Ndyitupu Otyiho Ndyiyumba Onthumbi mu Siovaa

APA NAHIMBIKA OKUYUMBA ONTHUMBI MU SIOVAA

Ame natyitilwa mo Nigéria. Natyitwa menima lyo 1948. Pomuvo watyo opo, atyiti na tate yomona utiwa o Moustapha, nomukulu wange utiwa Wahabi, avambatisalwa. Tate wanyima pweetyi ndyina omanima etyive. Otyipuka otyo atyindyihama umwe unene. Wahabi antholela okuti tupondola okukelivasa vali na tate, makatutiliswa. Onondaka ombo ambumphameka umwe unene, atyimphe okulilongesa Ombimbiliya. Pahe andyimbatisalwa mo 1963. Na vakwetu vali vetatu tulikwai navo, navo omenima omo vambatisalwa.

Tyina tyiti menima lyo 1965, andyiende andyikakala nomukulu wange Wilson ukala mo Lagos, pomuvo opo omukokoli-ndyila. Andyihambukwa unene etyi twakala-ko novakokoli-ndyila ovakwavo vali mewaneno lyo Igbobi. Etyi natala ñgana ehambu vena-lio, nonduvia vena-yo, naame atyimphe mwe ondundo andyikala omukokoli-ndyila mu Janeiro yo 1968.

Omukulu umwe utiwa o Albert Olugbebi, uundapa mo Mbetele, eliongiya noonthwe ovakwendye vatyo ati, muno mo Nigéria muna omapunda-umbo esukisa ovakokoli-ndyila. Na hono nkhele ndyihinangela etyi Olugbebi apopile nehambu limwe enene noonthwe ati: “Onwe nkhele muvakwendye, omuvo muna-o, nononkhono muna-mbo mupondola okundapela Siovaa, onombundi mbaikuka.” Andyihetekela etyi tyalingile omuuli Isaiya tyokuliava andyihoneka opetisau. — Isa. 6:8.

Mu Maio yo 1968, andyilingi omukokoli-ndyila andyitumwa kepunda-umbo lyo Kano, mo Nigéria. Ngwe pomuvo watyo opo muna ovilwa (viahimbika mo 1967 avikapwa mo 1970), ovilwa viatyo ovio viahimbikilile umwe ko Kano avikehika no momapunda-umbo omakwavo vali o Nigéria. Omukulu umwe nae Ombangi, amphopila nahaye-ko mokonda walinga otyiho. Ame andyimuti: “Napandula umwe tyili wesuka naame, mahi ine Siovaa wahanda ndyikaundape-ko, mwene mandyiyumbu vala onthumbi mwe, kamandyeke-ale.”

NAYUMBILE ONTHUMBI MU SIOVAA POKULI MOTYILONGO MUNA OVILWA

Ovilwa mo Kano avivilipo, epunda-umbo liatyo aliho alipwila-mo. Pamwe tyina tuli movilinga viokwivisa tuvasa ovanthu vakakunguvala vala vaipawa. Namphila mo Kano ankho muna umwe omawaneno omanyingi, mahi ovaivisi ovanyingi vataulile-mo amusala vala ovaivisi vekehika 15. Mahi pahe navo ankho vatila vala owoma, vasoya vala. Ovakokoli-ndyila twatuminwe-mo ankho tuna epandu. Etyi twehika-ko avahambukwa unene. Ovaivisi vatyo aveho atuvepameka, pahe navo avakala umwe nawa. Twevekwatesileko umwe, avahimbika vali okulinga nawa ovilinga vya Huku, pahe avatuma-tuma onoola vaundapa movilinga viokwivisa, tupu avahimbika vali okwiita omikanda ko Mbetele.

