ONTHELE YOKULILONGESWA 10
OTYIIMBO 31 Okuenda na Huku!
Lilonga Okusoka Nga Siovaa na Sesusi
“Mokonda Kilisitu wamonena ononkhumbi mohitu, noonwe pakei-mo okusoka kwae.” — 1 PET. 4:1.
ETYI MATYIPOPIWA-MO
Mamupopiwa etyi Petulu alingile etyivile okusoka nga Sesusi atutale etyi noonthwe tuna okulinga tusoke nga Sesusi.
1-2. Siovaa tuna okumuhumba ñgeni? Oñgeni Sesusi etyilekesile?
SESUSI wapopia otyipi otyitumino otyinene vali movitumino Viapelwe Mwisesi, wati: “Humba Siovaa Huku yove, muhumba nomutima wove auho, nohande yove aiho, nononkhono mbove ambuho, nonondunge mbove ambuho.” (Luka 10:27) Tuna okuhumba Siovaa nomutima wetu auho, evi tuhanda neevi tusoka neevi tulinga, avilikwate neetyi Siovaa ahanda. Tupu tuna okumuhumba nohande yetu aiho nononkhono mbetu ambuho. Tyihe-otyo vala tuna okuhumba Siovaa nonondunge mbetu ambuho, otyo pahe tyipopia omu tusokela ovipuka. Petupu-ale onthiki matunoñgonoka umwe nawa-nawa atyiho Siovaa asoka. Mahi no ngootyo tupondola okunoñgonoka etyi Siovaa asoka, tyina tulilongesa okukala ‘nonondunge mba Kilisitu,’ mokonda etyi eli pano pohi wahetekelele umwe nawa Tate yae. — 1 Kol. 2:16. Tala okatoi m’Ombimbiliya yokulilongeswa moputu pana pokwati, “nós temos a mente de Cristo.”
2 Sesusi ankho uhole Siovaa nonondunge mbae ambuho. Ankho wii etyi Huku emuhandela, esuku umwe natyo tyokulinga etyi Huku emuhandela, namphila ankho etyii okuti okulinga etyi tyaviuka tyipondola okumweetela. Wetyipakele-ko umwe tyokulinga etyi Tate yae ahanda, ahayeke otyipuka natyike tyimutalule.
3. Oityi Petulu elilongesilile ku Sesusi, ya wapele ondundo vakwavo valinge-tyi? (1 Petulu 4:1)
3 Petulu novatumwa ovakwavo vakalele omuvo omunyingi na Sesusi avelilongesa okusoka ngae. Etyi Petulu ahoneka omukanda wae wotete wapele ondundo Ovakwa-Kilisitu opo vapake-mo okusoka kwa Kilisitu. (Tanga 1 Petulu 4:1.) Ondaka Petulu apopia yokwati “pakei-mo” mwene ipopia efwalali liamaneka likalwa. Ine Ovakwa-Kilisitu velilonga okusoka nga Kilisitu, mavamaneka ovihongati, movilwa viavo vionkhali avetyivili okulityilika ovivi vili mouye omu utuminwa na Satanasi. — 2 Kol. 10:3-5; Efe. 6:12.
4. Oityi tutila onthele ei maitukwatesako okulinga etyi Petulu apopile?
4 Monthele ei, matulilongesa okusoka kwa Sesusi atutale etyi tuna okulinga noonthwe tusoke ngae. Matulilongesa (1) okusoka nga Siovaa, tusokele kokulike na vakwetu, (2) etyi tuna okulinga tulipake koututu, (3) etyi tuna okulinga tukale ovanthu vonondunge vayumba onthumbi mu Siovaa, velikwambela kwe.
LILONGA OKUSOKA NGA SIOVAA
5. Onalupi Petulu ahasokele nga Siovaa?
5 Pena onthiki imwe Petulu ahasokele nga Siovaa. Sesusi wapopilile ovalongwa vae okuti una okwenda ko Selusalei, oko makamoneswa ononkhumbi novakulu votyilongo, nononkhalamutwe mbonongeleya, avemwipaa. (Mat. 16:21) Mokonda Petulu ankho utyii okuti Sesusi o Mesiya, mayovola ovanthu va Huku, etyi Sesusi emuti una okwipawa, Petulu ehetavela okuti Siovaa mayeke Sesusi aipawe. (Mat. 16:16) Pahe Petulu aihanena Sesusi pokanthele emuti: “Tatekulu, weheliyumbehi; ove kuhiwa ononkhumbi ngo ombo ambuho.” (Mat. 16:22) Mokonda ankho Petulu keliko nokusoka ngeetyi Siovaa asoka, nokusokela kumwe na Sesusi ehetyivili.
