Kwatesako Ovana Vove Vapameke Onthumbi Yavo

1-2. Oityi vokuna ovana vena okulinga tyina ovana vavo vapula evi viayemba ku Huku no k’Ombimbiliya?

VOKUNA ovana, vetyii okuti okutekula ovana otyilinga tyimwe otyinene. Ine una ovana ovatutu, tutyii okuti uli nokututumba uvekwateseko vapameke onthumbi yavo mu Huku. (Epal. 6:6, 7) Tyina ovana vove veli nokukula, vapondola okukupula ovipuka ovinyingi, viyemba kweetyi tulongeswa m’Ombimbiliya, nonondunge mbuli-mo tuna yokulandula.

² Pamwe ovipuka ovana vapula, vipondola okukulingisa otyiho. Upondola okuhika kokusoka okuti, omona wove upula tupu ngootyo, omokonda kayumbu onthumbi mu Huku no mweetyi Ombimbiliya ipopia. Ngwe omona tyina ekula, otyiwa umwe okupula anoñgonoke oityi etavelela okuti kouye kuna Huku, neetyi ayumbila-ko onthumbi yokuti Ombimbiliya ipopia otyili. (1 Kol. 13:11) Naina, ine omona wove ukupula ovipuka ovinyingi, tyihekulingise otyiho. Tyina eli nokukupula, mukwatesako etyivile okusoka vali nawa kweetyi eli nokupula, nokupameka onthumbi yae mu Huku, no m’Ombimbiliya.

3. Oityi matulilongesa monthele ei?

³ Monthele ei, matutale oityi vokuna ovana vena okulinga vakwateseko ovana vavo, (1) vanoñgonoke oityi vetavelela kweetyi Ombimbiliya ipopia, (2) vahumbe onondunge mbuli m’Ombimbiliya (3) vaamene otyili ty’Ombimbiliya. Tupu matutale, oityi tutila otyiwa ovana okupula, neetyi vokuna ovana vapondola okulinga vetyivile okutomphola novana vavo evi tulongeswa m’Ombimbiliya.

KWATESAKO OVANA VOVE VANOÑGONOKE OITYI VETAVELELA KWEETYI OMBIMBILIYA IPOPIA

4. Oityi ovana pamwe velipula, ya omokonda yatyi?

⁴ Onombangi vokuna ovana, vetyii okuti okuyumba onthumbi mu Huku katyipiñganwa. Tyokuyumba onthumbi mu Huku kwatyitilwe natyo, nomona wove haityo ñgoo. Omona upondola okulipula ati: ‘Oityi tyinkhalesa umwe nonthumbi yokuti kouye kuna Huku? Etyi Ombimbiliya ipopia, tyiyumbwa umwe onthumbi ndyipondola okutyitavela?’ Ombimbiliya itupopila okuti ‘otyiwa tukale nonondunge mbokupunga nawa ovipuka aviho.’ (Loma 12:1; 1 Tes. 5:21) Oityi una okulinga, ukwateseko ovana vove vetyimone okuti kouye kuna Huku?

5. Oityi vokuna ovana vena okulinga vakwateseko ovana vavo vayumbe onthumbi m’Ombimbiliya? (Ova Loma 12:2)

⁵ Kwatesako omona wove, mwene nae etyimone okuti etyi Ombimbiliya ipopia otyili. (Tanga ova Loma 12:2.) Tyina omona wove amekupulu tyimwe, mulekesa oñgeni apondola okwovolola mo Índice das Publicações da torre de vigia, no m’Omukanda Wokuovolola wo Nombangi mba Jeova, nomikanda ovikwavo vali, mwene nae avase etyi apula. M’Omukanda Wokuovolola wo Nombangi mba Jeova, upondola okwenda apa pokwati “Ombimbiliya” pahe eya apa pokwati “Yatumwa Okuhonekwa na Huku,” opo etyimone okuti Ombimbiliya yahula okwahonekwa novanthu, mahi “Ondaka ya Huku.” (1 Tes. 2:13) Tyimwe apondola okulinga, okwovola etyi omikanda vietu vipopia tyiyemba kepunda-umbo lyo Ninive. Kohale ovanthu vamwe vokwehetavela kweetyi Ombimbiliya ipopia, ankho vapopia okuti epunda-umbo lyo Ninive kaliali-ko-ale. Mahi etyi tyati mono 1850 omu, etyi apa pali epunda-umbo olio paheywa, avetyimono okuti etyi Ombimbiliya yapopia otyili umwe. (Sof. 2:​13-15) Etyi nkhele o Ninive yehenehanywe-po, Ombimbiliya yetyipopile-ale okuti maihanywa-po. Opo omona wove etyimone okuti tyaendele umwe ngeetyi Ombimbiliya yetyipopia, upondola okuketyitala m’Omutala Womulavi wa Kuhuhu yo 2021, monthele yokwati: “Okuti Ankho Utyi-ale?” Ine weeleka etyi omikanda vietu vipopia neetyi omikanda omikwavo vieheviongano vipopia, matyimukwatesako ayumbu vali onthumbi mweetyi Ombimbiliya ipopia.

