1924—Palamba-le Omanima 100
O Boletima ya Kupupu yo 1924 yapopile okuti: “Otyiwa konthyimbi yenima ovana aveho va Tatekulu vokwelipakula, vayawise konomphitilo vena-mbo mbokuundapa vali.” Menima liatyo olio, Ovalilongesi v‘Ombimbiliya avetyikwata-po umwe tyapopia omukanda oo. Mahi valingile ovipuka vivali, okukola omutima, nokwivisa novipuka ankho veheneivise-ale navio.
OKWIVISILA MOLALIU
Ovakwendye vokuundapa mo Mbetele, vakalele otyikonda tyilamba penima nokutunga apa mapakala olaliu WBBR, mepunda-umbo lyo Ilha Estadual, mo Nova Iorque. Etyi vaviukisa-po nawa apa mavatungila, avatungu ondywo onkhwavo onene mamukala ava vaundapa kolaliu, nondywo onkhwavo mamukala onomakina. Etyi vamana okutunga, pahe avahimbika okwoovola onomakina mbatyo mbokupopila, no ‘mbokutwala ondaka.’ Mahi pali ovipuka ovinyingi vievetyikaile.
Pokupaka-po o antena yatyo tyevepwiyile unene. O antena yatyo ankho ina onometulu 91 okwaya no peulu. Ngootyo ankho ina okupakwa pokati komiti vivali omilaale vina onometulu 61. Avalolo-ko liotete atyihetavela. Etyi vayumba vala onthumbi mu Siovaa evekwateseko pahe avetyivili. Umwe utiwa o Calvin Prosser nae waundapele-po wati: “Ine etyi twalolele-ko liotete tyaavelele, ñgeno twelipaka-ko atuti: ‘Tala vala etyi twalinga, twetyivila!’” Aveho vokwaundapele-po, omunkhima veutwaile noku Siovaa. Mahi, vali novitateka ovikwavo.
Veli nokuyelula o antena yolaliu WBBR
Pomuvo opo tyokupopila kolaliu ankho tyehimbika vala pahe, onomakina mbatyo ankho kambakakele. Etyi vavasa omunthu una onomakina aundapa-undapa-le nambo, ngambo vala valanda-po, mahi avahalande omikolofone avapopaila vala kotelefone. Nthiki imwe kongulohi mohanyi ya Hitandyila, vokuundapa-mo avati nkhele tulole onomakina tutale etyi tyakala. Avasoko etyi mavalingi matyikeivala kuna, avahimbika okwiimba oviimbo vieongano. Ernest Lowe tyimuyolesa tyina ahinangela etyi vahimbika okwiimba. Vakatehela otelefone iihana, Omukoyesi Rutherfordb walikala. Ngwe ankho uli mo Brooklyn, wetyiivila molaliu yae etyi vekahi nokwiimba. Okutunda apa ankho veli okwenda noko Brooklyn pena onokilometulu 25.
Rutherford ati: “Vakwe mwaviela tyalinga navi, mwahaimbei vali. Mulinga vala ngoti ovimbisi viliyavela!” Ava ankho vekahi nokwiimba atyivelingi navi avaiki-ko. Mahi avetyimono okuti tyetavela vapondola okuhimbika.
Monthiki 24 ya Hitandyila yo 1924, otyo umwe kolaliu oko kwahimbika okupopilwa. Rutherford eipakula ati: “Olaliu ei yalingilwa ovilinga Viouhamba wa Mesiya.” Ati olaliu oyo yalingwa tupu opala “okukwatesako ovanthu aveho okunoñgonoka otyimimi ty’Ombimbiliya, nokunoñgonoka nawa omuvo uno tukahi.”
Kokumbili: O Rutherford uli molaliu yotete
Kokulio: Omakina yokutwala ondaka
Okutuka monthiki oyo, aiviuku umwe. Atukala omanima 33 nokupopila molaliu WBBR.
OKUPOPIA VOMALONGESO OMATUTU TYEHENA OTYINKHE
Mu Kakwenye yo 1924 Ovalilongesi v’Ombimbiliya avalingi otyonge ko Colombo, mo Ohio. Kweile ovanthu vatundile movilongo ovinyingi, avatehelela omalongomona alingwa momalaka aa: mo Árabe, no Inglês, no Francês, no Alemão, no Grego, no Húngaro, no Italiano, no Lituano, no Polonês, no Russo, no nomomalaka omo Escandinávia nomo Ucraniano. Vamwe omalongomona atyo oo, veeivile vala molaliu. Ovalilongesi v’Ombimbiliya avapopi no vokulinga ono jornal, vapake mo jornal atyiho tyapopiwa motyonge.