6. Oityi Sesusi alingile tyalekesa okuti usoka nga Siovaa?
6 Mwene Sesusi ankho wii umwe nawa etyi Tate yae wokeulu asoka, ya nae ankho usoka umwe ngae. Sesusi akumbulula Petulu okuti: “Nkhale konyima Satanasi! Ove wahanda okumphundukisa, omalusoko ove ha a Huku-ko, usoka vala viovanthu.” (Mat. 16:23) Sesusi ankho utyii okuti opo etyivile okulinga etyi Siovaa emutuma, una umwe okumoneswa ononkhumbi aipawa. Siovaa ankho hatyoko ahanda tyokuti Sesusi elietehile-mo onkhenda ahaipawa. Pahe etyi Petulu emupakela-mo, Sesusi ehetavela namphila ngoti Petulu ankho uhanda vala okumukwatesako. Kotyipuka otyo Petulu welilongesilile-ko okuti, una okulilonga okusoka ngeetyi Siovaa asoka, ahasoko vala viae. Kwootyo noonthwe tuna etyi tulilongesila-ko.
7. Oityi Petulu alingile tyalekesa okuti pahe ankho usoka nga Siovaa? (Tala olutalatu lwo kondye.)
7 Etyi pakala Petulu pahe alingi umwe ovipuka vilekesa okuti wahanda okusoka nga Siovaa. Otyo tyamoneka umwe nawa pweetyi Siovaa apopia okuti ovanthu vokwahapitile ekwendye, navo vapondola okumufenda. Pahe Huku atumu Petulu akalongese Koloneliu, Koloneliu ngae umwe utetekela okulinga omulanduli wa Kilisitu, mahi ngwe ankho kapitile ekwendye. Ova Sundaa vapita ekwendye, mwene ankho kaveliende-ale na vana vahapitile ekwendye. Mokonda yootyo, Petulu ankho una okupilulula otyipuka ankho asoka opo akalongese ava vahapitile ekwendye. Etyi Petulu anoñgonoka etyi Huku ahandela ava vaihaile ekwendye, nae ngatyo akwata-po. Etyi Koloneliu atuma ondaka ku Petulu, Petulu “ahaanye-ale vali” aende. (Ovil. 10:28, 29) Alongesa Koloneliu no vomeumbo liae, aveho avambatisalwa. — Ovil. 10:21-23, 34, 35, 44-48.
O Petulu unyingila meumbo lya Koloneliu. (Tala opalangalafu 7)
8. Oityi tuna okulinga tulekese okuti noonthwe tusoka nga Siovaa? (1 Petulu 3:8 nokatoi)
8 Etyi palamba omanima amwe, Petulu apopila Ovakwa-Kilisitu valinge “vonondunge mbwike” na vakwavo. (Tanga 1 Petulu 3:8 nokatoi.) Opo tusokele kumwe na vakwetu tufenda navo, tuna okuhetekela Siovaa, ya otyo tutyipola m’Ondaka yae. Sesusi wapopilile ovalanduli vae okuti ovolei tete Ouhamba wa Huku. (Mat. 6:33) Mokonda yonondaka ombo Sesusi apopile, hamwe umwe mewaneno lienyi usoka okulipaka movilinga viomuvo auho. Tyina twamamono omunthu ngoo, otyiwa okupandula etyi ekahi nokusoka tyokulipaka movilinga viomuvo auho, tyipona okupopia etyi matyimusoyesa no movilinga omo ehelipake-mo vali.
LIPAKA KOUTUTU
9-10. Oityi Sesusi alingile tyalekesa okuti ankho ulipaka koututu?
9 Motyinthiki tyahulilila-ko opo Sesusi aipawe, kounthiki watyo walongesile Petulu novatumwa vae ovakwavo, otyipuka tyimwe otyinene, okulipaka koututu. Sesusi watumine oo Petulu na Swau vakafwiike ovipuka mavakalia putyina nkhele eheneipawe. Povipuka viatyo ovio ankho mavakaovola, mokutala ankho pena okukala ombasiya, nomatwaya, opo ava maveya okulia velikohe konomphai tyina vehenelie. Mahi pahe ankho, olie makoho vakwavo konomphai, tyina otyipuka otyo, tyilingwa vala nomupika?
10 Sesusi ahasete-ale vali elipake umwe koututu, evekoho. Sesusi akatuka alulu-mo otyikutu tyae tyo kombanda, akwate etwaya eliitika-lio monomanekelo, akwate ombasiya apake-mo omaande, ahimbika okuvekoha konomphai. Otyo ovatumwa atyivehuvisa unene, mokonda mwene otyo tyilingwa nomupika. (Swau 13:4, 5) Mokutala opo akohe onomphai mb’ovatumwa 12, tyasetele umwe, ngwe ankho pati umwe na Sunda ou haa memweende konyima. Sesusi elipake koututu, evekoho umwe aveho. Sesusi apu elundo novatumwa vae, evepopila ati: “Etyi nemulinga ñgaa mwetyikungunyika? Onwe munthi ‘Mulongesi,’ munthi ‘Tatekulu,’ ngwe otyo mupopia tyaviuka, ame umwe. Mahi pahe mutyilwete, ame Tatekulu, ame Mulongesi, nakoha konomphai mbenyi, noonwe kohei konomphai mba vakwenyi.” — Swau 13:12-14.
Okulipaka koututu tyipopia etyi twatuwa mokati.
11. Oityi Petulu alingile tyimoneke okuti ulipaka koututu? (1 Petulu 5:5) (Tala olutalatu.)
11 Petulu welilongesilile ku Sesusi okulipaka koututu. Etyi Sesusi aya keulu, Petulu alingi eelema, ahakula omulume watyitwa tyalemana. (Ovil. 1:8, 9; 3:2, 6-8) Etyi ovanthu vamona Petulu wahakula omunthu oo, avakongoloka aveya no kwe. (Ovil. 3:11) Petulu ankho kahande ñgeno oe ovanthu vapandula, namphila ekulila povanthu vetyihole tyokunkhimanekwa. Petulu welipakele koututu, omunkhima eutwala no ku Siovaa na Sesusi, ati: “Menyina liae, [Sesusi] no mokuyumba onthumbi menyina liae, otyo tyapa omafa omulume ou mweete, ou onwe mwii.” (Ovil. 3:12-16) Onondaka mbuna Petulu apopilile Ovakwa-Kilisitu mbati tyesukisa okulipaka koututu, mbutuhinangelesa etyi Sesusi alingile etyi apola etwaya eliitika-lio akoho onomphai mbovatumwa vae. — Tanga 1 Petulu 5:5.
Etyi Petulu alinga eelema ahakula omulume watyitwa tyalemana, elipake koututu omunkhima eupe Siovaa na Sesusi. Noonthwe tuna okulipaka koututu, ovanthu atuvelingila ovipuka mokuvehole hatyokuhanda okupandulwa, aa okumonena-po. (Tala opalangalafu 11-12)
12. Oityi tuna okulinga tyimoneke okuti tulipaka koututu nga Petulu?
12 Noonthwe twahanda okuhetekela Petulu, atulipake koututu. Otyiwa okuhinangela okuti omunthu wokulipaka koututu, katalelwa vala kweetyi apopia. Ondaka Petulu apopia “okulikondola koututu,” ipopia etyi twatuwa mokati, onondunge mbokulipaka koututu. Tyina tuna tyimwe twahanda okulingila vakwetu, tutyilingei mokonda yokuhole Siovaa na vakwetu, twehetyilingilei okuhanda vala okupandulwa nokunkhimanekwa. Matyimoneka vala okuti tyili tulipaka koututu, tyina tuundapela nehambu Siovaa na vakwetu. — Mat. 6:1-4.
LINGEI “VONONDUNGE”
13. Omunthu “wonondunge” oyou ulinga-tyi?
13 Omunthu “wonondunge” oityi alinga? (1 Pet. 4:7) Ulikwatehila umwe pokulinga ovipuka evilingi ngeetyi Siovaa asoka. Utyii umwe okuti petupu otyipuka otyinene vali tyipona oupanga wae na Siovaa. Omunthu umwe wapola pokati, wapepuka omutima, utyii okuti vimwe kevii. Uyumba onthumbi mu Siovaa, ulikwambela kwe, aiti emuhongolele.a
14. Onalupi Petulu ahayumbile onthumbi mu Siovaa?
14 Motyinthiki tyahulilila tya Sesusi pano pohi, wapopilile ovalongwa vae okuti: “Onwe amuho, otyinthiki tyino mamunthyipo, apa mumona etyi mandyilingwa.” Mokonda Petulu ankho weliyumba unene onthumbi ati: “Namphila ñgoo vakwetu aveho vakatoka apa tumona etyi molingwa, ame nii himatoko!” Motyinthiki tyatyo otyo, Sesusi alondola vamwe povalongwa vae, eveti: “Kalei tyipahi, likwambelei mwahatalemei.” (Mat. 26:31, 33, 41) Ine Petulu walingile etyi tyapopile Sesusi, ñgeno wamwene ononkhono ati umwe ndyimulanduli wa Sesusi. Mahi pahe mokonda ketyilingile, waanyene Omulongesi wae atyimwihama unene. — Mat. 26:69-75.
