 16:25.
Olumono Lwa Huku
Omapulo Ombimbiliya Akumbululwa onthele 39 § 3
Onalupi Ovakilisitau Vaovola Ovahakuli?
2. Okuti ndyina okwovola omuhakuli wavali, okuti hatyo o watatu ndyitehele vali ei meya nayo? Hahe vali “povaika-ndunge ovanyingi” haunene ine wavela umwe unene. — Omihe 15:22.
2-8 YA PEPO LINENE
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OMIHE 16
Omapulo Etatu Etutwala Kokukoya Okulinga Etyi Tyaviuka
Omutala Womulavi 15/1/2014 pefo 19-20 §§ 11-12
Linga Omatokolo Aviuka Poukuendye
11 Ehambu enene lituka kokuumbila Jeova. (Omih. 16:20) Otyo tyamonekele na Baruke, omuhoneki wa Jeremia, wakalele tyihena ehambu. Baruke wahimbikile okusoka vali kuetyi ahanda tyipona etyi Jeova ahanda. Jeova etyimono emupopila okuti: Baruke “ukahi nokuliovolela ovipuka ovinene. Uhatualeko okuovola. Mokonda mandyietela ononkhumbi ovanthu aveho, . . . ove mohupu vala nomuenyo wove, kese apa wenda.” (Sele. 45:3, 5) Oityi ankho matyihambukiswa vali Baruke? Okuovola ovipuka ovinene ine okuhupa kehanyauno lio Jelusalei ngomuumbili wekolelo wa Huku? — Tia. 1:12.
12 Omukuatate umwe wakalele nehambu mokonda yokukuatesako vakuavo o Ramiro. Wati: “Ame nekulila mombunga yahepa motyilongo Tyonomphunda mo Andes. Etyi omukulu wange eliava opo anthyueteleko nandyilongeswe mosikola onene, oyo ankho omphitilo ongwa unene. Mahi ame ankho nambatisalwa vala pahe, opo ndyikale Ombangi ya Jeova, iya ankho napewale otyipuka otyikuavo otyiwa, omukokoli-ndyila umwe wankhonga tukaivise mepundaumbo limwe etutu. Andyiende, etyi nehika andyililongesa okukeya onohuki, andyiikula ondyuo yange yokukeyela opo ndyilitekule.” Ovanthu ovanyingi mepundaumbo olio vetavela okulilongesa Ombimbiliya. Pakala vala katutu, amuhimbika ewaneno epe melaka ankho lipopiwa mepundaumbo olio. Ngotyo, atokola okuenda mewaneno olio, pahe ukahimo omanima ekwi. Wati, okukuatesako vakuavo okulilongesa otyili Tyombimbiliya melaka liavo, tyimuavela vali ehambu tyipona ovilinga ovikuavo.
Omutala Womulavi 15/9/2013 pefo 17 §§ 1-3
Okuti Wakala Omupe?
ONKHALELO tuatekulwa, nomapanga etu, no potyilongo tuekulila, tyihongiliya unene omuenyo wetu. Otyo tukalela novituwa vielikalela, nokupanda ovikulia vimwe, nonkhalelo yelikalela yokuvala.
2 Mahi pena ovipuka viakolela vali unene tyipona onkhalelo yokuvala ine etyi tulia. Mongeleka, tyina tukula, tulongeswa okuti ovipuka vimwe viaviuka iya vimwe viapenga. Mahi ovanthu ovanyingi vena omalusoke elikalaila konthele yetyi tyaviuka netyi tyapenga. Omutima wetu tupu uhongiliya unene omatokolo tulinga. Ombimbiliya ipopia okuti “ovanthu vouye vehena ovitumino, valinga nomutima wavo muene ovipuka viovitumino.” (Ova Loma 2:14) Mahi inkha petupu otyitumino tya Huku tyayandyuluka nawa, okuti matulandula ovitumino viombunga yetu ine ovio potyilongo tukala?
3 Pena omahunga evali akolela alekesa omokonda yatyi Ovakristau vahalingila ngotyo. Tete, Ombimbiliya itulondola okuti: “Kuna ondyila yaviuka komaiho ovanthu, mahi konthyulilo onondyila mbononkhia.” (Omihe 16:25) Mokonda tuvakuankhali, katutyivili okulihongolela monkhalelo yafuapo. (Omihe 28:26; Selemiya 10:23) Vali, Ombimbiliya ilekesa okuti onkhalelo yokusoka, novitumino viouye vikahi nokuhongolelwa na Satanasi “huku youye uno.” (2 Ova Kolindu 4:4; 1 Swau 5:19) Moluotyo, inkha tuhanda okuyambwa, nokupandwa na Jeova, tuesukisa okutavela elondolo likahi m’Ova Loma 12:2. — Tanga.