Otyonge tyalingililwe ko Colombo, mo Ohio mo 1924
Ovanthu vokweile kotyonge valamba po 5.000, tyina tyiti mukwana 24 ya Kakwenye, avaende movilinga viokwivisa. Vaavele omikanda vina 30.000 avehimbika okulongesa Ombimbiliya ovanthu ovanyingi-nyingi. Omutala Womulavi pokwapopia onthiki oyo wati: “Oyo onthiki yahambukisilwe vali unene motyonge omo.”
Otyipuka otyikwavo tyesukisa unene, tyapopiwa mutano 25 ya Kakwenye, etyi Rutherford atanga omukanda upopia umwe vomalongeso omatutu tyehena otyinkhe. Omukanda oo wapopile okuti: “Ovatumini, no vomovikapela, no vokulinga onondando, vekahi nokutyika ovanthu opo vehetavele otyili Tyouhamba wa Huku, ngwe Ouhamba oo, oo maukaetela ovanthu oviwa.” Omukanda watyo oo, tupu wapopile okuti, ovalume ovo “vakwatesako o Liga das Nações, mokonda ankho vasoka okuti ‘oyo Ouhamba Huku ekahi nokutumina nao pano pohi.’” Ovalilongesi v’Ombimbiliya, vesukisile umwe okukola omutima opo vahikiye ondaka oyo kovanthu.
Omutala Womulavi pokwapopia oviwa viatuka kotyonge otyo wati: “Otyonge otyo tyalingilwe ko Colombo, tyapamekele onthumbi yovalilongesi v’Ombimbiliya, . . . tupu tyevekwatesileko vetyivile okwivisa tyakola omutima, namphila ankho veyelwe.” Omukulu umwe wali potyonge opo utiwa Leo Claus, wapopia wati: “Otyonge tyina tyetuhambukisilwe unene, etyi twalongeswa atusuku umwe natyo, atutyipopila vakwetu.”
O tratandu Ecclesiastics Indicted.
Mu Kulindi, Ovalilongesi v’Ombimbiliya vaavele o tratandu yokwati Ecclesiastics Indicted muna onondaka mbatangelwe motyonge na Rutherford. Omukulu umwe utiwa o Frank Johnson etyi vakaivisa mepunda-umbo limwe etutu vala litiwa Cleveland, mo Oklahoma, aave omikanda pomaumbo aeho apewa, nkhele akala vali onominutu 20 nokukevela vaivisi vakwavo. Ankho katyitavela okuvekevela vala poluhandya, mokonda yovanthu vanumana vekahi nokumwovola, mokonda yetyi ekahi nokwivisa. Pahe akaholama mokapela kamwe keli ngoopo. Mokonda kavasile-mo ovanthu, asi-mo omikanda alupuka-mo liwa-liwa. Etyi atala nkhele pena omuvo, akanyingila vali movikapela vivali, namo asi-mo omikanda.
Pahe aende apa velilaele na vakwavo. Aholama konyima yonombomba mbo ngasolina, otyo atala vana ankho vekahi nokumwovola. Etyi vemwovola avehemuvasi, avaende. Etyi ovanthu ovo vapita, Frank alandula ku vakwavo ankho navo veli nokwivisa pomaumbo eli vala popepi, etyi vekelivasa, avaende.
Omwivisi umwe wali-po, uhinangela etyi vamwene onthiki oyo wati: “Pokutunda mepunda-umbo twakaivisile twakwatele povikapela vitatu. Povikapela ovio aviho twakwatele, twavasile-po umwe ovanthu vekehika 50 vetai komutwe watyo. Vamwe ankho vekahi nokutanga omikanda viokwasiwa mokapela, ovakwavo otyo vevilekesa ovaivisi. Onthwe atulambe vala liwa opo twehelietele! Twapandula unene Siovaa wetuyakulila, atutyivili okwivisa atwahakwatwa.”
OVAIVISI VO KOVILONGO OVIKWAVO NAVO VAIVISA TYAKOLA OMUTIMA
O Józef Krett
Ovalilongesi v’Ombimbiliya vo movilongo ovikwavo, navo avaivisa tyakola omutima. Umwe utiwa o Józef Krett ukala ko França, aivisa kovanthu vamwe vatunda ko Polónia, vaundapa movilinga viokwovola onondiyamande. Ankho wapanga okulinga elongomona lina osapi yati: “Vokwankhia Apa Kapii Mavatutila.” Elombe limwe liomokapela alipopila ovanthu vokwakongwa kelongomona olio, vahaye-ko. Mahi apamoneka otyipuka tyimwe tyihuvisa. Pelongomona opo, apeya ovanthu valamba 5.000, nelombe liatyo umwe olio, aliya-po. Krett aihana elombe olio lipopie oityi litavelela kweetyi valongesa mokapela kavo, elombe aliaanye. Etyi elongomona liapwa, Krett aavela ovanthu aveho omikanda, mokonda vesuka nokunoñgonoka Ondaka ya Huku. — Amo. 8:11.
