Jeova, o Huku Wepondolo Aliho, Mahi Wesuka Novanthu

1, 2. (a) Oñgeni onkhalelo Jeova etutekula yelikalela no yovanthu vokuli komutwe wavakuavo? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

OVANTHU vokuli komutwe wavakuavo apeho vevetumina iya pamwe vevelinga onya. (Mateus 20:25; Eclesiastes 8:9) Mahi Jeova kalingi ngotyo! Namphila o Huku Wepondolo aliho iya Omunthu wakolela vali mouye auho, no ngotyo usuka novanthu. Una okankhenda iya usuka unene nonkhalelo tulitehelela, netyi tuesukisa. Utyii okuti tuvakuankhali tupu wii ovipuka tuhevili okulinga, ngotyo nalumwe metuiti tulinge etyi tuhevili.—Salmo 103:13, 14.

² Mo Mbimbiliya, tulilongesamo oñgeni Jeova alekesile okuti usuka novaumbili vae. Matutale onongeleka ononthatu: Tete, oñgeni Jeova akuatesileko Samuele opo akapopile Omunene Nakwa Eli onondaka mbekoyeso. Vali, oñgeni Jeova alekesile oumphua-lundo etyi ankho Moisesi elitehelela okuti kafuilepo opo ahongolele elongo lyo Isilayeli. Tatu, oñgeni Jeova alekesile esuko kova Isilayeli etyi ankho vekahi nokutunda mo Egitu. Oityi onongeleka ombo mbutulongesa konthele ya Jeova iya oñgeni tupondola okumuhetekela?

JEOVA WALEKESA OKUTI USUKA NOMONA

3. Otyipuka patyi tyamonekelele Samuele motyinthiki tyimwe? Oityi hamwe tupondola okulipula? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

³ Samuele wahimbika okuundapa mekaka liefendelo etyi ankho omona. (1 Samuel 3:1) Motyinthiki tyimwe, etyi Samuele akalangalapo, apamoneka otyipuka tyimwe.a (Tala onondaka pokatoi.) (Tanga 1 Samuel 3:2-10.) Weivile omunthu umwe ankho ukahi nokumuihana. Samuele asoko okuti hamwe Omunene-nakwa Eli. Ngotyo, apindukapo aende ku Eli iya ati: “Ame uno, wandyihana.” Mahi Eli ati: “Ame hekuihanene.” Etyi aihana vali ovikando vivali, Eli aimbuka okuti o Huku ankho ukahi nokuihana Samuele. Ngotyo, Eli apopila Samuele etyi ankho ena okulinga iya Samuele etavela. Omokonda yatyi Jeova ahapopilile Samuele okuti ankho oe ukahi nokumuihana? Ombimbiliya kaityipopi. Mahi hamwe Jeova kemupopilile mokonda ankho wesuka nonkhalelo Samuele elitehelela.

4, 5. (a) Oityi Samuele alingile etyi Jeova emutuma opo akapopie na Eli? (b) Oityi ehipululo eli litulongesa konthele ya Jeova?

⁴ Tanga 1 Samuel 3:11-18. Ovitumino vya Jeova ankho vipopia okuti ovana vena okukala nonthilo novakulu, haunene ovakulu vena otyilinga tyakolela. (Êxodo 22:28; Levítico 19:32) Ngotyo, tyipuiya okusoka okuti Samuele ankho mapindukapo komuhuka iya akapopila Eli onondaka mba Huku mbekoyeso. Ombimbiliya itupopila okuti Samuele ankho “wavela owoma okukapopila Eli onondaka mbemonekelo.” Moluotyo, Jeova alekesa ku Eli okuti ankho oe ukahi nokuihana Samuele. Ngotyo, Eli apopila Samuele opo ahaholeke ondaka naike Huku emupopila. Samuele etavela Eli iya “emupopila atyiho.”

⁵ Eli ankho ukevelela-le ekoyeso olio mokonda ‘omulume umwe wa Huku’ wemupopilile-tyo ale. (1 Samuel 2:27-36) Ehipululo eli litulongesa okuti Jeova usuka novanthu tupu omunongo.

6. Oityi tupondola okulilongesila konkhalelo Huku akuatesileko Samuele?

⁶ Okuti umukuendye? Inkha umukuendye, ehipululo eli lilekesa nawa okuti Jeova wii ovitateka viove nonkhalelo ulitehelela. Hamwe una owoma iya tyikupuiya unene okuivisa kovakulu ine okukala tyelikalela novanthu veti liove. Upondola okukala nonthumbi yokuti Jeova uhanda okukukuatesako. Ngotyo, mupopila melikuambelo oñgeni ulitehelela. (Salmo 62:8) Soka konongeleka mbo vakuendye vapopiwa mo Mbimbiliya nga Samuele. Tupu, popia novakuatate nonomphange valambelele movitateka ngo viove, vapondola okukupopila oityi tyevekuatesako okulambela movitateka ovio. Tupu vapondola okukupopila oñgeni Jeova evekuatesileko, alo umwe mononkhalelo ankho vahakevelela.

