Noñgonoka Oityi Wesukisila Okuyekapo Okupwena
“Ovanthu vokuhanda okuyeka-po okupwena ovo mwene vena okutyipaka komutima.” — “Stop Smoking Now!”
INE tyokupwena uhanda okutyiyekapo, tyina umwe okutuka komutima wove mwene. Motyilingi ñgeni? Opo utyivile tala oñgeni mokala ine uyekapo okupwena.
Motyivili okukwata nawa onombongo. Kovilongo vimwe vokupwena vapopia okuti ine monthiki ike upwena onosikalu 20, tyina vala enima lipwa, momono okuti wapesela umwe onombongo ononyingi. Gyanu Nepal wati: “Ankho hityimono-ale okuti naina ndyimanena vala onombongo ononyingi mono sikalu.”
Mokala vali nawa. Omuhikwena umwe utiwa o Regina, ukala ko África do Sul wati: “Nkhele vala nayekelepo okupwena, ngoti pahe ndyikahi vali nawa.” Tyina omunthu ayekapo okupwena ukala vali nawa, wiiva omupepo wokulia, wiiva omuniko, nolutu lwae lulaima.
Mokala nekongoko likahi nawa. “Okuyekapo okupwena, ekongoko lietu likala vala nawa tyilinge tuvana, tyilinge tuvakulu.” — Centros de Controle e Prevenção de Doenças, EUA.
Moliyumbu vali onthumbi. Henning ukala ko Dinamarca wati: “Ame nayekapo okupwena mokonda hihande okutyiliyisa omapita olutu lwange. Nahanda ndyikale nawa tyihetei vali komakaya.”
Kumanyono ekongoko liombunga yove nomapanga ove. ‘Okupwena tyinyona ekongoko liaava tukala navo. Ovanongo vapopia okuti menima, ovanthu ovanyingi vanyima nouvela wokomapunga, nomauvela omakwavo vali mokonda yokukala na vana vapwena.’ — Sociedade Americana do Câncer.
Mohambukiswa Huku. “Tulisukulei onkhako aiho mohitu.” (2 Ova Kolindu 7:1) ‘Avei omalutu enyi ngotyilikutila, tyasukuka, tyitavelwa na Huku.’ — Ova Loma 12:1.
Sylvia, ukala ko Espanha wati: “Etyi nanoñgonoka okuti Huku uyele ovipuka vinyona olutu lwetu, andyiyekepo okupwena.”
Ovipuka evi twapopia apa mavikukwatesako umwe, mahi tupu upondola okuita vakwenyi vekukwateseko, ombunga yove nomapanga ove.