Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w09 3/1 pp. 11-15
  • Tualako Okutala Kondyambi

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Tualako Okutala Kondyambi
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2009
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • Omuenyo Wahapu Pano Pohi
  • Katuaileko Okutala Kondyambi
  • Oityi Kese Umue Puonthue Elilongesila Kuotyo
  • Uhayeke Natyike Tyikupumbiswe Okukamona Ondyambi
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2017
  • Soka Koviwa Matukamona!
    ‘Twiimbilei Siovaa Tyahambukwa’
  • “Hateka . . . Opo Ukapewe Ondyambi”
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2011
  • Ongeleka Ongwa Pala Ove Ine Elondolo?
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2011
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2009
w09 3/1 pp. 11-15

Tualako Okutala Kondyambi

“Ndyilinga ononkhono mbokuhika kondyambi”—FILIPENSES 3:14.

1. Ondyambi patyi apostolu Paulu ankho apakelwa?

APOSTOLU Paulu, tupu ankho utiwa Saulu yo ko Tarsu, watundile mombunga imue yankhimana. Oe walongesilue mongeleya yo vakuaukulu vae nomulongesi umue Wovitumino ankho wankhimana utiwa o Gamaliyeli. (Atos 22:3) Paulu ankho una etyi ovanthu vati ovilinga oviwa, mahi ovio aviho evisipo nongeleya yae akala Omukristau. Oe ankho utala kondyambi yomuenyo wahapu ankho apakelwa, yokukakala ohamba nomunakwa Mouhamba wa Huku keulu. Ouhamba oo maukatumina pano pohi.—Mateus 6:10; Revelação 7:4; 20:6.

2, 3. Oñgeni Paulu alekesa okuti ondyambi yomuenyo wo keulu yakolela unene?

2 Paulu walekesa okuti ankho wapanda ondyambi oyo etyi ati: “Ovipuka vina ankho viakolela kuame, nevitala ngatyina vihasilivila mokonda ya Kristu. Konthele oyo, tupu ovipuka aviho ndyivitala ngatyina vihasilivila, mokonda enoñgonoko lia Tatekulu Jesus Kristu lina esilivilo liavilapo. Mokonda yae, netavela okuyekapo ovipuka aviho, nokuvitala ngatyina viahasivila.” (Filipenses 3:7, 8) Ovipuka ovanthu vatala ngatyina viakolela—olumono, novilinga, nomunkhima, nomuenyo omuwa,—Paulu wevitala ngatyina vihasilivila etyi elilongesa otyili konthele yehando Jeova ena novanthu.

3 Etyi ankho tyakolela unene ku Paulu okunoñgonoka Jeova na Kristu ngetyi Jesus elikuambela okuti: “Omuenyo wahapu oyou, okunoñgonoka ove awike Huku yotyotyili, na Jesus Kristu una watumine.” (João 17:3) Ehando enene lia Paulu liomuenyo wahapu limonekela nawa monondaka mbae mu Filipenses 3:14 mbati: “Ndyilinga ononkhono mbokuhika kondyambi yokuenda keulu, Huku maave menyina lia Kristu Jesus.” Ankho utala vala kondyambi yomuenyo wahapu okukalinga onthele Mouhamba wa Huku keulu.

Omuenyo Wahapu Pano Pohi

4, 5. Ondyambi patyi ovanthu ovanyingi valinga ehando lia Huku vakevelela?

4 Ovanyingi vaholovona okulinga ehando lia Huku vesukisa okuundapa opo vakamone ondyambi yomuenyo wahapu mouye omupe wa Huku. (Salmo 37:11, 29) Jesus wetyipopia okuti ekevelo olio oliotyotyili. Oe wati: “Vomutima wapoleya ovana-mbembwa, mokonda mavakapiñgana oohi.” (Mateus 5:5) Ngetyi tyilekesa o Salmo 2:8 Jesus oe omphinga yavilapo yoohi yetu. Makatumina novanthu 144.000 keulu. (Daniel 7:13, 14, 22, 27) Vana vekahi ngo nongi “mavakapiñgana” oohi metumino Liouhamba ‘vapongiyilwa tunde ponthyimbi youye.’ (Mateus 25:34, 46) Onthue tuna onthumbi yokuti otyo matyifuiswapo mokonda Huku wetyilaa “kapondola okukemba.” (Tito 1:2) Nonthue tupondola okukala nonthumbi yokuti Huku mafuisapo omilao viae, nga Josue wapopilile ova Isilayeli okuti: “Onondaka ambuho onongwa Jeova Huku yenyi emupopilile, naike yaponya. Ambuho wembufuisapo. Kapakambele naike vala.”—Josué 23:14.