6. Oityi vokuna ovana vapondola okulinga vakwateseko ovana vavo vetyimone okuti etyi Ombimbiliya ipopia otyili? (Tala olutalatu.)

⁶ Kwatesako omona wove etyimone oityi atila etyi Ombimbiliya ipopia otyili. Omovipuka ovinyingi ava vokuna ovana vapondola okukwatesilako ovana vavo, vetyimone okuti etyi Ombimbiliya ipopia otyili, nokuti kouye kuna Huku. Vapondola okwenda monondywo mbokupaka ovipuka viokohale, no ponohika pokuna omiti, patekulwa ovinyama, nokukatala ovipuka ovikulu viapakwa mo Mbetele. Tyina muli nokutala evi vili monondywo mbokupaka ovipuka viokohale, tyilinge mwaya-mo umwe, tyilinge omo Internete vala, otyo umulekesa ovipuka vili-mo mavimukwatesako okuyumba-ko onthumbi okuti, etyi Ombimbiliya ipopia otyili. Okuti omona wove utyii-ale okuti, kuna emanya limwe litiwa Emanya lyo ko Moambe kwahonekwa enyina lya Huku? Apa kemanya olio kwahonekwa, pena-le omanima ekehika po 3.000. Emanya lyo ko Moambe, lili mondywo yokupaka ovipuka viokohale mepunda-umbo lyo Paris mo França. Emanya liatyo ngo olio, no Kombala Yonombangi mba Siovaa oko lili, ko Warwick mo Nova Iorque. Lili apa pokwati: “Ombimbiliya Nenyina lya Huku.” Mahi emwene liatyo, lili vala ko França. Kemanya olio lyo ko Moambe kwahonekwa okuti ohamba yo ko Moambe itiwa o Mesa, yatyitukililepo ova Isilayeli. Etyi tyahonekwa kemanya oko o ngeetyi umwe vala Ombimbiliya yapopia. (2 Oha. 3:​4, 5) Ine omona wove ulitalela-ko kovipuka ngo ovio vilekesa okuti, etyi tyili m’Ombimbiliya otyili, otyo umwe tyaendele, nae meiyumbu vali onthumbi. — Tala 2 Ehipululo 9:6

7-8. (a) Oityi tulilongesila kovipuka vimwe viatungwa, noomu viatungilwa? Popia-po vimwe. (Tala olutalatu.) (b) Omapulo patyi apondola okukwatesako omona wove etavele okuti, ouye watungwa na Huku?

⁷ Kwatesako omona wove etyimone okuti Siovaa oe watunga ovipuka vili kouye. Tyina mwakaenda-enda nomona wove mohika, okuti hatyo omomu mwatwikwa omiti, mwatekulwa ovinyama, otyo umulekesa ovipuka vimwe omu viakalela, vilekesa okuti viatungwa. Oityi otyipuka otyo tyesukisila? Tyesukisa mokonda tyikwatesako omunthu okunoñgonoka okuti, wokwatunga ovipuka ovio wasokele umwe, omunongo. Kouye kuna ovipuka ovinyingi viti tyina vikula, viliponda ngongonge. Novanongo vokwatanga, veli umwe nokututumba vetyinoñgonoke oñgeni otyipuka otyo tyienda. Omunongo umwe wokwatanga utiwa o Nicolas Fameli, wati kouye kuna ovipuka ovinyingi-nyingi viti tyina vikula viliponda ngongonge. Vokwatanga ovipuka ovio veviti, Fibonacci. Ovipuka viatyo vikahi ngootyo tyati umwe, nonongonga mbononthungululu, nonomphande, nonomphimbi, nomafo omiti vimwe, nononthemo.a