Olumono Lwa Huku
Omutala Womulavi 09/2021 pefo 2 §§ 1-2
Humba Ovakuatate Ovakuatyili Vakulupa
KO Estados Unidos kuna omphangu imwe iyungwa upondola okuvasa onodiamande poluhandya vala. Mahi onondiamande ombo nkhele mbasila. Mokonda yotyo vamwe vapondola okumbumona mahi avahanoñgonoka okuti onondiamande.
2 Ovakuatate vetu nonomphange vakulupa, navo vekahi ngonondiamande; vesukisa unene. Ondaka ya Huku yeeleka onohuki mbavo ononthuelu notyaka tyouwa. (Tanga Omihe 16:31; 20:29) Ovakuatate vakulupa olumono mahi ngomunthu utala onondiamande mbasila ehesuku nambo, nonthue tupondola okuhesuku navo. Tyina ovakuendye vanoñgonoka okuti ovakuatate nonomphange vakulupa vesukisa unene, vapondola okulilongesila kuvo ovipuka ovinyingi oviwa. Monthele ei matukumbulula omapulo etatu: (1) Omokonda yatyi Siovaa atalela ovakuatate vakulupa ngolumono? (2) Omokonda yatyi ovakuatate vakulupa vesukisila meongano lya Huku? (3) Oityi tupondola okulilongesila kuvo?
9-15 YA PEPO LINENE
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU OMIHE 17
Pakei Ombembwa Motyinepo Tyenyi
Pahukei! 9/2014 pefo 11 § 2
Oñgeni Matulipolo Onkhongo
Litala umwe nawa. Ombimbiliya yapopia okuti ovanthu vamwe ‘kavasete okunumana’ vena ‘ononthumba-mbungo’. (Omihe 29:22) Okuti noove otyo ukahi ngootyo? Lipula okuti: ‘Okuti ndyihole okupakela onkhongo vakwetu? Ndyinumana vala liwa? Okuti no mokapuka vala okatutu hisete-ale okunumana?’ Ombimbiliya yati: “Wokuhohiya ovipuka, uyapula omapanga omanene.” (Omihe 17:9; Omupopi 7:9) Otyo tyihole umwe okumoneka no motyinepo. Naina, ankho uhole okupaka onkhongo lipula okuti: ‘Okuti ndyina vali okupwa-elundo motyinepo tyange?’ — Onondunge mb’Ombimbiliya: 1 Petulu 4:8.
Omutala Womulavi 1/5/2008 pefo 10 § 6 no pefo 11 § 1
Okunyima-po Ovitateka
1. Pangei oola mamutyitomphola. “Ovipuka aviho vina omuvo wavio, . . . kuna omuvo wokwahapopi, kuna omuvo wokupopia.” (Omupopi 3:1, 7) Ngeetyi twetyimona-le, koundaka oututu vala kupondola umwe okutuka ovinene. Ankho otyo tyeya-po, talama opopila ou mwelinepa nae okuti hahe haa mutyitomphole nawa — opo ‘mwahapopie natyike’ — tyina nkhele tyeheneende kokule. Okulandula onondunge mb’Ombimbiliya otyinepo tyove tyisukuka kovipuka vihanda okutyityopola, Omihe 17:14 yati: “Okuhinda omalwei, tyafwa okupasula omeva ankho apatwa. Nga watala onondyaya mbuhimbika, ove tunda-po.” (Bíblia na Linguagem de Hoje)
Mahi tupu “kuna omuvo wokupopia.” Ovitateka vikahi ngeholi. Vikula umwe tyina tuvinianga. Naina wahaniange ovitateka, okevela okuti hamwe mwene mavipu-ale. Ankho nkhele watile haa tutyipopia vali nawa, linga onthilo mukwenyi oovola umwe onthiki yatyo mamupopi okandaka oko opo kehekule akemwetela. Otyo okutyilinga amuho mamweendela monondunge mb’Obimbiliya mbati: “Ekumbi liahanyingile otyo mwanumana vala.” (Ova Efesu 4:26) Naina usukisa okufwisapo etyi wapopia.