JEOVA WALEKESA ESUKO KU MOISESI

7, 8. Oñgeni Jeova alekesile okuti usuka unene nonkhalelo Moisesi ankho elitehelela?

⁷ Etyi Moisesi ankho ena omanima 80, Jeova emuavela otyilinga tyepuiya, tyokukayovola ova Isilayeli koupika mo Egitu. (Êxodo 3:10) Hamwe Moisesi ankho kasokele okuti mapewa otyilinga otyo mokonda ankho omunthita ko Midiaa omanima 40. Ngotyo, Moisesi ati: “Ame, ame lie opo ndyende ku Farao iya andyikayovola ova Isilayeli ko Egitu?” Jeova apameka Moisesi nonondaka ombu mbati: “Ame ndyina ove.” (Êxodo 3:11, 12) Jeova tupu wemupopilile okuti ovakulu vo Isilayeli ankho “mavemutehelela.” No ngotyo, Moisesi ati: “Iya inkha kaventhavela iya avahanthehelela?” (Êxodo 3:18; 4:1) Moisesi ankho ukahi nokupopia okuti Jeova wapengesa! Mahi Jeova wapuile-elundo na Moisesi. Alo umwe emuavela epondolo liokulinga omahuviso. Moisesi oe omunthu wo tete wapopiwa mo Mbimbiliya okuti ankho una epondolo liokulinga omahuviso.—Êxodo 4:2-9, 21.

⁸ No ngotyo, Moisesi ehetavela. Mahi apopi okuti ankho ketyivili okupopia nawa. Iya Huku emupopila okuti: “Ame ndyina ove tyina upopia iya mandyikulongesa etyi mokapopia.” Okuti pahe Moisesi wetavelele? Au, aiti Jeova atume-ko omunthu omukuavo! Namphila Jeova anumanene, no ngotyo nkhele ankho usuka nonkhalelo Moisesi elitehelela iya atumu Arau opo akapopile-ko Moisesi.—Êxodo 4:10-16.

9. Oñgeni oumphua-lundo nokankhenda ka Jeova viakuatesileko Moisesi okukala ohongoi ikahi nawa?

⁹ Oityi ehipululo eli litulongesa konthele ya Jeova? Mokonda Jeova una epondolo, ankho upondola okuundapesa epondolo liae opo atilise owoma Moisesi iya emukuluminya okutavela. Mahi Jeova wapuile-elundo iya akala nokankhenda na Moisesi. Moisesi ankho wapola pokati tupu ankho weliola omutima iya Jeova emukalesa nonthumbi yokuti memukuatesako. Okuti oumphua-lundo wa Jeova wakuatesileko Moisesi? Enga! Moisesi akala ohongoi ikahi nawa yovanthu va Huku. Moisesi walingile ononkhono mbokukala nokankhenda, nokusuka na vakuavo ngetyi Jeova emulingile.—Números 12:3.

10. Ouwa patyi tupolako tyina tusuka na vakuetu nga Jeova?

¹⁰ Oityi tulilongesilako? Inkha wanepa, una ovana ine umukulu wewaneno, ngotyo una outumini. Mokonda yotyo, tyakolela unene uhetekele Jeova mokusuka na vakuenyi, nokukala nokankhenda navo, nokupua-elundo nomukai wove, no vana vove, novakuatate mewaneno. (Colossenses 3:19-21; 1 Pedro 5:1-3) Inkha uhetekela Jeova Huku na Jesus Kristu, matyipepukila vakuenyi okupopia nove iya mokala ondyivi-ndyivi yepameko. (Mateus 11:28, 29) Tupu mokala ongeleka ongwa kuvo.—Hebreus 13:7.

OMUYOVOLI WEPONDOLO, MAHI USUKA NOVANTHU

11, 12. Oñgeni Jeova akuatesileko ova Isilayeli okulitehelela okuti vapama etyi eveyovola mo Egitu?

¹¹ Tyafuile ova Isilayeli valamba ponomiliau ononthatu vatundile ko Egitu menima 1513 P.K.E. Ankho pena ovana, no nombuale iya vamwe alo umwe tyafuile ankho vavela ine ovilema. Ovanthu ovo ankho vesukisa Ohongoi wesuka navo tupu uvenoñgonoka nawa. Iya Jeova ongotyo ankho ekahi pokati ka Moisesi. Mokonda yotyo, ova Isilayeli avelitehelela okuti vapama namphila ankho vekahi nokusapo eumbo liavo, o Egitu.—Salmo 78:52, 53.

¹² Oñgeni Jeova akuatesileko ovanthu vae okulitehelela okuti vapama? Waonganekele elongo lyo Isilayeli “embamba liovita” etyi vatunda mo Egitu. (Êxodo 13:18) Mokonda ankho vaonganekwa nawa, ankho vapondola okuimbuka okuti Jeova ukahi nokuvehongolela. Jeova tupu weveavelele “ekaka komutenya,” “notyimimi tyotupia kounthiki” opo evehinangelese okuti ankho ukahi nokuvekuatesako, nokuvehongolela, nokuveyakulila. (Salmo 78:14) Elongo lyo Isilayeli ankho liesukisa ovipuka ovio mokonda yetyi ankho matyimoneka komutwe.