⁸ Tyina omona wove kosikola amanoñgonoka umwe nawa ovipuka viatungwa, metyimono okuti kuna ovipuka ovinyingi vikahi vala otyipuka tyike. Otyipuka otyikwavo otyetyi tyikula omiti. Omiti aviho pokukula vihimbikila umwe kehina liatyo, pahe haa avikaeta onompha. Otyipuka otyo vokwatanga vetyiti, fractal. Mahi ha miti vala vikahi ngootyo, kuna vali ovipuka ovikwavo navio vikahi ngootyo. Olie watunga ovipuka ovio aviho apeho viende vala ngootyo pokukula? Olie wevipa otyitumino otyo, wevilulika umwe vala ngootyo? Tyina omona wove amasoko umwe nawa komapulo oo, metavela okuti kouye kuna Huku watunga ovipuka aviho. (Hemb. 3:4) Omona wove upondola okumupula ñgaa: “Ine Huku oe wetutunga, ove kutavela okuti oe wata-mo etupopile onondunge tuna yokulandula tukale nehambu?” Pahe upondola okumupopila okuti onondunge ombo mbutukalesa nehambu, mbuvasiwa m’Ombimbiliya.

NASA, ESA, and the Hubble Heritage (STScl/AURA)-ESA/Hubble Collaboration.

KWATESAKO OMONA WOVE AHUMBE ONONDUNGE MBULI M’OMBIMBILIYA

9. Oityi pamwe tyipondola okutwala omona kokupula ine tyaviuka umwe okulandula onondunge mbuli m’Ombimbiliya?

⁹ Ine omona wove upula oityi tyesukisila okulandula onondunge mbuli m’Ombimbiliya, nkhele noñgonoka umwe nawa oityi apulila. Okuti wapula mokonda kahande okulandula onondunge mbuli m’Ombimbiliya, ine omokonda ketyivili okutyipopila vakwavo, oityi alandulila onondunge ombo? Povipuka ngo opo, opo ukwateseko omona wove ahumbe onondunge mbuli m’Ombimbiliya, lilongesei nae omukanda Kalako Nomwenyo Apeho!b

10. Oityi una okulinga ukwateseko omona wove esuke nokukala noupanga na Siovaa?

¹⁰ Kwatesako omona wove esuke nokukala apanga lya Siovaa. Tyina ulilongesa nomona wove momukanda Kalako Nomweyo Apeho! Otyo umupula apopie etyi asoka, nokumupula oityi elilongesila komalutalatu eli-mo. (Omih. 20:5) Melongeso 8 liomukanda oo, mwaeleka Siovaa nepanga likahi nawa, litulondola kweetyi tyipondola okutunyona. Pelongeso liatyo opo pena otesitu ya 1 Swau 5:​3, tyina mwameitange, upondola okumupula ñgaa: “Ine Siovaa epanga likahi nawa, oñgeni tuna okukala tyina etupopila evi tuna okulinga, neevi twahapondola okulinga?” Epulo olio okulitala ngoti liapepuka, mahi lipondola okukwatesako omona wove, etyimono okuti ovitumino Siovaa etwaavela, utwavela-vio tupu, omokonda utuhole. — Isa. 48:​17, 18.

11. Oityi una okulinga ukwateseko ovana vove vahumbe onondunge mbuli m’Ombimbiliya? (Omihe 2:​10, 11)

¹¹ Tompholei ouwa utuka kokulandula onondunge mbuli m’Ombimbiliya. Tyina mutanga Ombimbiliya, na tyina mulilongesa otesitu yonthiki, tompholei oñgeni onondunge mbuli m’Ombimbiliya mbemukwatesako amuho meumbo. Okuti ovana vove vei oviwa vituka kokukala omunthu wonduvia, nokupopia otyili? (Hemb. 13:18) Tupu upondola okuvepopila ovipuka vilekesa okuti okulandula onondunge mbuli m’Ombimbiliya, tyitukalesa nekongoko likahi nawa, tyitukalesa nehambu, nomutima ukala pomphangu. (Omih. 14:​29, 30) Omatompho ngoo novana vove, maevekwatesako avahumbu vali onondunge mbuli m’Ombimbiliya. — Tanga Omihe 2:​10, 11.