Olumono Lwa Huku
Perspicaz Vol. 2 pefo 514 § 4
Eiho
Omunthu upondola okupopia nomaiho etyi ahambukilwa neetyi ahahandele. Omunthu omu atalela tyipondola okumoneka ine una otyinkhe oo utupu (Epal. 19:13); omunthu upondola okuteya keiho tyokuleva, no pokupanga ovivi. (Ovii. 35:19; Omih. 6:13; 16:30) Pamwe omunthu upondola okutiwa wahininika tyina ahahandele okulingila vakwavo oviwa. (Mat. 13:15; Omih. 28:27) Vati “omuhima waangaulula vala omaiho,” uti vala ai no oku ai no ku katale vala motyipuka tyike, utala vala atyiho, kasoko vala mu tyike. (Omih. 17:24) Tupu okomaiho tutalela ine omunthu una ekongoko, una ononkhono, una ehambu. (1 Sam. 14:27-29; Epal. 34:7; Som. 17:7; Ovii. 6:7; 88:9) Pokupopia na Siovaa Ohamba Seosafa watile: “Omaiho etu atala vala kwoove.” — 2 Ehi. 20:12.
16-22 YA PEPO LINENE
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OMIHE 18
Onondaka Mbove Mbuungumanese Vokwapanga Nokuvela
Omutala Womulavi 10/2022 pefo 22 § 17
Ounongo Wotyotyili Ukahi Nokulaveleya
17 Soka nawa kuetyi mopopi. Ovipuka tupopia vipondola okuihama vakuetu. Ombimbiliya yati: “Onondaka mbo munthu una upopia vala tyihasoko mbutoma ngomutunga. Mahi elaka liovana-ndunge otyihemba lihakula.” (Omih. 12:18) Matukala vala nombembwa navakuetu tyina tuahayandyanesa ovipuka viapenga vehole okulinga. (Omih. 20:19) Opo tutyivile okupopia onondaka mbuhanumanesa vakuetu tuna okutanga apeho Ombimbiliya nokusoka kuetyi tuatanga. (Luka 6:45) Inkha tusoka umwe nawa kuetyi ombimbiliya ipopia matyitukuatesako okupopia “nounongo” tupu atutyivili okupameka vakuetu. — Omih. 18:4.
Ononthele Ononkhwavo onthele 19 okakasa
Oityi Molingi Ine Utiwa Una Ouvela Una-o?
Tehelela umwe nawa. Otyipuka tyikahi nawa tuna okulinga opo tutyivile okukwatesako epanga lietu, okutehela nawa tyina apopia. Wahasoke vala okuti aviho apopia una okuvikumbulula. Pamwe okutehelela vala tyituuka-le. Mutehelela umwe nawa, wehemusokelemo. Wahalinge ngatyina atyiho epanga liove eli nokupopia utyii-ale nawa, haunene umwe tyina ouvela wae wahamoneka-le. — Omihe 11:2.
Popia ovipuka vipameka. Pamwe kutyiete etyi mopopi, mahi tupu wahakutumane vala, popia-po umwe tyimwe epanga liove etyimonene okuti etyi ekupopila wetyinoñgonoka umwe okuti tyalema. Ine otyo ulinga otyo, matyimupameka tyipona okuti vala filuu. Ankho etyi mopopi kutyeete, popia vala onondaka mbehehi mahi mbukahi nawa ngoombu: “Ame hityii etyi mandyipopi, mahi ame nesuka noove.” Wahatie: “Taate tyipondola okulema” nokuti “mahi utupu . . . ”
Upondola okulekesa okuti usuka nepanga liove, tyina unoñgonoka etyi tyihakulwa ouvela wae. Tyipondola mahambukwa okutala etyi uli nokututumba unoñgonoke otyitateka tyae, ya pahe etyi upopia atyimukwatesako umwe. (Omihe 18:13) Ine kekwiitile umupakelemo, lunguka wehemupakelemo.
Mukwatesako umwe. Wahasoke vala okuti ndyityiyale etyi mandyilingi ndyimukwateseko, mahi mupula umwe oityi upondola okumulingila-ko. Upondola okuhetavela umukwateseko, mokonda kahande vala okwavela vakwavo ovilinga. Ankho ongotyo, upondola vala okumukwatesako okukemulandesa-ko ovipuka viae, nokumulingila-ko vali ovipuka ovikwavo. — Ova Ngalasiya 6:2.
