OÑGENI MOKALA TYAPAMA TYINA UNA OVITATEKA

OKUKOLELEYA OITYI?

Omunthu ukoleleya utualako alo umwe tyina avasa ovitateka. Ounongo oo omunthu ukala vala nao, tyina alambela movitateka ovinyingi. Ngetyi olukembe lulilongesa okuenda mahi otyo lutoka-toka, omunthu oo kapondola okukala nawa tyihena ovitateka.

OMOKONDA YATYI OKUTUALAKO OKUKOLELEYA TYAKOLELA?

Ovana vamwe vakala tyasoya tyina vehetyivilile okulinga otyipuka tyimwe ankho vahanda okulinga ine hamwe tyina vaviyulwa. Iya aloo umwe vamwe vayekako. Mahi, vena okunoñgonoka ovipuka evi:

• Ovanthu aveho vapengesa. — Tiaku 3:2.

• Ovanthu aveho mavalambela movitateka. — Eclesiastes 9:11.

• Okuviyulwa tyitukuatesako okukala nenoñgonoko. — Provérbios 9:9.

Okutualako matyikuatesako okulambela movitateka tyina ha amekulu.

OÑGENI MOLONGESA OMONA OKUTUALAKO?

Tyina omona wove amapengesa.

ONONDONGA MBO MBIMBILIYA: “Omuviuki upondola utoka alo umwe ovikando epanduvali, konyima akatuka vali.” — Provérbios 24:16.

Kuatesako omona okutala otyitateka monkhalelo yapola pokati. Mongeleka, oityi malingi inkha kalingile nawa opolova kosikola? Hamwe upondola okuyekako asoko okuti: “Ame hityivili okulinga natyike tyaviuka.”

Opo ulongese omona wove okutualako okukoleleya, mukuatesako okusoka oñgeni ha malingi vali nawa opolova kosikola. Okulinga ngotyo, metyivili okutetulula otyitateka, ahakala vali tyasoya.

Mahi, lityilika okutetululila-ko omona wove otyitateka. Mahi, mukuatesako opo aovole oñgeni matetulula otyitateka. Upondola okumupula okuti: “Oityi ove molingi opo unoñgonoke nawa etyi mulongeswa kosikola?”

Tyina pamoneka ovitateka.

ONONDONGA MBO MBIMBILIYA: ‘Kamutyii oñgeni omuenyo wenyi maukala muhuka.’ — Tiaku 4:14.

Katwii etyi matyimoneka muhuka. Omunthu wamona hono, muhuka upondola okuhepa, una ekongoko hono, muhuka upondola okuvela. Ombimbiliya yati: “Okuhateka ha kuo vanthu vapepuka, iya ovilwa ha vya vana vena epondolo. Mokonda omuvo novitateka viuhulukila vala ovanthu aveho.” — Eclesiastes 9:11.

Mokonda una ovana, ove una okulinga ononkhono mbokuyakulila ovana kovitateka. Tyotyili, hapeho tyapepuka okuyakulila ovana vove kovipuka vipondola okuveetela ovitateka.

Omona wove hamwe kametyivili okulambela motyitateka tyokupolwa movilinga ine konthele yovitateka vionombongo. Nongotyo, ove upondola okumukuatesako opo alambele movitateka ovikuavo, mongeleka, tyina umwe ayekapo okukala epanga liae ine tyina amankhisa umwe mombunga.a

Tyina omona wove aviyulwa.

ONONDONGA MBO MBIMBILIYA: “Tehelela onondonga nokutavela elondolo opo ukale omunongo komutwe wandyila.” — Provérbios 19:20.

Tyina umwe amapopi omona wove okuti wesukisa okulinga omapiluluko motyipuka tyimwe, otyo hakuti uhanda okunumanesa omona wove, mahi uhanda okumukutaseako okuviukisa otyipuka tyimwe tyesukisa okupilululwa.

Tyina ulongesa omona wove okutavela eviyulo, tyilinge ove ine omona wove, mamupoloko ouwa. He umwe utiwa o John wati: “Inkha ovana kavalingi ononkhono mbokuviukisa oviponyo viavo, nalumwe mavanoñgonoka ovipuka. Mavakala vali novitateka ovinyingi momuenyo wavo iya ove he yatyo apeho motualako okutetulula ovitateka viavo. Otyo tyipondola okueta ovitateka viepuiya.”

Oñgeni upondola okukuatesako omona wove okupola ouwa tyina aviyulwa? Tyina omona wove aviyulwa, tyilinge kosikola ine konomphangu ononkhuavo, uhapopie okuti ankho ñgeno kavapondola okuviyula omona wange. Mahi, upondola okumupula okuti:

• “Omokonda yatyi ove waviyulilua?”

• “Oñgeni ove upondola okulinga vali nawa ovipuka?”

• “Oityi ñgeno ove ha molingi tyina wamakala notyitateka otyikuavo?”

Hinangela okuti okuviyulwa matyikuatesako omona wove, hapehepano vala, mahi aloo umwe mokueenda kuomuenyo wae.