12. Oityi ovo Steve valinga vakwateseko omona wavo, ahumbe ovitumino vili m’Ombimbiliya?

¹² Omukulu umwe utiwa o Steve ukala ko França, wapopia etyi vehole okulinga nomukai wae vakwateseko omona wavo Ethan, etyimone okuti Siovaa wetwavela tupu ovitumino, omokonda utuhole. Wapopia wati: “Pamwe tumupula ñgaa, ‘oityi Siovaa ahandela tutavele otyitumino etyi? Motyitumino etyi, otyityi tyilekesa okuti Siovaa utuhole? Ine katutavela otyitumino etyi matukala ñgeni?’” Omatompho atyo ngoo akwatesako unene Ethan, pahe nae uhole ovitumino vya Siovaa. Steve wapopia vali wati: “Etyi twesuka natyo okukwatesako Ethan, etyimone okuti m’Ombimbiliya muna ounongo umwe omunene walamba-po wovanthu.

13. Oñgeni vokuna ovana mavakwatesako ovana vavo valandule onondunge mbuli m’Ombimbiliya? Popia-po tyimwe.

¹³ Longesa omona wove etyivile okulandula onondunge mbuli m’Ombimbiliya. Otyo pamwe upondola okutyilinga tyina omona wove amatumwa okutanga omukanda umwe kosikola. Pamwe omukanda oo, upopia ovanthu vokulinga ovivi, vononthumba-ungo, auvepopi ngatyina uti otyiwa okuvehetekela. Upondola okupopia nomona wove, oñgeni Siovaa akala tyina atala ovanthu valinga ovipuka ngo ovio. (Omih. 22:​24, 25; 1 Kol. 15:33; Fili. 4:8) Otyo matyikwatesako omona wove, tyina akatomphola nomulongesi naava alongeswa navo, etyivili okuvepopila etyi Ombimbiliya ipopia.

LONGESA OVANA VOVE VETYIVILE OKWAAMENA OTYILI TY’OMBIMBILIYA

14. Oityi tyihole okutilisa owoma ovana, ya omokonda yatyi?

¹⁴ Ovana pamwe vapondola okutila owoma okupopila vakwavo evi vetavela vili m’Ombimbiliya. Pamwe tyipondola umwe okuvetilisa owoma, oputyina tyameya-po tyokuti ovipuka vieya-ko vala avike. Tyitilisa owoma mokonda pamwe ovalongesi tyina vetyipopia, uti umwe hamwe otyili. Ine una ovana, oityi una okulinga uvekwateseko vapopie umwe tyehena owoma evi valongeswa m’Ombimbiliya?

15. Oityi tyipondola okukwatesako ovana, navo mwene avayumbu-ko onthumbi okuti etyi Ombimbiliya ipopia otyili?

¹⁵ Kwatesako ovana vove vayumbe onthumbi mweetyi Ombimbiliya ipopia. Vekwatesako vahankhie ohonyi yokupopila vakwavo otyili tyokuti ovipuka vili kouye viatungwa. (2 Tim. 1:8) Katyinkhisa-le ohonyi okutyipopia, mokonda ovanyingi-ale vokwatanga vetavela okuti ovipuka vina omwenyo kavieile-ko vala avike. Vetyimona umwe okuti wokwevitunga wetyisoka nawa, navo kavetavela etyi tyilongeswa monosikola ononyingi tyokuti ovipuka vieya-ko vala avike. Otyipuka otyikwavo tyipondola okukwatesako omona wove apameke onthumbi yae, okutehela etyi vakwetu tufenda navo vapopia-popia, tyiveyumbisa-ko onthumbi okuti ovipuka vili kouye viatungwa.c

16. Oityi vokuna ovana vena okulinga vakwateseko ovana vavo vapopile vakwavo okuti kouye kuna Omutungi? (1 Petulu 3:15) (Tala olutalatu.)

