Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w23 Kayovo pp. 2-7
  • Tyitwala Omunthu Kokukala Ondingaviwa Onthumbi Novilinga

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Tyitwala Omunthu Kokukala Ondingaviwa Onthumbi Novilinga
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2023
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • OU HUKU ATI ONDINGAVIWA OYOU UYUMBA ONTHUMBI MWE
  • ONTHUMBI MU HUKU ITALELWA KOVILINGA — ÑGENI NGOOTYO?
  • OKUSOKA KOVIWA MATUKAMONA TYIPAMEKA ONTHUMBI YETU
  • Jeova Wemuihana Okuti Epanga Liange
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2016
  • Yumba Onthumbi Momilao via Jeova
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2016
  • Abraiau Ankho Olie?
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2012
  • Huku Ulola Ekolelo Lia Abraiau
    Omukanda Womahipululo Ombimbiliya
Tala vali
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2023
w23 Kayovo pp. 2-7

ONTHELE YOKULILONGESWA 50

Tyitwala Omunthu Kokukala Ondingaviwa Onthumbi Novilinga

“Veli monomphai mbeyumba-nthumbi mba tate yetu Ambalayau.” — LOMA 4:12.

OTYIIMBO 119 Tuna Okukala Nekolelo

ETYI MATULILONGESAa

1. Tyina tusoka konthumbi Ambalayau ali nayo mu Huku, epulo patyi lipondola okuya momutwe?

NAMPHILA ovanthu ovanyingi vehole-ale okwiiva-iva Ambalayau, vamwe kavemwii nawa, mahi ove Ambalayau umwii nawa. Tyimwe wii otyokuti, oe watiwa o “he yovanthu aveho vena eyumba-nthumbi.” (Loma 4:11) Mahi pahe upondola olipulu oti, okuti naame ndyipondola umwe okupolesa-po onomphai mba Ambalayau, andyityivili okuyumba onthumbi mu Huku ngeetyi ngwe alingile? Yoo, upondola umwe okutyivila.

2. Oityi tyesukisila okulilongesa unene evi Ambalayau alingile? (Tiaku 2:22, 23)

2 Tyimwe tuna okulinga tuyumbe onthumbi mu Huku nga Ambalayau, okulilongesa umwe nawa etyi alingile. Huku wapopilile Ambalayau emuti motyilongo tyove tunda-mo oende kotyilongo tyimwe kokule, okakala monohinge. Nthiki imwe, emwiiti alinge otyilikutila omona wae ehole Isake. Tyemutwaile kokulinga ovipuka ovio aviho atolaililwe, okuyumba onthumbi mu Huku. Ambalayau wali omunthu uholwe na Huku, avalingi umwe omapanga mokonda yokuyumba onthumbi mu Huku, novipuka alingaile. (Tanga Tiaku 2:22, 23.) Siovaa wahanda atuho — wahanda noove — tulinge ovanthu ehole, atukala omapanga ae. Otyo atumina ovo Paulu na Tiaku vahoneke evi vialingaile Ambalayau. Pahe matupopi evi vialingaile Ambalayau viapopiwa m’Ova Loma okapitulu 4, nomu Tiaku okapitulu 2. Ovikapitulu ovio aviho vipopia ovipuka vimwe ovinene Ambalayau alingaile.

3. Omotesitu patyi ovo Paulu na Tiaku vapolele onondaka vapopile?

3 Ovo Paulu na Tiaku pokwahoneka vapopia onondaka mbuli m’Ehimbikilo 15:6, mbokwati: “Ambalau ayumbu onthumbi mu Siovaa, otyo emutalela okuti ondingaviwa.” Omunthu utiwa ondingaviwa oyou wetavelwa na Huku, wahavelwa onombei. Otyo tyihuvisa unene! Soka omunthu omukwankhali okwahavelwa onombei na Huku. Mokutala noove wahanda umwe ukale ngootyo, wahavelwe onombei na Huku! Ngwe tyitavela umwe. Pahe matutale oityi Siovaa atila Ambalayau ondingaviwa, neetyi onthwe tuna okulinga tutiwe tunondingaviwa.