15. Oityi Sesusi alingile motyinthiki tyae tyahulilila pano pohi?
15 Sesusi ankho uyumba onthumbi mu Siovaa nomutima wae auho. Namphila ngwe ankho ahapengesa, mahi motyinthiki maipawa welikwambelele unene ku Siovaa, okupalaika-po ehimbwe. Otyo atyimupe ononkhono etyivili okulinga etyi Huku ankho ahanda alinge. (Mat. 26:39, 42, 44; Swau 18:4, 5) Otyipuka otyo Sesusi alingile tyokulikwambela unene ku Siovaa motyinthiki tyahulililako, Petulu ketyilimbilwe.
16. Oityi Petulu alingile tyimoneke okuti omunthu wonondunge? (1 Petulu 4:7)
16 Etyi pakala Petulu nae elilongo-tyo tyokuyumba vali onthumbi mu Siovaa mokulikwambela kwe. Etyi Sesusi atutiliswa apopila Petulu novatumwa ovakwavo okuti mavapewa omphepo ikola, vetyivile okulinga nawa otyilinga tyavo tyokwivisa. Sesusi eveti mo Selusalei muhatundei-mo, omo mamupelwa ononkhono mba Huku. (Luka 24:49; Ovil. 1:4, 5) Pahe mokukevelela omo, Petulu otyo alinga-tyi? Mokukevelela omu Petulu Novakwa-Kilisitu vakwavo avelipake kumwe, ‘avai mokulikwambela.’ (Ovil. 1:13, 14) Etyi pakala, Petulu ahoneka omukanda wae wotete, ape ondundo Ovakwa-Kilisitu vakwavo valinge ovanthu vonondunge, vayumba onthumbi mu Huku, mokulikwambela kwe. (Tanga 1 Petulu 4:7.) Petulu welilongesile okuyumba onthumbi mu Siovaa, alingi omphandyi yewaneno. — Ngal. 2:9.
17. Oityi twesukisa okulinga no povipuka tweete umwe okuti mwene atwike tuvivila-le? (Tala olutalatu.)
17 Opo tukale ovanthu vokulinga ovipuka nonondunge tuna okufwena ku Siovaa mokulikwambela kwe apeho. Twesukisa umwe okulikwambela ku Siovaa no povipuka vina tweete okuti mwene atwike tuvivila-le. Haunene twesukisa okulikwambela ku Siovaa etululike, atuyumbu-ko onthumbi yokuti evi vitukalesa nawa uvii, tyina tuli nokupanga okulinga tyimwe otyinene.
Petulu welilongele okuyumba onthumbi mu Siovaa mokulikwambela kwe. Noonthwe tulingei ovipuka nonondunge, tulikwambelei ku Siovaa etukwateseko, haunene umwe pokulinga tyimwe otyinene. (Tala opalangalafu 17)b
18. Oityi tuna okulinga tusoke nga Siovaa?
18 Tupandula unene Siovaa wetutunga otyifwika tyae, pahe noonthwe tutyivila okuhetekela ovituwa viae. (Ehim. 1:26) Tyili petupu-ale onthiki matutyivili okuhetekela umwe nawa-nawa Siovaa. (Isa. 55:9) Mahi no ngootyo, ngeetyi tyalingile Petulu noonthwe tupondola okufwena-ko kokusokela kokulike na Siovaa. Otyo matutyivili vala ine tulilonga okusoka nga Siovaa, atulipake koututu, atulingi ovanthu vonondunge.
OTYIIMBO 30 Tate Yange, Huku Yange, Panga Liange
a Opo unoñgonoke vali nawa ondaka lingei vonondunge, katange mo jw.org aa mo JW Library® momukanda “Textos Bíblicos Explicados” “2 Timóteo 1:7, Deus não nos deu o espiríto de temor;” “Bom Senso.”
b ONONDAKA MBOKUHANGUNUNA OLUTALATU: Omufikwena ombangi ulikwambela tyina akevelela okukapulwa apewe ovilinga.