Atuho vokwaya-ko atuhimbika okulilongesa elaka lyo Hausa. Tyina vo oko yatyo tuvepopila Ondaka ya Huku melaka liavo, ovanyingi vetutehelela umwe nawa. Mahi vo potyilongo tyatyo opo ankho vena-le okapela kavo, vomokapela katyo omo avehetyihande. Pahe atusukisa umwe okutala nawa pokwivisa. Nthiki imwe atyiti naame na mukwetu twaenda nae movilinga viokwivisa, atutaatwa nomulume umwe watyinda onkhiki. Mahi elao liatyo, atukahateka ehetuvasi. Namphila mepunda-umbo omo ankho mutilisa owoma, mahi Siovaa etuyakulila. Ovaivisi ovanyingi avahimbika okukula motyili. (Ovii. 4:8) Hono, mepunda-umbo lyo Kano muna ovaivisi valamba po 500 veli momawaneno 11.

PWEETYI TUYELWE MO NIGÉRIA

Mo Kano, twakalele-mo vala onohanyi mbehehi tyina tyiti mu Agosto yenima lyo 1968, atyiti naame novakokoli-ndyila vakwetu vevali atutumwa mepunda-umbo lyo Niamei, ombala yo Níger. Etyi twehika oko, opo twetyimona okuti povilongo vitokota vali unene mouye, no Níger opoili. Pahe ankho twati onthwe tuna okutyiliya outokotwe watyo wo oko, onthwe tupu tuna okulilongesa elaka liatyo lipopiwa-mo, o Falasesi. Namphila tyetulemenene umwe, mahi atuyumbu onthumbi mu Siovaa. Atuhimbika okwivisa mepunda-umbo liatyo omo. Pomuvo opo ankho muna vala ovaivisi vehehi. Pakala vala katutu ovanthu ovanyingi vetyivila okutanga mo Niamei avapewa Ombimbiliya nomukanda wokwati Otyili Tyitwala Komwenyo Wahapu (A Verdade Que Conduz à Vida Eterna). Ovanthu vamwe vokwesuka vahanda omukanda watyo oo ankho veya umwe okundyovola!

Katwakalele-mo-ale ehimbwe, atutyiivi okuti ovatumini vomotyilongo omo kavahande Onombangi mba Siovaa. Mu Julho yo 1969, atuliongiya tulinge otyonge tyo tete tyononthiki onombali motyilongo omo. Apeya ovanthu vekehika po 20. Ankho pati novaivisi vevali mavambatisalwa. Ankho pahe twahambukwa twahanda okuvetala tyina vambatisalwa. Monthiki yo tete, tukati-ko ñgaa onopulisa mbeya, ambutaameka otyonge. Opulisa oyo ovakokoli-ndyila atuho aitutyindi-po, nomutalelipo womawaneno aitutwala kombonge. Avetupula-pula vala opo ovipuka avetuyeke, avetuti tuna okukondoka-ko vali onthiki onkhwavo. Mokonda pahe otyipuka otyo tyatilisa vala owoma ovanthu, elongomona liombatisimu atukelilingila vala mondywo ya umwe nae Ombangi, vokumbatisalwa, atukevembatisalela mondongi, mahi tyaholama vala.

Pakala vala onosimanu mbehehi, ovatumini votyilongo atuho umwe, okuti naame na vakwetu vetano, avetuti motyilongo tundei-mo. Avetuti muna vala ononthiki onombali, muno muna okutunda-mo, mahi mwene onwe mutyii etyi mamweende natyo. Atutavela umwe otyo vapopia atutundu-ko, atweende noko Mbetele yoko Nigéria. Oko pahe atukapewa vali ovilinga ovikwavo.

Andyitumwa mepunda-umbo limwe lyo Nigéria litiwa Orisunbare. Oko pahe ankho nahambukwa, twiivisa, tulongesa ovanthu Ombimbiliya novaivisi vamwe vehehi-ale vakala-mo. Oko nakala-ko vala onohanyi epandu o Mbetele ainthumu vali ko Níger. Po tete otyipuka otyo atyinthumphulukisa umwe, atyindingisa otyiho, mahi pahe andyisuku umwe nokukondoka-ko tukelivase vali nomapanga ange nasile-ko.