5 Omuenyo mouye omupe wa Huku kamaukakala novitateka ngo wo hono. Maukelikalela unene: kamamukala ovita, oungangala, oluhepo, ouvela, ononkhia, novipuka viahaviukile. Ovanthu mavakala kombanda yoohi momphangu yombembwa nekongoko ewa. Omuenyo maukakala omuwa unene tyipona etyi tusoka. Ononthiki ambuho ovanthu mavahambukwa vala novipuka oviwa. Ondyambi ongwa unene ngatyi!

6, 7. (a) Oñgeni Jesus alekesa etyi tukevelela mouye omupe wa Huku? (b) Oñgeni vokuankhia mavakahimbika omuenyo omupe?

6 Etyi Jesus ali pano pohi, Huku wemuavelele ononkhono mbae opo alekese ovipuka oviwa mavikakala mouye omupe. Mongeleka Jesus wapopila omulume umue ankho wahaende omanima 38 opo aende. Ombimbiliya yati omulume oo ahimbika okueenda. (Tanga João 5:5-9.) Tupu, Jesus wavasile “omulume umue watyitua omumphoki” emuvelula. Etyi omulume oo apulwa konthele ya Una wemuvelula akumbulula okuti: “Tunde kohale, kakuneivale omunthu upatula omaiho a una watyitua omumphoki. Inkha omunthu oo ha wa Huku, ñgeno kevilile okulinga natyike.” (João 9:1, 6, 7, 32, 33) Jesus wetyivila okulinga ovipuka ovio aviho, mokonda ankho una epondolo lia Huku. Ankho kese pamue aenda “uvelula vana vesukisa okuvelulwa.”—Lucas 9:11.

7 Jesus kahakulile vala vana vavela no vokualemana, mahi tupu watutilisile vokuankhia. Etyi omukainthu umue wokuna omanima 12 ankhia, atyinumanesa unene ovohe. Jesus ati: “Mukainthu, ndyikupopila okuti: Pindukapo!” Iya apindukapo! Pahe soka oñgeni tyakalehile ovohe na vana ankho vekahipo! (Tanga Marcos 5:38-42.) Mouye omupe wa Huku ovanthu ‘mavakahuva unene’ tyina ovanthu ovanyingi vamatutiliswa, mokonda “makukakala etutilo liovaviuki na vana vehevaviuki.” (Atos 24:15; João 5:28, 29) Ovanthu ovo mavakahimbika omuenyo omupe nekevelelo liokukalako apeho.

8, 9. (a) Mokueenda Kuoutumini wa Kristu Womanima Ovityita Ekwi, oityi matyikapita nonkhali tuapiñgana ku Andau? (b) Vokuankhia mavakakoyeswa mokonda yononkhali patyi?

8 Vana mavakatutiliswa mavakakala nomphitilo yokukamona omuenyo. Kamavakoyeswa mokonda yononkhali valinga puetyi vehenenkhie. (Romanos 6:7) Mokueenda Koutumini wa Kristu Womanima Ovityita Ekwi, ovanthu vokutavela, mavekehika komuenyo wehena onkhali mokonda yotyilikutila tyeyovo. Okuhulililako mavakayovolwa movivi aviho viatuka konkhali ya Andau. (Romanos 8:21) Iya Jeova “makamanako ononkhia apeho, Ohamba Tatekulu Jeova, makasekuna ononkhuka movipala aviho.” (Isaías 25:8) Tupu Ondaka ya Huku yati, “omikanda viawingwa mavikaikulwa,” tyilekesa okuti vana mavakala nomuenyo pomuwo opo, mavakapewa onondonga onomphe. (Revelação 20:12) Oohi maikapilululwa omphangu yombembwa, iya “vana vakatunga kombanda yoohi, tyotyili mavekelilongesa ouviuki.”—Isaías 26:9.

9 Vana mavakatutiliswa kamavakoyeswa mokonda yonkhali vapiñgana ku Andau. Anthi mavakakoyeswa mokonda yetyi mavakaholovona okulinga. Revelação 20:12 yati: “Vokuankhia vakoyeswa novipuka viahonekwa momikanda ovio, konthele yovilinga viavo” tyina vamatutila. Otyo tyilekesa nawa ouviuki nokankhenda nohole ya Jeova! Okuyawisako, ovipuka ovivi vapita navio mouye uno omukulu, ‘kavekevihinangela vali, tupu kamavikeya vali komutima.’ (Isaías 65:17) No nondonga onomphe mavakapewa, nomuenyo weyula ovipuka oviwa, ovipuka ovivi viokualamba, kavikeveihama vali. Ovipuka ovio aviho mavekevilimbwa. (Revelação 21:4) Tupu, “notyinyingi otyinene tyovanthu” tya vana mavakahupa ko Armagedon, ongotyo mavakakala.—Revelação 7:9, 10, 14.