¹⁶ Kwatesako omona wove etyivile okupopila vakwavo okuti kouye kuna Omutungi. (Tanga 1 Petulu 3:15.) Mupondola okutala nae ononthele mbuli mo jw.org mbupopia ine ovipuka “Vieyako Avike ine Viatungwa.” Pahe amutomphola oityi omona wove apondola okupopila vakwavo, matyivekwatesako avanoñgonoka okuti tyili kouye kuna Omutungi. Tupu mupopila okuti kesukisa okulitesa onkhango na vakwavo kosikola. Mahi ine pena ava vesuka nokunoñgonoka otyili, pokutomphola navo upondola okuvepopila onondaka mbehehi mambuvekwatesako okutyinoñgonoka nawa. Ine umwe kosikola uti “ndyitavela vala kweetyi ndyimona, hitavela okuti kouye kuna Huku mokonda hinemumone,” upondola okumuti: “Soka ñgeno ukahi nokweenda-enda metunda limwe mwehena-le omaumbo, tyina ukati-ko ñgaa, nga apa pena onyombo yaviukiswa umwe nawa. Moti yeya-po vala aike ine yaheywa? Okumona vala onyombo, utyii okuti pena umwe omunthu usoka, una omwenyo, weiheya. Ya pahe ouye ou auho, katyimoneka umwe okuti pena ou weutunga?”

17. Oityi vokuna ovana vapondola okulinga vape ondundo ovana vavo vaovole onomphitilo mbokupopila vakwavo otyili ty’Ombimbiliya?

¹⁷ Pa ondundo omona wove aovole onomphitilo mbokupopila vakwavo otyili ty’Ombimbiliya. (Loma 10:10) Upondola okupopila omona wove okuti, etyi eli nokulinga opo etyivile okupopila vakwavo otyili ty’Ombimbiliya, o ngeetyi tyilinga ou ulilongesa okuhika otyihumba. Pokuhimbika nkhele uhika vala oviimbo viapepuka. Mahi tyina amelilongesa umwe nawa okuhika, pahe opo katyimupwiya-le vali. Nomona omututu Ombangi, pokuhimbika okupopila vakwavo otyili ty’Ombimbiliya, nkhele upondola okupopia vala evi viapepuka. Pamwe pokupopia na vakwavo kosikola, upondola okuhimbika ñgaa: “Ove utyii-ale okuti ovipuka ovinyingi ovanongo valinga, vatalela vala kweevi vili-ale kouye? Mankhulekesa ovindiu imwe ongwa ndyina-yo apa.” Tyina amemulekesa ovindiu ili pwoombu mbuli apa pokwati, Kuna ou Wevitunga? Upondola okupula ñgaa: “Ine ovanongo vokwatanga vahivilikwa ngwe vatalela kweevi vili-ale kouye, okuti ou watunga evi vili kouye kehiwa okuhilivikwa?” Etompho ngo olio lipondola umwe okukwatesako mukwavo esuku nokunoñgonoka vali otyili.

WAHAYEKEKO OKUKWATESAKO OMONA WOVE APAMEKE ONTHUMBI YAE

18. Oityi vokuna ovana vena okulinga vevekwateseko okupameka onthumbi yavo mu Huku?

¹⁸ Tuli mouye umwe mweyula vala ovanthu vahayumbu-ale onthumbi mu Siovaa. (2 Pet. 3:3) Onwe vokuna ovana tyina mulilongesa novana venyi Ombimbiliya, popiei evi mavivekwatesako valinge vali unene onthilo Ondaka ya Huku, nonondunge mbuli-mo tuna okulandula. Tompholei ovipuka ovinyingi vihuvisa Siovaa atunga, tyivepe ondundo yokusoka vali nawa kovipuka ovio, nokupameka onthumbi yavo. Vekwateseiko vanoñgonoke omaulo Ombimbiliya afwiswapo-ale. Mahi otyipuka otyinene vali mupondola okulinga, okulikwambela navo, nokuveitila-ko momalikwambelo mulinga. Ine otyo mulinga otyo, yumbei-ko onthumbi, Siovaa memuyambe tyina muli nokututumba mukwateseko ovana venyi, vapameke onthumbi yavo. — 2 Ehi. 15:7.