Wahapomwe. Wahalimbwe-ko okuti epanga liove uli nokukondya novitateka. Pahe pamwe upondola ati ovipuka twapangele twehevilinge vali, okuti hatyo upondola ahahande vali okuhipulula nove. Pwa elundo, munonoñgonoka nawa, wahayeke-ko, mukwatesako mweetyi esukisa. — Omihe 18:24.
Omutala Womulavi No. 1 2023 pefo 14-15 §§ 3-5
Oñgeni Matukwatesako Vokuna Ouvela Wokulinyengwa?
‘Popia onondaka mbuungumanesa.’ — 1 Ova Tesalonika 5:14.
Epanga liove pamwe tyipondola mwene apa eli ulinga-le vala unene otyiho, na tyina elitala ñgaa ngoti kesilivila-le. Pahe ove, na tyina wehetyilwete etyi upondola okumupopila, linga vala ovipuka vilekesa okuti usuka nae. Otyo matyimupameka umwe omutima, atyimukalesa nawa.
“Epanga liotyotyili oyouna umwe ukuhole omuvo auho.” — Omihe 17:17.
Linga umwe ovipuka mavimukwatesako. Mahi wahatie vala etyi mandyimulingila mwene ndyityii-ale, mupula umwe etyi upondola okumulingila. Ine mukwenyi wokuna ouvela oo tyimupwiya okukupopila etyi esuka natyo, upondola okumupula ine tyitavela mukaende-ende amuho, hamwe okukemulandela ovipuka vimwe esuka navio, nokumukohela ovikutu viae, nokumukombela mondywo yae, nokumukunkhila-po, nokulinga vali ovipuka ovikwavo. — Ova Ngalasiya 6:2.
‘Pwa elundo.’ — 1 Ova Tesalonika 5:14.
Pamwe epanga liove ha apeho mahande okutomphola noove. Mahi tyimoneke okuti ove wahanda okumutehelela tyina ena etyi ahanda okupopia. Kombanda youvela oo ena-o, pamwe malingi umwe ovipuka vimwe vikunumanesa. Tyipondola pamwe muna etyi mwapanga, pahe haa ati himalingi vali, pamwe hono kutya vala kapepele-ale. Pwa umwe elundo, omunoñgonoka umwe nawa utyivile okumukwatesako. — Omihe 18:24.
Olumono Lwa Huku
Omutala Womulavi 01/2024 pefo 24 § 13
Povitateka Siovaa Mekukwatesako
13 Etyi tuna okulinga. Tutumba umwe, weheliyekele olusoko lwokwahanda vala okukala awike. Tyina omunthu wamakala awike, uyemba vala kokusoka kwoove, no kovitateka uli nokukondya navio. Omalusoko atyo ngoo apondola umwe okutulingisisa atulingi evi viahaviukile. (Omih. 18:1) Otyili, atuho tyina twatumbukilwa notyipuka tyimwe tyitwiihama unene, pena umwe onoola mbumwe utehela ñgaa wahanda vala okukala awike. Mahi tupu ine tukala vala ehimbwe atwike, tyipondola okutupumbiswa evi Siovaa eli nokulinga na etukwateseko. Naina, tyina vakwenyi meumbo, nomapanga ove, novakulu vomawaneno vekukwatesako, tavela namphila pamwe tyilema. Tyina vakwenyi vekukwatesako, noñgonoka okuti muvo omo Siovaa eli nokukukwatesilako. — Omih. 17:17; Isa. 32:1, 2.
23-29 YA PEPO LINENE
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OMIHE 19
Kala Epanga Liotyotyili lya Vakwenyi Mufenda Navo
Omutala Womulavi 11/2023 pefo 12-13 §§ 16-17
Tukalei Nolwembia Lwapama — Ñgeni?
16 Tala koviwa vakwenyi valinga, wahatale vala kovivi viatyo. Otyo tupondola okutyeeleka ñgaa: Soka ñgeno muna vakwenyi, muli opo amuho mwahambukwa. Pahe pokulilekela, ove oti vakwe nkhele tulipolei-po ofoto, ohapolo vala ike, opolo umwe ononthatu mokwati hamwe ei wapola po tete kaikahi nawa. Tyina pahe ukembutala ambuho, ukati ñgaa pofoto imwe, umwe wakuta vala komulungu kayolele. Ofoto oyo moilingi ñgeni? Wiinyima-mo mokonda una-le onombali mbukahi nawa, pati umwe noo wokwakutile vala komulungu, pahe wayola.