10. (a) Oñgeni omuenyo maukakala mouye omupe wa Huku? (b) Oityi una okulinga opo tyikukuateseko okutala kondyambi?

10 Mouye omupe wa Huku, ovanthu kamavakavela vali ine okunkhia. “Nawike omunthu kombanda yoohi makati: ‘Ame ndyivela.’” (Isaías 33:24) Okuhulililako, aveho moohi omphe mavakapinduka kese nthiki nekongoko liafuapo, nehambu liokukevelela onthiki onkhuavo ongwa. Mavakakala novilinga vihambukisa noupanga na vakuavo vokuna esuko navo. Omuenyo oo ondyambi ongwa unene! Ikula Ombimbiliya yove pomaulo a Isaías 33:24 na 35:5-7. Soka ñgeno nove opo ukahi. Otyo matyikukwatesako okutala kondyambi yove.

Katuaileko Okutala Kondyambi

11. Hangununa oñgeni Salomau ahimbikile nawa outumini wae.

11 Tyina tuamelilongesa konthele yondyambi, tuna okuundapa nombili opo tutualeko okutala kondyambi oyo, mokonda tupondola okusoya. Tala Salomau ohamba yo Isilayeli kohale. Etyi avialekwa welikuambela ku Huku nomutima weliola okuita enoñgonoko nounongo wokupunga ovipuka, opo etyivile okutumina nawa ovanthu va Huku. (Tanga 1 Reis 3:6-12.) Moluotyo, Ombimbiliya yati: “Huku watualako okuavela Salomau ounongo nenoñgonoko enyingi. Iya ounongo wa Salomau ankho wavilapo kounongo wovanthu aveho Koutundilo, nounongo auho wo mo Egitu.”—1 Reis 4:29-32.

12. Elondolo patyi Jeova avelele onohamba mbo Isilayeli?

12 Anthi, konthyimbi Jeova walondolele okuti kese munthu makala ohamba, “kapondola okukala no nonkhambe ononyingi”. “Kapondola okukala novakai ovanyingi opo omutima wae wahayapuke”. (Deuteronômio 17:14-17) Inkha ononkhambe mbae mbukala ononyingi ñgeno tyalekesa okuti ohamba oyo ikahi nokuamena elongo nomatolopa ayo, ha Jeova ko ukahi nokuveamena. Okukala novakai ovanyingi tyipondola okukala otyiponga mokonda mavemuhindila okulipaka mefendelo liomatutu liomalongo ahafende Jeova. Ovakai ovo ankho vapondola okuyapula Ohamba mefendelo liotyotyili lia Jeova.

13. Oñgeni Salomau ayekapo okupanda etyi apelwe?

13 Salomau katavelele elondolo olio. Mahi, Salomau walingile etyi Jeova apopile nawanawa okuti onohamba mbehetyilinge. Oe wali no nonkhambe ononyingi novanthu vembuvelama. (1 Reis 4:26) Oe wali novakai vena 700 no nombalehi mbuna 300, ovanyingi ankho vatunda momalongo ahafende Jeova. Ovakai ovo “avemuhindila okulandula ono huku ononkhuavo. Kalandulile vali Jeova nomutima wae auho.” Salomau elipake mefendelo litoyesa liomatutu liomalongo ahafende Jeova alongeswa novakai vae. Moluotyo Jeova apopila Salomau okuti “mandyikutukula ouhamba.”—1 Reis 11:1-6, 11.

14. Etyi Salomau nelongo lio Isilayeli vayekapo okutavela ku Jeova oityi tyamonekele?

14 Salomau wayekapo okupanda otyilinga tyakolela tyokukala polukalo lua Huku yotyotyili. Ohamba aipwilamo mefendelo liomatutu. Mokueenda kuomuvo elongo aliho aliyapuka mefendelo liotyotyili, otyo atyiveetela okuhanyaunuako menima 607 P.K.E. Namphila konyima ova Judeu vapindulapo efendelo liotyotyili, etyi papita omanima amue Jesus evepopi okuti: “Ouhamba wa Huku mamuupolwa aupewa elongo maliaave ovinyango.” Iya aveupolwa umue. Jesus ati: “Talei! Ondyuo yenyi maisala tyihena nawike.” (Mateus 21:43; 23:37, 38) Mokonda yokuhatuaileko nekolelo mu Huku elongo aliho avapumbwa elao enene liokukala polukalo lua Huku yotyotyili. Menima 70 P.K., o Jelusalei nondyuo ya Huku aviteyuapo nomafualali o Roma, ova Judeu vahupapo avatualwa koupika.

