Omokonda Yatyi Huku Atungila Ovanthu?
OKUVASA EKUMBULULO LIEPULO OLIO TYAKOLELA MOKONDA YATYI? Otyipuka tyisukalalesa vali unene ovanthu, olusoke luokuti omuenyo kausilivila, utupu etyi walingilua. Mahi omunthu wokuanoñgonoka nawa omokonda yatyi ovanthu vatungilwa, utyivila okukoleleya tyina amavasiwa novitateka. Viktor E. Frankl, omulume umue ko Austria wahupile kehanyauno limue, wahoneka okuti: “Ame ndyipondola okupopia nonthumbi okuti kutupu natyike mouye tyipondola okukuatesako omunthu okukoleleya alo umue ovitateka ovinene. Mahi, okunoñgonoka okuti omuenyo wae una esilivilo, tyimuavela ononkhono.”
Mahi, kuna omalusoke omanyingi elikalaila konthele yotyo. Ovanthu ovanyingi vasoka okuti kese munthu upondola okutokola etyi oe muene malingi nomuenyo wae. Nkhele, ovanthu vamue vokutavela kelongeso liokuti ovanthu vatuka kovinyama, vati omuenyo utupu esilivilo.
Mahi, onkhalelo yaviuka yokunoñgonoka esilivilo liomuenyo, okulongeswa Nomuavi Womuenyo, Jeova Huku. Tala etyi Ondaka yae ipopia konthele oyo.
Oityi Ombimbiliya Ipopia
Ombimbiliya ilongesa okuti Jeova ankho una etyi ahanda etyi atunga omulume nomukai. Jeova waavelele ovo tate yetu votete otyitumino etyi matyilandulako.
Gênesis 1:28. “Lityitei, kalei ovanyingi, amuyulisa o ohi aiho, iya oohi ikale metumino lyenyi. Onohi mbo melunga, noviila vinthanana meulu, novipuka aviho viokuna omuenyo vienda-enda kombanda yoohi, vikale metumino lienyi.”
Huku wahandele Andau na Eva, no vana vavo vapilulule oohi aiho ikale omphangu yombembwa. Kahandele ovanthu vakulupe avankhi. Tupu, ankho kahandele ovanthu vahanyaune omphangu oohi ongwa nomphepo yayo. Mahi, mokonda ovo tate yetu votete vaholovonene okulinga etyi tyahaviukile, onthue tuapiñgana onkhali, nononkhia. (Gênesis 3:2-6; Romanos 5:12) Mahi, no ngotyo, ehando lia Jeova kaliapilulukile. Apa katutu oohi maikala omphangu yombembwa.—Isaías 55:10, 11.
Jeova wetutunga nepondolo liokusoka, no liokulinga ovipuka, opo tufuisepo ehando liae. Oe ketutungile opo tulitumine onthue muene. Tala etyi Huku ahandela pala onthue, mo notestu Mbombimbiliya mambulandulako.
Eclesiastes 12:13. “Etetululo liovipuka aviho tueiva olieli: Tila Huku yotyotyili, nokutualako okuendela movitumino viae. Mokonda etyi, otyo ovanthu aveho vena okulinga.”
Miquéias 6:8. “Oityi Jeova ahanda kuove, hakulinga ouviuki, nokuhole okankhenda nokueenda na Huku yove tyeliola omutima?”
Mateus 22:37-39. “‘Una okukala nohole na Jeova Huku yove nomutima wove auho, nomuenyo wove auho no nondunge mbove ambuho. Etyi, otyo otyitumino tyotete, no tyinene vali. Kala nohole na vakuenyi ngetyi ulihole ove muene.’”
Oñgeni Omakumbululo Ombimbiliya Etukalesa Nombembwa Yotyotyili Momutima.
Opo kese tyivela tyepuiya tyomakina imue tyundape nawa, tyina okupakwa pana tyalingilwa, nokuundapesa omakina oyo ngetyi una weipangiya ahanda. Tupu, nonthue opo tuhanyone oupanga wetu na Huku, nonkhalelo yetu yokusoka, ine okulinyona molutu, tuesukisa okuundapesa omuenyo wetu monkhalelo omu Omupakeko wetu ahanda. Tutalei oñgeni okunoñgonoka ehando lia Huku tyipondola okutukalesa nombembwa momutima, kovipuka evi viomuenyo vikuaimo.
Pokutokola oityi tyakolela vali momuenyo wavo, ovanthu ovanyingi hono vaundapa unene pala okukala ovahona. Anthi, Ombimbiliya itulondola okuti: ‘Vana vatokola okukala ovahona, vatokela momakengelelo, no momaliva, no momahando omanyingi omavi anyona ovanthu.’—1 Timóteo 6:9, 10.
Mahi, vana velilongesa okukala nohole na Huku tyipona omalumono, vavasa ehambu liotyotyili. (1 Timóteo 6:7, 8) Ovanthu ovo vetyii nawa okuti tyakolela okuundapa nombili, nokuti vena okulitekula molutu. (Efésios 4:28) Mahi, tupu vetavela kelondolo liakolela lia Jesus liati: “Nawike upondola okukala omupika wovahona vevali. Mayalepo umue, akala nohole namukuavo, ine mahumbupo umue atombo omukuavo. Kamupondola okukala ovapika va Huku no Vomalumono.”—Mateus 6:24.
Moluotyo, vana vokuna ohole na Huku, kavapake tete momuenyo wavo ovilinga via kaputu ine okuovola omalumono. Mahi, vapaka tete momuenyo wavo okulinga ehando lia Huku. Vetyii okuti inkha vapaka ehando lia Huku tete kovipuka aviho momuenyo wavo, Jeova mevetekula. Jeova uhanda unene okutekula ovanthu vae.—Mateus 6:25-33.
Pokukala navakuavo, ovanthu ovanyingi vehole okulipaka komutue. Mouye, hono mutupu ombembwa, haunene mokonda ovanthu ‘velihole ovo muene, . . . vetupu oluembia. ‘(2 Timóteo 3:2, 3) ) Tyina omunthu evenumanesa ine wanya omalusoke avo, vakala nonyengo, nokupopia onondaka mbokuleva. (Efésios 4:31) Okuhetyivili okulikondola omutima, katyieta ombembwa, mahi ‘tyieta vala omalutañgu.’—Provérbios 15:18.
Mahi, vana vetavela kovitumino via Huku vehole vakuavo ngetyi velihole ovo muene. ‘Vena ohole kese umue na mukuavo, nokankhenda, nokulievela pokati.’ (Efésios 4:32; Colossenses 3:13) Na tyina vakuavo vevelinga ovivi, valinga ononkhono mbokuhetekela Jesus ankho “wahakondolela ovivi vana vemuleva.” (1 Pedro 2:23) Nga Jesus, ovanthu ovo, vanoñgonoka okuti okuundapela vakuavo tyieta ehambu liotyotyili, alo umue okuundapela vana vahapandula ovipuka valingilwa. (Mateus 20:25-28; João 13:14, 15; Atos 20:35) Jeova Huku wavela ospilitu sandu yae vana vahetekela Omona wae. Iya ospilitu oyo iveetela ombembwa yotyotyili momuenyo wavo.—Gálatas 5:22.
Etyi usoka okuti matyikapita komutue, okuti tyikuetela ombembwa?