17 Pahe matweeleka onofoto twapaka nawa, neevi tuhole okupaka momutwe wetu. Onthwe tuhinangela ovipuka oviwa vakwetu vetulingaile momivo twakala-kala-le navo. Mahi pahe soka ñgeno pomivo viatyo opo, pena umwe wekulingile tyimwe tyahaviukile. Otyipi ove mosala natyo momutwe? Oityi wahanyimina-mo otyo tyahaviukile ngeetyi unyima motelefone yove ofoto yokwehekahi nawa? (Omih. 19:11; Efe. 4:32) Otyiwa tulikwatehile tupole momutwe wetu ovipuka ovio ovitutu vala viahaviukile mukwetu etulinga, mokonda tuna-le ovipuka ovinyingi oviwa etulinga vihambukiswa. Oviwa viatyo ovio, ovio twahanda okupaka nawa momutwe, atwehevilimbwa.
Omutala Womulavi 07/2023 pefo 9-10 §§ 10-11
Wahatalame Kokukula Monthyole
10 Noonthwe hono tusuka umwe nokwovola etyi tulinga tukwateseko vakwetu tufenda navo. (Hemb. 13:16) Tala etyi Anna wapopiwa-le monthele yokwalamba, valingile nomulume wae. Nthiki imwe potyilongo tyavo palokele ombila imwe onene yeya nomphepo, etyi yatya atyiti nae nomulume wae avaende peumbo lya vamwe Onombangi. Vevevasa ondywo yavo yayambuluka, ovikutu viavo aviho viasila. Anna wati: “Atutyindi-po ovikutu viavo atukevekohelako, atuvingomala nawa, atuviviukisa pahe atuvikondola. Otyipuka tyina twalingile ngoti ankho hatyineneko-ale, mahi tyaeta-po oupanga umwe omunene pokati ketu na hono umwe.” Mokonda Anna nomulume wae vehole vakwavo mewaneno, otyo atyivetwala umwe kokuvekohelako ovikutu viavo. — 1 Swau 3:17, 18.
11 Ine tulinga olwembia vakwetu, atukala umwe nokankhenda navo, mavetyimono okuti tuli nokuhetekela Siovaa. Pamwe tupondola okulingila vakwetu otyipuka, tyina tutyitala ngoti tyitupu-ale apa tyilifwe, mahi naina kuvo otyinene umwe. Khanh twapopia-le konyima oku, uhinangela unene ava vemukwatehileko, wati: “Ndyivepandula unene ava ankho twenda navo movilinga viokwivisa. Ankho veya umwe okumphola meumbo, haa avanthwala atukalia, haa pahe avanthyindikila umwe avanthyikiya meumbo. Pahe netyimona umwe okuti naina ankho ndyivepwilisa unene, mahi ankho vetyilingila umwe okunthyole.” Otyili, pamwe vamwe matuvelingila umwe ovipuka oviwa, mahi avehesuku-ale natyo. Khanh wapopia ava vemukwatesileko wati: “Nahanda ñgeno naame ndyina-vo etyi ndyivelingila ndyivepandule otyipuka otyo vandingile, mahi ame ñgaa pehepano aveho vala hikwii vali nii vala oku vakala. Mahi Siovaa ukwii oku vakala, pahe ndyilikwambela vala evelingile-vo vala etyi ame nehevilile.” Etyi tyapopia Khanh otyili umwe. Siovaa kalimbwa oviwa tulingila vakwetu, ngavilingi vala ovitutu. Ngwe uhambukwa unene tyina atala tulikwatehila umwe tukwateseko vakwetu, tyimukala umwe ngatyina uti ongele ena-yo noonthwe. — Tanga Omihe 19:17.
Omutala Womulavi 11/2021 pefo 9 §§ 6-7
Tualako Noluembia na Vakuenyi
6 Ovanthu pamwe vasoka okuti omunthu omukuatyili oyo una waundapa omanima omanyingi movilinga vimwe, tyahavake. Mahi pamwe na vana vakalela komutwe ovilinga ovio kevei-ale. Tupu pamwe, ovipuka vilingwa-mo uvitavela vala okuti ndyilinga ñgeni. Ovilinga alinga kevihande, mahi uvilinga vala mokonda ovio vimutekula. Utualako okuundapa movilinga ovio, atee avasa ovilinga vikahi vali nawa.