Andyikondoka ko Niamei. Nehika vala ngo hono, tyina tyiti onthiki onkhwavo atulivasi nomulume umwe woko Nigéria ulinga ononiñgoso. Etyi etyimona okuti Ndyimbangi, ahimbika nokumphula ovipuka vimwe viayemba k’Ombimbiliya. Atuhimbika okulilongesa, etyi pakala, ayeke-po okupwena, nokunwa unene, ambatisalwa. Tyanthambukisilwe unene okwaivisile na vakwetu monohika ononyingi mo Níger, katutu-katutu otyo ovanthu vetavela umwe otyili. Po tete etyi nehika ankho motyilongo muna vala onombangi 31. Etyi pahe natunda-ko nasa-ko 69.

“KATUTYII NAWA OÑGENI OVILINGA VYA HUKU VINA NOKWEENDA KO GUINÉ”

Mu Dezembro yo 1977, ame andyikondoka ko Nigéria ndyikalongeswe ovipuka vimwe. Etyi nakala onosimanu ononthatu nokulongesiwa, omukulu wokwakalela komutwe Vokomisau Yofiliyale utiwa o Malcolm Vigo, anthangela omukanda umwe watunda ko Mbetele yoko Serra Leoa. Voko Serra Leoa ankho veli nokwovola ovakokoli-ndyila vena ekongoko likahi nawa, vahanepele vapopia o Ingelesi no Falasesi vakatalelepo omawaneno mo Guiné. Malcolm Vigo amphopila okuti ndyili tupu nokulongeswa opala umwe ndyilinge otyilinga otyo, mahi tupu ahanthyoleka ati, otyo otyilinga tyimwe tyahapepukile, ati tyina nkhele wehenetyitavele kasoke umwe nawa. Poola yatyo opo andyimuti: “Mokonda o Siovaa una nokunthuma mandyeende.”

Andyeende noaviyau ko Serra Leoa atukelivasa novo mo Mbetele. Umwe povokululika o Mbetele antholela ati, onthwe “katutyii nawa oñgeni ovilinga vya Huku vina nokweenda ko Guiné.” Namphila o Mbetele yomo Serra Leoa oyo ilulika ovilinga mo Guiné, mahi ankho kavetyivili okutomphola novaivisi vatyo vakala-mo mokonda motyilongo tyatyo ovatumini veli vala nokulitutaumbisa. Vomo Mbetele yo Serra Leoa valolaileko-vo nokutuma ovanthu vakatale oñgeni vakwetu mo Guiné vekahi, mahi otyo tyehetavela-le. Natilwe ndyina okuviuka mombala yatyo yotyilongo tyo Guiné mepunda-umbo lyo Conacri, ndyikapopie novatumini hamwe venthavela ndyikale motyilongo omo.

Etyi nehika mo Conacri, andyeende pombonge yo vokwaamena voko Nigéria. Atulivasi umwe nomunene watyo wo mombonge omo, andyimupopila okuti naendela okwivisa mo Guiné. Ngwe anthi, nii wahakale muno tyipondola okundyetela. Ati: “Kondoka ko Nigéria ngako ukaivisa.” Ame andyimuti: “Ame nahanda umwe okukala kuno.” Pahe ahonekela omukanda ombonge yomo Guiné vankhwateseko. Etyi nehika oko avandyakula nawa.

Pakala vala katutu, andyikondoka ko Mbetele yoko Serra Leoa andyivepopila etyi vo mombonge yo Guiné vapopia. Avahambukwa unene etyi vetyiiva okuti Siovaa wankhwatesako ovipuka viaenda nawa, netavelwa opo ndyikale mo Guiné!

Nakalele omutalelipo womawaneno mo Guiné, nomo Serra Leoa, okuhimbikila mo 1978 atee mo 1989. Tupu pamwe ankho ndyitalelapo ovatalelipo vomawaneno mo Libéria. Po tete ankho pamwe ndyikalapo vala katutu ndyiti ñgaa navela. Pamwe ndyivelela umwe kokule no nosipitali. Mahi vakwetu ankho vatutumba umwe vanthwale kosipitali.

Nthiki imwe andyivele unene, ankho omalalia ndyina-yo, nononyoka meimo. Pahe pokuli nokupinduka andyiivi okuti naina ankho vakwetu valinga unene otyiho, vati hamwe mandyinkhi, pahe ankho vena nokulipula opi mavakamphaka. Namphila ovipuka vimwe vialemene umwe, mahi hasokele okuyeka-po otyilinga ndyina-tyo. Mwene apa ndyili ndyityii vala okuti omu tuna okupamena omu Huku, utyivila umwe okututilisa vokwanyima.

AME NOMUKAI WANGE TUYUMBA ONTHUMBI MU SIOVAA

Mo 1988, atulinoñgonoka nomuhikwena umwe omukokoli-ndyila una omutima omuwa, uhole ovilinga vya Huku utiwa o Dorcas. Atulinepe, anahakala vali andyike motyilinga otyo tyokutalelapo omawaneno. Omukai wange Dorcas omunthu umwe una olwembia, uundapa unene movilinga vya Siovaa. Pokutunda mewaneno limwe pala okwenda mekwavo, tweenda onokilometulu 25. Pokwenda komawaneno okuli vali kokule, etuku-tuku twamavasi olio twenda nalio, ngwe momatapalo atyo mwati vala omo muna omatoto omo pamwe muna ononthata.

Dorcas omunthu umwe wakola omutima, wehena owoma. Pamwe ankho tuyauka onondongi, ngwe monondongi mbatyo ombo muna onongandu. Nthiki imwe twaendele ononthiki ononthano, tyina tuya pondongi tuvasa oponde yateka, pahe atuyaulwa nokanowa. Dorcas pokulonda kokanowa, asoponoka atokela momeva, ngwe tyati vala naame nae petupu ou utyivila okuyoa, tupu mondongi yatyo omo muna onongandu. Tyilinga ovipuka ankho pena ovakwendye vetyivila okuyoa avemupolo-mo. Okutuka monthiki yatyo omo, atuho vevali pamwe otyipuka tyatyo otyo tutyita onondyoi. Mahi katwayekele-po otyilinga tyetu.

Konthyimbi yenima lyo 1992, tukati ñgaa Dorcas omulemi, pahe atuti, opo, opo umwe mapehulila ovilinga vietu viomuvo auho. Ankho tuti Siovaa wetwavela otyipuka otyiwa. Etyi apululukwa omona watyo omukainthu. Atumuluku okuti Jahgift (Otyali tya Sah). Etyi pakala omanima ekwana, ku Jahgift, akulandula Eric. Tyamoneka umwe nawa okuti ovana vetu ovo aveho vevali, otyali tya Huku. Jahgift, pamwe uundapa moseketa yokupitiya mo Conacri, Eric omukwatesiko wovakulu vewaneno.

Namphila Dorcas ayekelepo okukala omukokoli-ndyila wavilapo, mahi kayekelepo ovilinga vioukokoli-ndyila womuvo auho atee umwe ovana vetu vekula. Siovaa etukwatesako ame andyitwalako okukala omukokoli-ndyila wavilapo. Etyi ovana vetu vekula, Dorcas pahe nae akala vali omukokoli-ndyila wavilapo. Pehepano pahe tunomisionaliu ko Conacri.

UTYIVILA UKUTUYAKULILA O SIOVAA VALA

Apeho vala apa Siovaa amanthumu ame opo ndyenda. Siovaa wetuyakaulila ehimbwe naame nomukai wange, otyo etuyamba. Okuyumba onthumbi mu Siovaa tyetuyovola kovipuka ovinyingi vipondola okututokotesa omutwe, ovipuka vinyona umwe ava vayumba onthumbi molumono. Ame na Dorcas, twelimonena-ko umwe okuti utyivila vala okutuyovola o “Siovaa, Huku yeyovo lietu.” (1 Ehi. 16:35) Ame nayumba-ko onthumbi, ndyityii okuti aveho vayumba onthumbi mu Siovaa “omwenyo wavo maupakwa nawa motyipapo tyomwenyo ponthele ya Siovaa.” — 1 Sam. 25:29.