OU HUKU ATI ONDINGAVIWA OYOU UYUMBA ONTHUMBI MWE

4. Oityi tyilingisa ovanthu avahalingi onondingaviwa ku Huku?

4 Momukanda Paulu ahonekelele Ova Loma, wapopia-mo okuti ovanthu aveho ovakwankhali. (Loma 3:23) Pahe opo, oñgeni omunthu apondola okutiwa ondingaviwa, kavelwa onombei, wetavelwa na Huku? Opo Paulu akwateseko ovanthu aveho va Huku vanoñgonoke otyipuka otyo, wapopia etyi tyalingile Ambalayau.

5. Omokonda yatyi Siovaa apopilile Ambalayau okuti ondingaviwa? (Ova Loma 4:2, 4)

5 Apa Siovaa apopia Ambalayau emuti ondingaviwa, opweetyi nkhele akala motyilongo tyo Kanaa. Omokonda yatyi Siovaa ekemutila ondingaviwa? Okuti omokonda walandulile nawa Ovitumino vya Mwisesi? Au hatyo-ko. (Loma 4:13) Siovaa wapopilile Ambalayau emuti ondingaviwa, apakala omanima akalamba po 400 ngapo pahe ova Isilayeli vapewa ovitumino. Opo naina okutyi Siovaa atalela akati, Ambalayau ondingaviwa? Siovaa mokankhenda kae, watile Ambalayau ondingaviwa mokonda yonthumbi ali nayo. — Tanga Ova Loma 4:2-4.

6. Oityi tyitwala Siovaa kokupopia omunthu omukwankhali emuti ondingaviwa?

6 Paulu wati tyina omunthu ayumba onthumbi mu Huku matiwa ondingaviwa, “tyeyumba-nthumbi olio ena-lio.” (Loma 4:5) Apopi vali ati: “Na Ndaviti wapopia ehambu liomunthu Huku atala emuti ondingaviwa, ahatale kovilinga viae, wati: ‘Vahambukwa ovava vapikiyile ovitumino avaevelwa, vononkhali mbahikwa; uhambukwa oyou una onkhali mahi Siovaa ehesuku vali nayo.’” (Loma 4:6-8; Ovii. 32:1, 2) Huku weevela, uhika ononkhali mba vana vayumba onthumbi mwe, uveevela umwe ononkhali valinga ehembuvalula vali. Ovanthu vatyo ngoovo uveti kavavelwa onombei, onondingaviwa mokonda yokuyumba onthumbi mwe.

7. Ovanthu va Huku vokohale vatilwe onondingaviwa mokonda yatyi?

7 Ovo Ambalayau na Ndaviti novanthu ovakwavo vali vafendele Huku kohale, vahula okuti vatilwe onondingaviwa, mahi no ngootyo vali ovakwankhali. Mokonda yokuyumba onthumbi mu Huku, Huku wevetile kavavelwa onombei, haunene umwe tyina ankho eveeleka naava vahayumbu onthumbi mwe. (Efe. 2:12) Paulu wetyiyandyulula umwe nawa momukanda ahonekele, okuti omunthu ukala vala epanga lya Huku tyina ayumba onthumbi mwe. Otyo, otyo tyatwaile ovo Ambalayau na Ndaviti kokukala omapanga a Huku. Noonthwe otyo tuna okulinga opo tukale omapanga a Huku.

ONTHUMBI MU HUKU ITALELWA KOVILINGA — ÑGENI NGOOTYO?

8-9. Oityi vamwe vapopia tyahaviukile tyina vatanga etyi tyahonekele ovo Paulu na Tiaku, ya omokonda yatyi?

8 Nkhele tya kohale, omalombe omomakapela vehole okututumba nokunoñgonoka oityi tyitilwa onthumbi mu Huku italelwa kovilinga. Vamwe vehole okulongesa ovanthu okuti etyi una okulinga ukayovoke okutavela vala okuti Tatekulu Sesusi Kilisitu oe omuyovoli wetu. Tyipondola weveivile-ale tyina vati: “Tavela okuti Sesusi oe omuyovoli wetu na ukayovoke.” Omalombe amwe ati otyo twetyipola monondaka Paulu apopile etyi ati: “Huku [utala omunthu] emuti ondingaviwa, ahatale kovilinga viae.” (Loma 4:6) Vamwe tupu vati “tyiyovola omunthu” okwenda vala kokapela, nokulingila oviwa vakwenyi. Vokupopia ngootyo vapondola okuti otyo twetyipola mu Tiaku 2:24 yati: “Omunthu matyimutisa ondingaviwa ovilinga, heyumba-nthumbi vala alike.”

9 Kombanda yovipuka ovio vapopia, ovanyingi vati ovo Paulu na Tiaku velipona pokwapopia onthumbi mu Huku, novilinga. Omalombe amwe okapela apondola okuti, Paulu wapopia okuti omunthu utiwa ondingaviwa mokonda yokuyumba onthumbi mu Huku ahatalelwa kovilinga alinga, mahi Tiaku wati, opo omunthu etavelwe na Huku utalelwa kovilinga. Omulongesi umwe womokapela, otyipuka otyo wetyipopia ñgaa: “Tiaku kanoñgonokele omokonda yatyi Paulu aanyenene mo yokuti, omunthu [utiwa vala ondingaviwa] mokonda yokuyumba onthumbi mu Huku kwapwa, evi alinga havioko.” Mahi ovo Paulu na Tiaku, etyi vahoneka vetyituminwe na Siovaa. (2 Tim. 3:16) Naina, katyipwiya-le okunoñgonoka omokonda yatyi tyatila ou wapopia ñgaa, ou wapopia ñgaa. Pala tutyinoñgonoke, tuna okutala opi vatukihila.

Omalutalatu: Omutumwa Paulu, novipuka vitatu viaitilwe Movitumino vya Mwisesi. 1. Omunthu una nokwooya otyikutu nomulinya omungole. 2. Okulia kuliwa Popasikwa, otyingi tyayokwa, onombolo mbahaile onkhiso, onombi mbulula. 3. Omukwendye utila omukulu omeva, ulikoha peke.

Paulu wapopilile ovanthu va Huku ova Sundaa mo Loma, okuti tyesukisa onthumbi mu Huku, havilinga vali viaitwa movitumino vya Mwisesi. (Tala opalangalafu 10)b

10. “Ovilinga” patyi mwene Paulu ankho eli nokupopia? (Ova Loma 3:21, 28) (Tala olutalatu.)

10 “Ovilinga” patyi Paulu apopia m’Ova Loma okapitulu 3 nokapitulu 4? Mwene Paulu ankho uli nokupopia ovilinga “viaitwa motyitumino” Mwisesi apelwe, etyi apelelwe Komphunda Sinai. (Tanga Ova Loma 3:21, 28.) Mokutala pononthiki mba Paulu Ovakwa-Kilisitu vamwe ova Sundaa, tyevepwiyile okutavela okuti Ovitumino Viapelwe Mwisesi, novilinga viaitwa-mo, pahe kavilandulwa vali. Otyo Paulu apopilile evi vialingaile Ambalayau tyimoneke okuti, “havilinga vali viaitwa motyitumino” omunthu atilwa ondingaviwa, mahi pahe omunthu tyimutisa ondingaviwa okuyumba onthumbi mu Huku. Okutyinoñgonoka otyo tyitupameka mokonda tyilekesa okuti, ine tuyumba onthumbi mu Huku nomu Kilisitu, Huku metuti tunondingaviwa.

Omalutalatu: Omulongwa Tiaku, novanthu veli nokupa vakwavo evi vakamba. Ovakwa-Kilisitu vo tete, omulume nomukai wae vahambukwa veli nokutambeka omukulukai okulia nomuvalo, nthele ina kuna ovanthu ovakwavo vavala nawa.

Tiaku wapopilile ovanthu va Huku okuti, onthumbi yavo mu Huku maimonekela vala mweevi “valinga,” okulingila vakwavo oviwa avahalingi okapungulula. (Tala opalangalafu 11-12)c

11. “Ovilinga” patyi Tiaku apopile?

11 “Ovilinga” viapopiwa mu Tiaku okapitulu 2 ‘havilinga-ko viaitwa motyitumino’ Paulu apopile. Tiaku wapopia ovilinga ovanthu va Huku vena okulinga nthiki na nthiki. Ovilinga viatyo ovio, ovio mavilekesa ine omunthu uyumba onthumbi mu Huku ine kemuyumbu onthumbi. Pahe matutale ovipuka vivali Tiaku apopia.

12. Okutalela kweetyi tyapopia Tiaku, oityi tutila onthumbi yeendela kokulike novilinga? (Tala olutalatu.)

12 Tyo tete, Tiaku wapopia okuti ovanthu va Huku kavapondola okulinga okapungulula vakwavo. Apopi omunthu uyakula nawa ou wamona, mahi ahayakula nawa omuhepi. Pahe ati, ine omunthu watyo oo uti ndyiyumba onthumbi mu Huku, opo ovilinga vityilekesa vilipi? (Tia. 2:1-5, 9) Tya vali Tiaku apopia, wapopia omunthu wamona mukwavo wakamba omuvalo, hamwe otyokulia mahi ehemupe. Ine omunthu watyo oo, apa eli uti ndyiyumba onthumbi mu Huku, evi alinga vietyilekesa okuti kayumbu onthumbi mu Huku. Otyo Tiaku ahonekela okuti, “eyumba-onthumbi liehena vilinga, liankhia.” — Tia. 2:14-17.

13. Omihe patyi Tiaku apopile vilekesa okuti matyimoneka vala okuti tuyumba onthumbi mu Huku tyina tulingila vakwetu oviwa? (Tiaku 2:25, 26)

13 Tiaku wapopile Laambe walingile etyi tyilekesa okuti okuyumba onthumbi mu Huku tyitalelwa kweevi tulinga. (Tanga Tiaku 2:25, 26.) Laambe weivile evi vialinga-linga Siovaa, etyinoñgonoka umwe okuti Siovaa uli nokukwatesako ova Isilayeli. (Susu. 2:9-11) Etyi alingile, tyalekesile okuti uyumba onthumbi mu Siovaa, ahupisa ova Isilayeli vevali maa vaipaelwa motyilongo tyo Selikoo vakalavele. Laambe atiwa umwe ondingaviwa ngeetyi tyatolelelwe Ambalayau, ngwe wati umwe haiye omukwakhali, haiye wehe mu Isilayeli. Otyo tyalingile Laambe tyilekesa umwe nawa okuti onthumbi mu Huku italelwa kweevi tulinga.

14. Oityi tutila etyi tyahoneka Paulu katyeliponene neetyi tyahoneka Tiaku?

14 Ovahoneki ovo vevali v’Ombimbiliya, ovo Paulu na Tiaku, vahula okuti aveho vapopile okuyumba onthumbi mu Huku, novilinga, mahi ankho kaveli nokupopia otyipuka tyike. Paulu wapopilile ovanthu va Huku ova Sundaa okuti matyivetisa onondingaviwa ku Huku, havilinga-ko viaitwa Movitumino Viapelwe Mwisesi. Ou Tiaku wapopile vali unene okuti, ovanthu aveho va Huku vena okulingila vakwavo oviwa, tyimoneke okuti vayumba onthumbi mu Huku.

Omalutalatu: Onombangi veli nokulinga evi vilekesa okuti vayumba onthumbi mu Huku. 1. Omukwendye uli nokukunya ombwale ili kotyipundi tyomalola yeya keliongiyo. 2. Omuhikwena uli nokuhoneka omukanda eutume ku mukwavo. 3. Omulume nomukai wae veli nokwivisa nokatuku-tuku komikanda.

Okuti ove onthumbi una-yo maikutwala kokulinga ovipuka Siovaa ahanda? (Tala opalangalafu 15)

15. Ovipuka patyi tuna okulinga tyimoneke okuti tuyumba onthumbi mu Huku? (Tala olutalatu.)

15 Siovaa katile ine twahanda okutiwa tunondingaviwa, tuna okulinga umwe evi vialingaile Ambalayau. Kuna-le ovipuka ovinyingi tupondola okulinga mavilekesa okuti tuyumba onthumbi mu Huku. Vimwe ovievi: Okuyakula nawa ovaenda veya mewaneno lietu, nokukwatesako vakwetu tyina vena etyi vakamba, nokulingila oviwa ombunga yetu. Ngwe Huku uhambukilwa omunthu ulinga ngootyo, umuyamba. (Loma 15:7; 1 Tim. 5:4, 8; 1 Swau 3:18) Otyiwa vali otyinene tuna okulingila vakwetu opo tulekese okuti tuyumba onthumbi mu Huku, okuundapa nombili motyilinga tyokwivisa oviwa ovipe. (1 Tim. 4:16) Atuho, ovipuka tulinga ovio mavilekesa okuti tuyumba-ko onthumbi okuti evi Siovaa apanga mekevilinga, ya evi apopia ovio vikahi vali nawa. Ine otyo tulinga otyo, tuyumbei-ko onthumbi, Huku metuti tunondingaviwa, tumapanga ae.

OKUSOKA KOVIWA MATUKAMONA TYIPAMEKA ONTHUMBI YETU

16. Oityi tutila eyumba-nthumbi Ambalayau ali nalio liaendelele kokulike nokukevelela?

16 M’ova Loma okapitulu ka 4 mwapopiwa vali otyipuka otyikwavo tyesukisa unene tulilongehila ku Ambalayau, okukevelela. Siovaa wapopilile Ambalayau okuti mandyikekuyamba, mwoove mamukatuka “ovanthu ovanyingi vovilongo.” Otyipuka otyo Ambalayau ankho akevela otyiwa unene! (Ehim. 12:3; 15:5; 17:4; Loma 4:17) Ovo Ambalayau avakala umwe, atee Ambalayau avetesa omanima 100, Sala avetesa omanima 90, otyo omona watilwe meya eheya-le. Onthwe vanthu okutyitala ñgaa, ngoti ovo Ambalayau na Sala ankho kamavamono vali omona. Opo, opo Ambalayau atalelelwe umwe ine uyumba onthumbi mu Huku. Mahi “akevela-ko umwe, ayumbu-ko onthumbi okuti malingi he yomihoko nomihoko.” (Loma 4:18, 19) Etyi pakala, etyi Ambalayau akevelele atyilingi umwe otyili. Vahula okuti vakevelele ehimbwe, mahi avamono umwe omona, Isake. — Loma 4:20-22.

17. Oityi tutila tupondola umwe okutiwa tunondingaviwa na Huku, tumapanga ae?

17 Siovaa upondola umwe okututavela etuti tunondingaviwa, tumapanga ae, ngeetyi tyali Ambalayau. Otyo umwe otyo Paulu apopile etyi ahoneka okuti: “Ondaka ‘otyo atilwa’ hae vala yahonekelwa, yahonekelwa umwe noonthwe, onthwe matukapopiwa ngootyo, mokonda tutavela ku Ou wapindula-po Sesusi Tatekulu yetu kovokwankhia.” (Loma 4:23, 24) Noonthwe tuna okulinga nga Ambalayau, tuna okulinga evi vilekesa okuti tuyumba onthumbi mu Huku, tukevelela kweevi apopia. Monthele ilandula kweei, matukelilongesa ovipuka ovikwavo Paulu apopia m’Ova Loma okapitulu 5, viyemba kweevi tukevelela.

OÑGENI MOKUMBULULA?

  • Oityi Paulu ankho ahanda okupopia etyi ahoneka okuti “omunthu tyimutisa ondingaviwa eyumba-nthumbi, havilinga vali viaitwa motyitumino”?

  • Okutalela kweetyi tyahoneka Tiaku, oityi tutila onthumbi yeendela kokulike novilinga?

  • Oityi tuna okulinga tyimoneke okuti tuyumba onthumbi mu Huku?

OTYIIMBO 28 Olie Makala Epanga Lia Jeova?

a Onthwe twahanda tulinge evi vihambukiswa Huku etutie tunondingaviwa. Monthele ei matupopi etyi tyahoneka ovo Paulu na Tiaku, tyilekesa okuti tyitavela umwe okutiwa tunondingaviwa na Huku, tupu matutale oityi twesukisila okuti onthwe tuyumba onthumbi mu Huku onthwe tulinga ovilinga na etupande.

b ONONDAKA MBOKUHANGUNUNA OLUTALATU: Paulu wapopilile ovanthu va Huku ova Sundaa, okuti “tyesukisa onthumbi” mu Huku, “havilinga vali viaitwa motyitumino,” okupaka omulinya omungole kovikutu, nokuhinangela Opasikwa, nokulinga oviso ovikwavo vali.

c ONONDAKA MBOKUHANGUNUNA OLUTALATU Pefo 5: Tiaku wapopilile vakwavo okuti omunthu uyumba onthumbi mu Huku ulingila vakwavo oviwa, ukwatesako vana vahepa.

    Nyaneka Publications (1998-2025)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma