‘Wahanyane Nomuvo Wove’

1. Oñgeni matupameka oupanga wetu na Siovaa?

ONTHUE tutyihole unene okukala navakuetu tuhole. Ovalinepi vetyihole unene okukala kumwe. Ovakuendye vehole unene okukala kumwe nomapanga avo. Onthue atuho tutyihole unene okukala navakuetu mewaneno. Mahi etyi tuhole vali, okupameka oupanga wetu na Siovaa. Tutyilinga tyina tulikuambela, na tyina tutanga Ondaka ya Huku, na tyina tusokolola komilao viae, noko vituwa viae. Naina, okuovola omuvo wokupameka oupanga wetu na Siovaa, tyesukisa umwe unene! — Sal. 139:17.

2. Omokonda hapeho tyapepuka okukala nomuvo wokupameka oupanga wetu na Siovaa?

² Namphila okupameka oupanga wetu na Siovaa tutyihole unene, mahi pamwe katyapepukile. Tuna ovipuka ovinyingi tulinga, ngotyo pamwe katyapepukile okuvasa omuvo wokupameka oupanga wetu na Siovaa. Ovilinga vietu, nokutekula vomeumbo, novipuka ovikuavo viesukisa, pamwe vipondola okutupola omuvo wokulikuambela, nokulilongesa, nokusokolola.

3. Oityi vali tyipondola okutuvaka omuvo wetu?

³ Tupu pena vali ovipuka ovikuavo pamwe vituvaka omuvo. Inkha katulunguka, matuyeke ovipuka vimwe atee vina viahapengele, avitupolo omuvo ankho tuna opo tupameke oupanga wetu na Siovaa. Nkhele soka katutu kovitalukiso. Atuho tutyihole unene okukala povitalukiso vikahi nawa. Mahi ine katulunguka, vipondola okutuvaka omuvo ankho tuna wokulinga ovipuka vipameka oupanga wetu na Siovaa. Naina, tuesukisa umwe unene okupola pokati. — Prov. 25:27; 1 Tim. 4:8.

4. Oityi matulilongesa monthele ei?

⁴ Monthele ei, matulilongesa omokonda yatyi otyiwa okusoka kuevi viesukisa vali momuenyo wetu. Tupu, matutale oñgeni tupondola okukuata nawa omuvo tuna, opo tupameke oupanga wetu na Siovaa, nouwa otyo tyituetela.

KOYA NAWA EVI MOLINGI, SOKA KUEVI VIESUKISA VALI

5. Oñgeni okueendela muetyi tyipopia Ova Efesu 5:15-17 matyikuatesako omukuendye okusoka nawa evi malingi?

⁵ Koya nawa evi molingi. Ovakuendye vesuka vali nokuvola ovipuka mavikalesa nehambu. Tupu, ovalongesi, nonombunga mbavo vehe Nombangi, pamwe veveavela ondundo opo vende monosikola ononene, na vakale nonombongo ononyingi avakala nehambu. Mahi okuenda monosikola ombo, tyipondola okuvemana omuvo. Tyelikalela notyo, ovohe nomapanga avo mewaneno, veveavela ondundo opo vaundape vali unene movilinga vya Siovaa. Oityi tyipondola okukuatesako omukuendye uhole Siovaa okukoya nawa etyi malingi? Upondola okupola ouwa tyina atanga nokusokolola konondaka tuvasa mo Ova Efesu 5:15-17. (Tanga.) Tyina amatange onoversikulu ombo, omukuendye upondola okulipula okuti: ‘Oityi Siovaa ahanda ndyilinge?’ Oityi ndyina okulinga matyimuhambukisua? Oityi mandyilingi matyinkhuatesako okukuata nawa omuvo wange?’ Hinangela okuti “ononthiki mbepuiya,” iya ouye uno wa Satanasi apa katutu mauhanyuako. Naina, otyiwa tulinge ovipuka nonondunge opo tupandwe na Siovaa.

6. Oityi Maliya alingile, iya omokonda yatyi tupopila okuti etyi alinga otyo tyaviuka?

⁶ Soka kuevi viesukisa vali. Pamwe, okukuata nawa omuvo tyesukisa okutala nawa, mokonda pamwe matukoyo okulinga tyimwe tyahapengele, mahi ñgeno ankho hatyoko tuna okulinga momuvo oo. Otyo tutyinoñgonoka nawa tyina tusoka kuetyi tyaendele na Maliya na Malata, etyi Sesusi ekevetalela-po. Tutyii okuti Malata ankho wahambukwa unene etyi Sesusi ekevetalela-po. Otyo ankho alingila umwe ononkhono mbokumutelekela-po okulia kukahi nawa. Mahi una Maliya, apumphama ponthele ya Sesusi otyo atehelela etyi ekahi nokupopia. Namphila Malata etyi ankho ekahi nokulinga katyapengele, mahi Sesusi apopi okuti Maliya “waholovona onthele yakolela vali.” (Luka 10:38-42, okatoi.) Tyipondola mokueenda kuomuvo Maliya walimbilwe okulia valile monthiki ina, mahi etyi apopililwe na Sesusi ketyilimbilwe. Ngotyo, ngetyi Maliya apandele omuvo una akalele na Sesusi, nonthue tuna okupanda omuvo tukahi nokupameka oupanga wetu na Siovaa. Oityi matyikuatesako okukuata nawa omuvo wetu?

KUATA NAWA OMUVO UKAHI NOKUPAMEKA OUPANGA WOVE NA SIOVAA

7. Omokonda yatyi okulikuambela, nokulilongesa, nokusokolola tyesukisa unene?

⁷ Noñgonoka okuti, okulikuambela, nokulilongesa, nokusokolola, tyelikuata nefendelo lietu. Tyina tulikuambela, tukahi nokupopia na Tate yetu, utuhole unene. (Sal. 5:7) Tyina tulilongesa Ombimbiliya, tukahi nokutambula “enoñgonoko lya Huku,” Hekulu younongo auho. (Prov. 2:1-5) Tyina tusokolola, tunoñgonoka vali nawa ovituwa oviwa vya Siovaa netyi ahandela ovanthu aveho. Oyo, oyo onkhalelo ikahi nawa yokukuata nawa omuvo wetu. Mokonda katyapepukile okuvasa omuvo wokupameka oupanga wetu na Siovaa, oityi matyitukuatesako okuukuata nawa?

8. Etyi Sesusi ankho eli moluhandya, ankho ukuata nawa omuvo. Otyo tyitulongesa-tyi?

⁸ Tyina tyitavela, kala apa pahaviele. Nkhele tusokei kuetyi tyalingile Sesusi. Etyi ehenehimbike ovilinga viae pano pohi, Sesusi wakalele ononthiki 40 moluhandya. (Luka 4:1, 2) Momuvo una ankho ekahi aike, Sesusi tyipondola welikuambelele unene, nokusokolola kuetyi Tate yae ahanda alinge. Mokulinga ngotyo, tyemukuatesileko movitateka ankho makakala navio. Oityi tulilongesila kuetyi tyalingile Sesusi? Inkha meumbo lienyi muna ovanthu ovanyingi, hapeho matyipepuka okuvasa omphangu ihaviele. Mahi no ngotyo, upondola okuovola apa pahaviele. Ongotyo ankho tyilinga Julie tyina ahanda okukala omuvo umwe aike opo elikuambele. Oe no mulume wae vakala mondyuo imwe onthutu ko França, iya ankho katyapepukile okuvasa omphangu yahaviele. Julie wapopia okuti: “Ame ononthiki ambuho ndyitunda meumbo andyiende apa pehena ovanthu. Ankho ndyityivila okukala andyike otyo ndyipopia vala Siovaa.”

9. Oñgeni Sesusi alekesile okuti ankho upanda unene oupanga wae na Siovaa?

⁹ Sesusi ankho una ovilinga ovinyingi. Mokueenda kuovilinga viae pano pohi, ovanthu ovanyingi ankho vemulandula mokonda vahanda okumutehelela. Otyipuka otyo ankho tyesukisa omuvo omunyingi. Nthiki imwe, “ovanthu aveho mepunda-umbo avelikongololela pombundi” mokonda ankho vahanda okumutala. Namphila Sesusi ankho ena ovilinga ovinyingi, no ngotyo waovolele omuvo wokupameka oupanga wae na Siovaa. Tyina ekumbi liehenetunde, ankho wenda “pomphangu pehena ovanthu” apa ankho apondola okukala aike otyo apopia vala na Tate yae. — Malu. 1:32-35.

10-11. Ngetyi tyipopia Mateusi 26:40, 41, oityi Sesusi apopilile ovalongwa vae momphangu itiwa Getesemane, mahi oityi tyamonekele-po?

¹⁰ Motyinthiki tyahulilila tyomuenyo wae pano pohi, etyi ovilinga viae viehika konthyulilo, Sesusi aovola vali omphangu yahaviele, apa ankho apondola okulikuambelela nokusokolola. Avasi apa pekahi nawa momphangu itiwa Getesemane. (Mat. 26:36) Pomphangu opo, opo Sesusi apopilile ovalongwa vae okuti okulikuambela tyesukisa unene.

¹¹ Nkhele tusokei kuetyi tyamonekele-po. Etyi vapita pomphangu oyo, ankho kuanthikovelale, mokutala ankho omokati kovinthiki. Sesusi apopila ovalongwa vae ‘vatualeko okukala tyipahi,’ ngwe evehondovoka, opo ekelikuambele. (Mat. 26:37-39) Mahi tyina kuna ekahi nokulikuambela, ngwe oku ovalongwa avalala. Etyi evevasa velele, Sesusi evepopila vali okuti “tualeiko okukala tyipahi, tualeiko okulikuambela.” (Tanga Mateusi 26:40, 41.) Ngwe ankho utyii umwe nawa okuti vasoya tupu ankho vaponwa unene. Mokonda Sesusi una okankhenda, anoñgonoka okuti “olutu lutupu ononkhono.” No ngotyo, Sesusi evehondovoka vali tuvali opo ekelikuambele. Mahi etyi akondoka evevasi vali velele, kavekahi nokulikuambela. — Mat. 26:42-45.

12. Oityi tupondola okulinga inkha pamwe tulitehela okuti tuaponwa pala okulikuambela?

¹² Koya omuvo ukahi nawa. Pamwe tulitehela okuti tuaponwa, tupu tuasoya iya nononkhono mbokulikuambela tutupu vali. Inkha otyo tyamonekele-ale nove, haveko vala. Mahi oityi upondola okulinga? Vana ankho vehole okulikuambela tyina vamatundu kovilinga kongulohi, vetyimona umwe okuti hahe vali okulikuambela kombimba, mokonda omuvo nkhele vahaponenwe. Ovakuavo vetyimona okuti onkhalelo tupu vakala tyina velikuambela, nayo ivekuatesako unene. Inkha ulitehela okuti waponwa, wasoya, nononkhono mbokulikuambela utupu vali, oityi una okulinga? Tyipopila Siovaa. Kala nonthumbi yokuti Tate yetu Siovaa, metyinoñgonoka. — Sal 139:4.

13. Oñgeni ono telefone mbupondola okutupola omuvo wokupameka oupanga wetu na Siovaa?

¹³ Tyina ukahi nokulilongesa, uhatalukwe novipuka ovikuavo. Okulikuambela hatyoko vala tyipameka oupanga wetu na Siovaa. Okulilongesa Ondaka ya Huku, nokuenda komaliongiyo tupu tyitukuatesako okukala omapanga a Huku. Okuti pena etyi upondola okulinga opo ukuate nawa omuvo ukahi nokulilongesa, nomuvo uli meliongiyo? Lipula okuti: ‘Oityi tyihole okunthalula tyina ndyikahi nokulilongesa na tyina ndyili meliongiyo?’ Okuti okulikalelwa, okutambula onomesasi, nokutala ovipuka ovikuavo motelefone? Ovanthu ovanyingi hono vena ono telefone. Vokuovolola vapopia okuti inkha pena etyi ukahi nokulinga, mahi una otelefone, kusete okutalukwa. Omulongesi umwe wapopia okuti: “Tyina una otelefone, kutyivili okulinga nawa etyi ukahi nokulinga. Mokonda omalusoke ove eli kotyipuka otyikuavo.” Tyina otyonge tyehenehimbike, tuhole okupopilwa opo tupake onotelefone mbetu monkhalelo yahatalula vakuetu. Okuti tupondola okulinga ngotyo opo tuhatalukwe momuvo tukahi nokupameka oupanga wetu na Siovaa?

14. Ngetyi tyipopia Ova Filipu 4:6, 7, oñgeni Siovaa metukuatesako tuahatalukwe?

¹⁴ Ita ku Siovaa ekukuateseko wahatalukwe. Tyina utala okuti ukahi nokutalukwa momuvo ukahi nokulilongesa, hamwe omeliongiyo, ita ku Siovaa ekukuateseko. Tyina pena tyimwe tyekulingisa otyiho, tyipondola okupuiya okuhasoko unene kovitateka viove. Mahi otyiwa ulikuatehile. Likuambela okuita ‘ombembwa ya Huku maiyungu omutima wove, nomalusoke ove.’ — Tanga Ova Filipu 4:6, 7.

TYINA TUKUATA NAWA OMUVO TUKAHI NOKUPAMEKA OUPANGA WETU NA SIOVAA, TUPOLAKO OUWA

15. Ouwa patyi matupoloko tyina tuovola omuvo wokupameka oupanga wetu na Siovaa?

¹⁵ Inkha woovola omuvo wokupopia na Siovaa, nokumutehela, nokusokolola, mopoloko ouwa. Ñgeni ngotyo? Tete, molingi ovipuka vikahi nawa. Ombimbiliya ipopia okuti una “weenda novanongo, nae makala omunongo.” (Prov. 13:20) Ngotyo, inkha wovola omuvo wokupameka oupanga wove na Siovaa, Hekulu younongo, nove mokala omunongo. Ove monoñgonoka vali nawa oñgeni momuhambukiswa, olityilika okulinga evi vimunumanesa.

16. Oñgeni okupopia na Siovaa tyitukuatesako okukala ovalongesi ovanongo?

¹⁶ Vali, mokala omulongesi omunongo. Tyina tulongesa omunthu umwe Ombimbiliya, etyi tuhanda okumukuatesako akale epanga lya Siovaa. Tyina tupopia na Siovaa, matumupande vali, atutyivili okukuatesako omulongwa wetu nae apande Siovaa. Otyipuka otyo Sesusi ankho utyii umwe nawa. Sesusi wapopilile umwe nawa ovalongwa vae oñgeni Siovaa ankho ekahi, otyo atyivekuatesako okupanda Siovaa. — Suau 17:25, 26.

17. Oñgeni okulikuambela nokulilongesa, tyitukuatesako okupameka ekolelo lietu?

¹⁷ Tatu, ekolelo liove malipame vali. Nkhele soka etyi tyamonekele-po etyi waita ehongolelo lya Siovaa, nepameko liae. Tyina Siovaa akumbulula omalikuambelo ove, ekolelo liove lipama vali. (1 Suau 5:15) Oityi vali tyipondola okutukuatesako okupameka ekolelo lietu? Okulinga elilongeso lioulike. Ombimbiliya yati, “ekolelo likuama otyipuka omunthu eiva.” (Loma 10:17) Mahi, okupameka ekolelo lietu, hakunoñgonoka vala ovipuka ovinyingi. Oityi vali tuesukisa okulinga?

18. Ongeleka patyi itukuatesako okunoñgonoka omokonda yatyi otyiwa okusokolola?

¹⁸ Onthwe tuesukisa okusokolola kuetyi tukahi nokulilongesa. Nkhele tusokei komuhoneki wo Salmo 77. Ankho wasoya mokonda wasoka okuti oe nova Isilayeli ovakuavo kavapandelwe vali na Siovaa. Otyo ankho tyemusoyesa umwe unene atee nolumphoki ankho kelumono. (Ono versikulu 2-8) Oityi alingile? Wapopila Siovaa okuti: “Mandyisokolola kovilinga viove, andyitungulula kovipuka ulinga.” (Oversikulu 12) Otyo tyilekesa okuti, omuhoneki wono salmu ankho wii nawa ovipuka Siovaa alingilile ovanthu kohale. Mahi mokonda ankho walinga otyiho, elipulu okuti: “Huku wayeka-ko okukala nokankhenda nonthwe, ine wayeka onyengo yae itendese okankhenda kae?” (Oversikulu 9) Omuhoneki oo asokolola kovilinga vya Siovaa no ñgeni akalele nokankhenda novanthu vae kohale. (Oversikulu 11) Oityi tyatundililako? Akala nonthumbi yokuti Siovaa kayekepo ovanthu Vae. (Oversikulu 15) Inkha nove usokolola kovipuka Siovaa alingila-le ovanthu vae, nevi ekahi nokukulingila, onthumbi yove mwe maipame vali.

19. Ouwa patyi vali tupolako tyina tuovola omuvo wokupameka oupanga wetu na Siovaa?

¹⁹ Tya kuana, iya tyesukisa vali, ove mopande vali Siovaa. Okuhole Siovaa, otyo tyituavela ondundo yokumutavela, nokulinga evi vimuhambukiswa, nokukoleleya movitateka. (Mat. 22:37-39; 1 Kol. 13:4, 7; 1 Suau 5:3) Kutupu vali otyipuka tyina esilivilo tyipona okukala epanga lya Siovaa! — Sal. 63:1-8.

20. Oityi molingi na ukuate nawa omuvo, ukahi nokupameka oupanga wove na Siovaa?

²⁰ Hinangela okuti okulikuambela, nokulilongesa, nokusokolola, tyelikuata nefendelo lietu. Ngetyi ankho tyilinga Sesusi, ovola omphangu yahaviele na upameke oupanga wove na Siovaa. Lipola ovipuka vipondola okukutalula. Ita Siovaa ekukuateseko okuhatalukwa tyina ukahi nokupameka oupanga wove nae. Inkha tukuata nawa omuvo wetu pehepano, Siovaa metuyambe, iya komutwe wandyila eketuavela omuenyo wahapu mouye omupe. — Malu. 4:24.