7 Oukuatyili wapopiwa mo palangalafu 6, welikalela noluembia olunene omunthu akala nalo. Kohale, oityi ovaumbili va Siovaa vakalele noluembia olunene na vakuavo? Ankho kavakala noluembia olunene mokonda yokuakuluminyua, mahi oluembia luavo lutuka komutima. Soka ku Daviti. Namphila Saulu tate ya Jonataa ankho uhanda okuipaa Daviti, mahi no ngotyo Daviti ankho una oluembia olunene na Jonataa, oluembia olo ankho luatuka komutima. Atee umwe etyi palamba omanima omanyingi tundee apa Jonataa ankhia, Daviti watuaileko okukala noluembia olunene na Mefibosete omona wa Jonataa. — 1 Sam. 20:9, 14, 15; 2 Sam. 4:4; 8:15; 9:1, 6, 7
Olumono Lwa Huku
Perspicaz Vol. 1 pefo 549
Okupakailamo, Wokupakailamo
Siovaa oe vala omunongo waoya. Oe vala wehesukisa okupaikailwamo. (Isa. 40:13; Loma 11:34) Omona wae oe vala “Omuviyuli Uhuvisa,” utululika nokutuhongolela. Mokonda wetyipwewa na Tate yae otyo umwe alinga, una omphepo ikola ya Huku. (Isa. 9:6; 11:2; Swau 5:19, 30) Opo tutyivile okupakailamo umwe nawa vakwetu, Siovaa katupondola okumupaka ponthele. Ine etyi tupakailamo vakwetu katyilikwate neetyi Siovaa ahanda, opo katyisilivila. Opo otyo hakupakelamo. — Omih. 19:21; 21:30.
30 YA PEPO LINENE ATEE 6 KAKWENYE
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OMIHE 20
Okulihanda Okuwa Kuvitukila Kokuwa
Omutala Womulavi 05/2024 pefo 26-27 §§ 3-4
Poumphunga Pei Omunkhima Siovaa
3 Tyina omunthu ena omphunga uhambukwa, mahi tupu una okunoñgonoka okuti, oyo onthambo imwe onene ipondola okuvetwala kokulinepa. Monthiki ovanthu velinepa, vapopia okuti, ononthiki ambuho vena omwenyo, mavelihumbu, mavelilingi onthilo. Ngwe tyina vapopia ngootyo, na Siovaa utyiivite. Otyo tyahandela tyina twehenepopie otyipuka ngootyo, nkhele atusoko umwe nawa. (Tanga Omihe 20:25.) Naina etyi omunthu apopia pokulinepa, tyahanda umwe nkhele okutyisoka nawa. Ovanthu tyina onomphunga, velinoñgonoka vatale etyi mavalingi tyaviuka. Pamwe velinepa, pamwe aveliyeke-po. Ine veliyeka-po, twahatiei hamwe otyo valinga tyapenga, mokonda ovanthu vakala tupu onomphunga avahaviuku vala kokulinepa, opala vatale umwe etyi mavalingi tyaviuka.
4 Tyesukisa unene okunoñgonoka okuti tyina ovanthu onomphunga, veli nokutala ine mavelinepe. Tyina omunthu wehenenepe nou wehenenepwe akala nolusoko ngoolo, kamehiki kokulinga omphunga yomunthu eete umwe okuti ou kamatulinepe-ale. Mahi tupu, vena okukala nolusoko olo, ha vava vala vehenenepe, naava vehenenepwe. Atuho umwe tuna okukala nolusoko olo, mokonda kuna vamwe vasoka okuti, ine ovanthu onomphunga, ngootyo vena umwe okulinepa. Oñgeni olusoko olo lukalesa Onombangi vehenenepwe, naava vehenenepe? Omuhikwena umwe ukala ko Estados Unidos utiwa o Melissa wati: “Tyina mewaneno muna ava velihanda, vakwavo vasoka vala okuti ñgeno velinepa umwe. Otyo tyiti ava tyivetwala kokweheliyeke-po naapa vetyilwete umwe okuti kamavelivili-ale, ava vamwe, nokutaindya omunthu avahataindya-le vali. Otyipuka tyatyo otyo tyitokotesa navi omutima.”
Omutala Womulavi 05/2024 pefo 22-23 § 8
Oñgeni Tyitaindywa ou Mamulinepe Nae?
8 Opi motalela nawa omunthu uli nokusoka? Momutalela umwe nawa momaliongiyo no povitalukiso, otale oñgeni ekahi moupanga wae na Huku, no nontheto mbae. Omapanga ae ovalie? Oityi otomphola vali unene? (Luka 6:45) Okuti evi apanga vilii neevi ove wapanga? Tupu upondola okutomphola nomukulu umwe wewaneno, okuti hatyo omunthu umwe vali una oupanga omuwa na Huku, umwii nawa. (Omih. 20:18) Upondola okupula movanthu oñgeni vemupopia, utekula ñgeni vakwavo. (Luti 2:11) Momuvo oo nkhele uli vala nokumutala nawa, liyunga umwe wahalinge otyipuka natyike tyahamemukalesa nawa. Mulinga onthilo, wahalinge ngatyina pahe wahanda okulipaka povipuka aviho alinga, nokunoñgonoka ovipuka viae aviho
Omutala Womulavi 05/2024 pefo 28-29 §§ 7-8
Poumphunga Pei Omunkhima Siovaa
7 Oityi una okulinga unoñgonoke umwe nawa etyi tyili mokati ka mukwenyi? Tyimwe, okutomphola amweheliholeka, nokupula otehelela nawa tyina mukwenyi apopia. (Omih. 20:5; Tia. 1:19) Opo mutyivile, mupondola okulinga ovilinga vimwe amuho otyo muhipulula. Mupondola okwenda peumbo lya umwe ngako amuho mukalia, nokukaenda-enda apa pakala ovanthu ovanyingi, nokukaivisa amuho. Tupu mamulinoñgonoka nawa tyina mukala na vakwenyi, omapanga, novenyi. Pamwe upondola okupanga okulinga ovipuka mavikukwatesako okutala oñgeni mukwenyi akala povipuka vimwe, oñgeni akala na vakwavo. Omukwendye umwe ukala ko Holanda utiwa o Aschwin wapopia etyi valingile pweetyi velihanda nomuhikwena umwe utiwa o Alicia, wati: “Onthwe ankho tusoka kovilinga matukalinga atuho mavitukwatesako okulinoñgonoka nawa. Ya vimwe ankho tulinga viapepuka vala. Pamwe okuteleka atuho, nokulinga vali oupuka oukwavo. Tyina tuli opo nokuundapa, tyiti umwe ame ndyinoñgonoka evi mukwetu evila, neevi ehevili, nae anoñgonoka-vo viange.
8 Oityi una okulinga unoñgonoke umwe nawa etyi tyili mokati ka mukwenyi? Tyimwe, okutomphola amweheliholeka, nokupula otehelela nawa tyina mukwenyi apopia. (Omup. 4:12) Opo mutyivile, mupondola okulinga ovilinga vimwe amuho otyo muhipulula. Mupondola okwenda peumbo lya umwe ngako amuho mukalia, nokukaenda-enda apa pakala ovanthu ovanyingi, nokukaivisa amuho. Tupu mamulinoñgonoka nawa tyina mukala na vakwenyi, omapanga, novenyi. Pamwe upondola okupanga okulinga ovipuka mavikukwatesako okutala oñgeni mukwenyi akala povipuka vimwe, oñgeni akala na vakwavo. Omukwendye umwe ukala ko Holanda utiwa o Aschwin wapopia etyi valingile pweetyi velihanda nomuhikwena umwe utiwa o Alicia, wati: “Onthwe ankho tusoka kovilinga matukalinga atuho mavitukwatesako okulinoñgonoka nawa. Ya vimwe ankho tulinga viapepuka vala. Pamwe okuteleka atuho, nokulinga vali oupuka oukwavo. Tyina tuli opo nokuundapa, tyiti umwe ame ndyinoñgonoka evi mukwetu evila, neevi ehevili, nae anoñgonoka-vo viange.
Olumono Lwa Huku
Perspicaz Vol. 2 pefo 189 § 7
Otyimimi
Omihe 20:27, yati: “Okufima kwomunthu otyimimi tya Siovaa, otyimimi tyitala umwe nawa mokati kae.” Etyi omunthu apopia, tyilinge upopia oviwa tyilinge upopia ovivi, otyo tyilekesa etyi tyili momutima wae, etyi atuwa. — Tyieleka no Ovil. 9:1.