13, 14. (a) Oñgeni Jeova alekesile okuti wesuka nova Isilayeli Melunga Enkhuhu? (b) Oñgeni Jeova alekesile okuti una vali epondolo tyipona ova Egitu?

¹³ Tanga Êxodo 14:19-22. Soka ñgeno nove umu Isilayeli. Onwe mutupu oku muenda nako. Ova Egitu vekahi nokuya konyima yenyi iya Elunga Enkhuhu liemutyika komutwe. Pahe, Huku ahimbika okumukuatesako. Ekaka ankho likala komutwe wenyi aliende nokonyima, alikala pokati kenyi nova Egitu. Ova Egitu veli menthiki, mahi onwe mukahi motyimimi! Konyima, omono Moisesi ukuata omphangoti yae, avete nayo kelunga, akuya omphepo imwe onene iya omaande aeliyapuka. Ove, nombunga yove, novipako viove amunyingila mokati kelunga kumwe na vakuenyi monkhalelo yaongana nawa. Ove wahuva unene mokonda pohi petupu onthata. Katyipuiya okueenda mokonda pohi pakukuta nawa. Iya alo umwe vana vehetyivili okueenda nawa, vehika konthele onkhuavo yelunga.

¹⁴ Tanga Êxodo 14:23, 26-30. Tyina ovipuka ovio vimoneka-po, Farao utualako okuya konyima yenyi, mokonda yelungavi nowova. Moisesi avete kelunga iya omaande aelihonyeka vali. Farao nomafualali ae avavasiwa nomaande mokati kelunga. Nawike puvo wahupa!—Êxodo 15:8-10.

15. Oityi ehipululo eli litulongesa konthele ya Jeova?

¹⁵ Ehipululo eli litulongesa otyipuka otyikuavo konthele ya Jeova. Oe o Huku uhole ovipuka viaongana nawa, iya otyituwa otyo tya Jeova tyitukuatesako okulitehelela okuti tuapama. (1 Coríntios 14:33) Ngo munthita uhole onongi mbae iya umbutekula nawa, Jeova ulinga ovipuka vilekesa okuti wesuka novanthu vae. Uvepameka tupu uveyakulila konondyale mbavo. Okunoñgonoka otyipuka otyo tyitupameka iya tyituungumanesa putyina tukahi nokuhika konthyulilo youye uno.—Provérbios 1:33.

16. Ouwa patyi tupondola okupolapo tyina tulilongesa vali onkhalelo Jeova ayovolele ova Isilayeli?

¹⁶ Hono, Jeova utualako okusuka novanthu vae. Uvekuatesako okutualako okukala noupanga wapama nae iya uveyakulila konondyale mbavo. Jeova matualako okulinga ngotyo mononkhumbi ononene mambuya apa katutu. (Apocalipse 7:9, 10) Ngotyo, tyilinge ovakulu ine ovana, vana vena ekongoko likahi nawa ine valema, ovanthu va Huku kamavakakala nowoma mokueenda kuononkhumbi ononene.b (Tala onondaka pokatoi.) Mavatualako tyapama! Mavakahinangela onondaka mba Jesus mbati: “Kalei tyitai, amukatula omitwe vienyi mokonda eyovo lienyi likahi popepi.” (Lucas 21:28) Alo umwe tyina vamautukilwa na Goge, otyikundyi tyomalongo tyina vali epondolo tyipona Farao, ovaumbili va Huku mavakakala nonthumbi yokuti meveyakulila. (Ezequiel 38:2, 14-16) Omokonda yatyi? Omokonda vetyii okuti Jeova kapilulukile. Makalekesa vali okuti Omuyovoli una ohole iya usuka unene novanthu vae.—Isaías 26:3, 20.

17. (a) Ouwa patyi tupolako tyina tulilongesa omahipululo apopia konthele yonkhalelo Jeova atekula ovanthu vae? (b) Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

¹⁷ Monthele ei, tuelilongesa onongeleka mbumwe mbulekesa oñgeni Jeova asuka novanthu tupu tuatala oñgeni Jeova alekesa okankhenda tyina atekula ovanthu vae, nokuvehongolela iya nokuveyovola. Putyina usokolola komahipululo oo, ovola okunoñgonoka otyipuka otyipe konthele ya Jeova mokutala nawa kovipuka vimwe ankho uhanoñgonokele kohale. Tyina ulilongesa konthele yovituwa oviwa vya Jeova, ohole una nae mailiyawisa iya ekolelo liove malipame vali. Monthele mailandulako, matulilongesa ononkhalelo tupondola okuhetekela Jeova tyina tusuka novanthu vombunga yetu, novakuatate mewaneno, no movilinga viokuivisa.