O Claude Brown
Claude Brown aende mo Afilika, aivisa oviwa ovipe motyilongo tyimwe tyitiwa Costa do Ouro, hono pahe tyitiwa o Gana. Omikanda aavele viakwatesileko ovanthu vomotyilongo otyo okunoñgonoka otyili, nomalongomona alingaile evekwatesileko. Omukulu umwe utiwa o John Blankson, ankho ukahi nokulongesiwa opo aundape mofulumasa, nae nthiki imwe watehelele elongomona Brown alingile. Kapakalele-ale, etyimono okuti wavasa otyili. John wapopia wati: “Otyili tyanthyambukisilwe unene, andyihimbika okupopila vakwetu tulongeswa navo.”
O John Blankson
Nthiki imwe, John aende kokapela kamwe ko Anglicano, opo akapule kelombe limwe etyi tyayemba kelongeso Lioutatu Ukola. John ankho wanoñgonoka umwe nawa okuti Ombimbiliya kailongesa Outatu Ukola. Elombe alimutaata alimukandukila aliti: “Ove kumukwa-Kilisitu-ko, ove u w’Eliapu. Pano tunda-po!”
Etyi John atunda opo, ahonekela elombe omukanda umukonga opo eye okupopia oityi etavelela Koutatu Ukola, etyipopile umwe povanthu ovanyingi. Elombe olio alipopila John ende moseketa yomulongesi umwe wakalela komutwe vakwavo. Omulongesi oo apulu John ine wahonekela elombe omukanda.
John ati: “Yoo mulongesi, nemuhonekela umwe.”
Omulongesi oo, apopila John opo ahoneke omukanda wokwiita otyiponyo. John ahoneka ati:
“Omulongesi wange wanthi ndyina okukuhonekela omukanda wokukwiita otyiponyo. Mahi, ame mandyihoneka vala omukanda oo ine ove utavela okuti etyi ulongesa omatutu.”
Omulongesi oo anumana apulu ati: “Blankson, otyo umwe etyi uhanda okuhoneka?”
Ngwe ati: “Yoo otyo umwe otyo.”
Omulongesi ati: “Ove mosikola muno motaatwa-mo. Mukwe upopila ngootyo elombe liokapela kovatumini, ngwe ove wahanda okuundapa movilinga vya kaputu?”
John ati: “Mahi mulongesi, ine ove utulongesa otyipuka tyimwe onthwe atwehetyinoñgonoka, opo katukupulu?”
Omulongesi ati: “Yoo mupula umwe.”
John ati: “Natyo otyo umwe tyaenda ngootyo. Elombe eli ankho likahi nokutulongesa Ombimbiliya, pahe ame andyimupulu otyipuka, ehetyivili okutukumbulula. Opo ine etyi napula ketyivilile okutyikumbulula omokonda yatyi ame mandyimwitila otyiponyo?”
John Blankson ahatewa mosikola, tupu ahahoneka-le omukanda wokukaita otyiponyo kelombe.
OKUTALA KOMUTWE
Omutala Womulavi pokwapopia ovipuka vialingwa menima olio wati: “Onthwe tupondola umwe okupopia ngeetyi tyapopile Ndaviti, watile: ‘Ove mokandyavela ononkhono mbokulwa.’ (Ovii. 18:39) Menima olio, twamwene-mo ovipuka ovinyingi vietupamekele unene. Siovaa wetukwatesileko atutyivili okulinga ovilinga viae. Ovanthu vae avakala nehambu limwe enene liokwivisa oviwa ovipe.”
Etyi pakala, Ovalilongesi v’Ombimbiliya avasoko okulinga vali olaliu onkhwavo. Pahe avahimbika okuundapa nolaliu onkhwavo ponthele po Chicago. Olaliu yatyo oyo, aveiluku okuti ONDAKA. Pomuvo watyo opo ankho vena onomakina mbumwe ononene mbokwivisila Ouhamba wa Huku, atyiti umwe naava veli kokule vetyiiva, no kovilongo viokwahula kombanda mo Canadá atyihiki.
Mo 1925 Siovaa akwatesako Ovalilongesi v’Ombimbiliya vanoñgonoke etyi tyapopiwa momukanda Eholololo okapitulu 12. Vamwe etyi vanoñgonoka otyipuka otyo, avayeke-po okufenda Huku. Mahi ovakwavo, avahambukwa unene etyi vanoñgonoka etyi tyapopiwa momukanda omo tyili nokumoneka keulu, neetyi vanoñgonoka oñgeni ovipuka ovio vikalesa ovanthu va Huku pano pohi.
a Pehepano Omwenyo Wetu Woukilisitau Novilinga Vietu—Omukanda Wovilinga.
b J.F. Rutherford, pomuvo opo oe ankho wakalela komutwe Ovalilongesi v’Ombimbiliya. “Omukoyesi” Rutherford etyi eheneende ko Mbetele, wali wokupopia onomphela Mombonge yomo Missouri.