15. Popiapo onongeleka mbovanthu vayekelepo etyi tyakolela vali.

15 Juda Iskaliote wali umue pono apostolu 12 mba Jesus. Juda weivile omalongeso omawa a Jesus nokutala omahuviso alingile nombatelo yononkhono mba Huku. Mahi, Juda kayungile nawa omutima wae. Ankho oe uyunga okakasa konombongo mba Jesus nono apostolu 12. Mahi “mokonda ankho otyimphulu, ngwe ankho ukala no kakasa konombongo, uhole okupola ponombongo mbupakuamo.” (João 12:6) Elungavi liae aliliyawisa unene puetyi elipaka kumue novanene-nakwa vemphinia opo alandese Jesus no 30 yonombongo mbo vivela. (Mateus 26:14-16) Omukuavo wahayungile nawa omutima wae o Dema, wokuali mundyila yo apostolu Paulu. Dema kayungile nawa omutima wae. Paulu wati: “Dema wanthyapo, tyetyi ehole ouye uno.”—2 Timóteo 4:10; Tanga Provérbios 4:23.

Oityi Kese Umue Puonthue Elilongesila Kuotyo

16, 17. (a) Oityi tyilekesa okuti oundyale tulingilwa una ononkhono? (b) Oityi matyituvatela okukoleleya kese tyitateka Satanasi etuetela?

16 Ovaumbili aveho va Huku vena okusoka nawa konongeleka ombo mbo Mbimbiliya, mokonda tupopilwa okuti: “Iya vapitile movipuka ovio opo tulilongesileko, avihonekwa opo vitulondole, onthue tukahi konthyulilo youye uno.” (1 Coríntios 10:11) Hono tukahi mononthiki mbahulililako mbouye uno wovivi.—2 Timóteo 3:1, 13.

17 Satanasi Eliapu “huku youye uno” utyii okuti “una okamuwo kahehi” (2 Coríntios 4:4; Revelação 12:12) Oe malingi atyiho ahanda opo ahongiliye ovaumbili va Jeova vanyone ekolelo liavo. Satanasi ukahi nokuyunga ouye uno, novipuka aviho ovanthu vouye vaundapesa. Anthi ovanthu va Jeova vena otyipuka tyina vali ononkhono—“ononkhono mbavilapo” (2 Coríntios 4:7) Onthue tupondola okukala nonthumbi yokuti ononkhono mbutunda ku Huku mambutuvatela okukoleleya mu kese tyitateka Satanasi etuetela. Moluotyo, tuavelwa ondundo yokutualako okulikuambela, nonthumbi yokuti Jeova “maavela ononkhono mbae vana vemuita.”—Lucas 11:13.

18. Mouye uno tuesukisa okukala notyituwa patyi?

18 Tupu okunoñgonoka okuti Satanasi nouye auho apa katutu mavakahanyaunuako, mahi Ovakristau votyotyili mavakahupa tyitupameka unene. “Ouye ukahi nokupwa, kumue nepeleyo liao, mahi una ulinga etyi Huku ahanda makakalako apeho.” (1 João 2:17) Moluotyo, owova omuumbili wa Jeova okusoka okuti mouye uno ukahi konthyulilo muna etyi tyakolela vali tyipona oupanga wae ena na Jeova! Ouye uno utuminwa na Satanasi ukahi ngombapolo ikahi nokuenda nomeva. Jeova waava ewaneno liae “ngowato wokuyovola” ovaumbili vae vekolelo. Putyina vakevelela ouye omupe vapondola okuyumba onthumbi omulao wati: “Onondingavivi mavakanyimuako, mahi vana vakevelela ku Jeova ovo mavakapiñgana oohi.” (Salmo 37:9) Moluotyo, tutualeiko okutala kondyambi oyo ongwa unene!

Okuti Ove Utyihinangela?

• Oñgeni Paulu ankho elitehelela konthele yondyambi apakelwa?

• Vana mavakakalako apeho mavakoyeswa mokonda tyatyi?

• Oipi ondyila ongwa una okulandula pahetyino?

[Olutalatu pefo 13]

Tyina utanga Ombimbiliya ove ulitehela ngatyina ukahiale nokutambula ondyambi?

    Nyaneka Publications (1998-2025)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma