Uhayeke Natyike Tyikupumbiswe Okukamona Ondyambi

1, 2. (a) Ondyambi patyi ovaumbili va Huku vakevelela? (b) Oityi tyitukuatesako okutualako okusoka kondyambi? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

OVAKRISTAU ovalembulwa vena ekevelelo ewa. Mavakakala keulu. Apostolu Paulu wapopia konthele yekevelelo olio okuti “ondyambi yokuenda keulu, Huku maave.” (Filipenses 3:14) Keulu, mavakatumina na Jesus Kristu Mouhamba wae iya mavakakuatesako ovanthu okukala tyihena vali onkhali. (Apocalipse 20:6) Olio ekevelelo limwe ewa! Onongi ononkhuavo vakevelela okupewa ondyambi yelikalela. Vakevelela okukala nomuenyo wahapu Momphangu Yombembwa pano pohi iya ekevelelo olio liveavela ehambu enene!—2 Pedro 3:13.

² Apostolu Paulu ankho uhanda okukuatesako ovalembulwa okutualako nekolelo alo vakatambula ondyambi. Wevepopilile okuti: “Tualeiko okusoka kovipuka vio keulu.” (Colossenses 3:2) Ankho vesukisa okusoka kekevelelo liavo liokuenda keulu. (Colossenses 1:4, 5) Okusoka kononkhano onongwa mba Jeova tyikuatesako ovaumbili aveho vae okutualako okukoleleya alo vakapewa ondyambi. Otyo otyili, tyilinge vena ekevelelo liokuenda keulu tyilinge o lia pano pohi.—1 Coríntios 9:24.

3. Paulu walondolele Ovakristau konthele yatyi?

³ Paulu tupu walondolele Ovakristau konthele yoviponga ankho vipondola okuvepumbiswa okukapewa ondyambi. Mongeleka, wahonekelele Ovakuatate mo Kolosu konthele Yovakristau vomatutu ankho vahanda vala okuhambukiswa Huku mokulandula Ovitumino Viapelwe Moisesi, avahakala nekolelo mu Kristu. (Colossenses 2:16-18) Tupu, Paulu wapopile konthele yoviponga vimwe vikahiko hono iya vipondola okututyilika okukamona ondyambi. Wahangununa oñgeni tupondola okuanya omahando omavi iya oityi tupondola okulinga tyina tuna ovitateka mombunga ine novakuatate vetu mewaneno. Onondonga mba Paulu mbupondola okutukuatesako hono. Ngotyo, matupopi konthele yomalondolo amwe tuvasa momukanda wa Colossenses.

IPAEI OMAHANDO OMAVI

4. Omokonda yatyi omahando omavi apondola okutupumbiswa okukamona ondyambi?

⁴ Paulu wahinangelesa ovakuatate vae konthele yekevelelo liavo iya evepopila okuti: “Ipaei ononthele mbolutu luenyi, konthele yomahando a pano pohi, omaumbalehi, esilo, oluiho luovinepo ovivi, omahando omavi iya nepeleyo.” (Colossenses 3:5) Omahando omavi apondola okuliyawisa nokunyona oupanga wetu na Jeova iya nekevelelo lietu. Omukuatate umwe wapolelwe mewaneno mokonda youndalelapo iya konyima akondoka mewaneno wapopia okuti: “Omahando omavi eliyawisa unene, anehetyivili okulikondola omutima.”

5. Oñgeni tupondola okulityilika ovipuka vitupaka motyiponga?

⁵ Tuesukisa okulunguka haunene tyina tukahi motyitateka tyipondola okutuhindila okuhetavela onondonga mba Jeova. Mongeleka, otyiwa ovanthu vokulihanda okutomphola konthele yovipuka vipondola okuvepaka motyiponga ngetyi okulikuata-kuata, okulihipa onombesinyu nokukala aveke. (Provérbios 22:3) Otyiponga otyikuavo oputyina tulinga oungendi mokonda yovilinga na tyina tuundapa nomunthu tuhelinepele nae. (Provérbios 2:10-12, 16) Oityi ove upondola okulinga opo uliyakulile? Vepopila okuti Umbangi ya Jeova. Kala novituwa oviwa iya hinangela okuti okutala omunthu ngatyina umuhanda tyieta ovitateka ovinene. Tupu, tuna okulunguka unene tyina tuamasoyo na tyina tulitehelela okuti tuike mokonda hamwe matuhande omunthu utupopila okuti utuhole. Tupondola okusukalala unene iya atutavela vala kese munthu utuhanda. Otyo otyiponga. Inkha ulitehelela ngotyo, uhalinge natyike tyipondola okukupumbiswa okukamona ondyambi. Kala nonthumbi yokuti Jeova, novakuatate no nomphange mbove mavekukuatesako.—Tanga Salmos 34:18; Provérbios 13:20.

6. Oityi tuna okuhinangela tyina tuholovona ovitalukiso?

⁶ Inkha tuhanda okuipaa omahando omavi, tuesukisa okulityilika ovitalukiso ovivi. Hono, ovitalukiso ovinyingi vituhinangelesa onkhalelo ovipuka ankho vikahi momapunda-umbo o Sodoma no Gomora. (Judas 7) Ovanthu vokulinga ovitalukiso vevilinga monkhalelo ilekesa ngoti oundalelapo waviuka. Ngotyo, apeho tuesukisa okulunguka. Onthue katupondola vala okutavela ovitalukiso aviho. Moluotyo, tuesukisa okuholovona ovitalukiso vihetutyilika okukamona ondyambi.—Provérbios 4:23.

“LIVALEKEI” OHOLE NOKANKHENDA

7. Ovitateka patyi vipondola okumoneka mewaneno lio Vakristau?

⁷ Tuhambukwa mokonda tulinga onthele yewaneno lio Vakristau. Onthue tulilongesa Ondaka ya Huku momaliongiyo nokukuatesako ovakuatate vetu. Otyo tyitukuatesako okutualako okusoka kondyambi. Mahi, pamwe tupondola okukala novitateka novakuatate no nomphange mbetu. Inkha katutetulula ovitateka ovio liwa-liwa, tupondola okukala nonkhongo.—Tanga 1 Pedro 3:8, 9.

8, 9. (a) Ovituwa patyi mavitukuatesako okukamona ondyambi? (b) Oityi tyipondola okutukuatesako okutualako nombembwa mewaneno inkha omukuatate wetunumanesa?

⁸ Inkha katulunguka, onkhongo ipondola okutupumbiswa okukamona ondyambi. Paulu wahangununa oityi Ovakristau vesukisa okulinga, wati: “Ngo vasukuki, no nonthyolwa vokuaholovonwa na Huku, livalekei okankhenda, nomutima weliola, noumphua-lundo. Kese wike atualeko okukoleleya oviponyo via mukuavo, nokulievela pokati tyihakuluminyua, inkha umwe una ehunga liokunumana na mukuavo. Ngetyi Jeova emuevela, nonwe evelei vakuenyi. Haunene, livalekei vali ohole, mokonda oyo omuoyo wewaneko.”—Colossenses 3:12-14.

⁹ Ohole nokankhenda vitukuatesako okuevela vakuetu. Inkha omukuatate umwe wetulinga otyipuka tyitunumanesa, tusokei kovikando onthue tualinga ovipuka vianumanesile vakuetu iya avetuevela. Onthue tuapandulile unene mokonda ovakuatate ovo vetulekesa ohole nokankhenda! (Tanga Eclesiastes 7:21, 22.) Tupandula unene mokonda Kristu wetuwaneka mefendelo liotyotyili. (Colossenses 3:15) Atuho tufenda vala Huku wike, nokuivisa onondaka onongwa iya atuho tuna ovitateka ovinyingi vielifwa. Tyina tuna okankhenda nohole matuevela vakuetu liwa-liwa, nokukuatesako ewaneno okukala vali newaneko iya atutualako okusoka kondyambi.

10, 11. (a) Onkhi inyona mokonda yatyi? (b) Oityi tupondola okulinga opo tuahapumbwe ondyambi mokonda yonkhi?

¹⁰ Onkhi ipondola okututyilika okukamona ondyambi. Mombimbiliya muna onongeleka mbulekesa okuti onkhi yeta ovitateka. Mongeleka, Kaim waipaele ondenge yae Abele mokonda ankho una onkhi. Koraa, na Dataa na Abirau vatyitukile-po Moisesi mokonda yonkhi. Ohamba Saulu wahandele okuipaa David mokonda ankho una onkhi nae. Etyi Ombimbiliya ipopia otyili, yati: “Pana pena onkhi novilwa, pena onondyaya novipuka aviho ovivi.”—Tiago 3:16.

¹¹ Inkha tulinga ononkhono mbokukala nohole nokankhenda, kamatukala nonkhi. Ombimbiliya yati: “Ohole yapwa elundo no kuna omutima omuwa. Ohole itupu onkhuelume.” (1 Coríntios 13:4) Opo tuahakale nonkhi, tuesukisa okutala ovipuka ngetyi Jeova evitala. Tuna okutala ovakuatate no nomphange mbetu ngatyina valinga onthele yolutu lwike vala, ewaneno. Ombimbiliya yati: “Inkha umwe upandwa, vakuavo aveho vahambukwa kumwe nae.” (1 Coríntios 12:16-18, 26) Inkha otyipuka otyiwa tyimoneka nomukuatate wetu, onthue tuhambukwa kumwe nae, atuhakala nonkhi. Jonataa omona wa Saulu wetusila ongeleka ongwa konthele yotyo. Jonataa kakale nonkhi etyi David aholovonwa opo akale ohamba. Alo umwe wapamekele David iya emukuatesako. (1 Samuel 23:16-18) Okuti tupondola okukala noluembia nga Jonataa?

TAMBULA ONDYAMBI KUMWE NOMBUNGA YOVE

12. Onondonga patyi Mbombimbiliya mbupondola okukuatesako onombunga okukamona ondyambi?

¹² Tyina atuho mombunga tutavela onondonga mbo Mbimbiliya, ombunga yetu maikala vali nehambu iya matupewa ondyambi. Paulu waavelele onondonga onombunga, wati: “Onwe vakai, tavelei kovalume venyi, ngetyi tyaviuka mu Tatekulu. Onwe valume, tualeiko okukala nohole novakai venyi, muhevetekulei nonya. Onwe vana, tavelei ko voho movipuka aviho, mokonda otyo tyihambukiswa Tatekulu. Iya onwe vo he, muhanumanesei ovana venyi, opo vahasoye.” (Colossenses 3:18-21) Okuti wanoñgonoka oñgeni onondonga ombu mbupondola okukuatesako ombunga yove?

13. Oñgeni omphange apondola okukuatesako omulume wae uhaumbila Jeova?

¹³ Hamwe wanepwa nomulume uhaumbila Jeova. Oityi molingi inkha ulitehelela okuti omulume wove kekutekula nawa? Inkha unumana unene ohimbika okumuyayesa, okuti otyo matyipilulula onkhalelo ekutekula? Okuti otyo matyimuavela ondundo yokuumbila Jeova? Au, tyafuile kamatyimulundu. Mahi inkha umulekesa onthilo mokonda onkhalamutwe yombunga, mokuatesako ombunga yove okukala nehambu iya otyo tyinkhimaneka Jeova. Ongeleka yove ongwa ipondola okulunda omulume wove okuumbila Jeova iya ngotyo ombunga yove aiho ipondola okukamona ondyambi.—Tanga 1 Pedro 3:1, 2.

14. Oityi omukuatate apondola okulinga inkha omukai wae uhaumbila Jeova utupu onthilo nae?

¹⁴ Hamwe wanepa omukai uhaumbila Jeova. Oityi molingi inkha ulitehelela okuti utupu onthilo noove? Inkha umulekesa okuti ove utumina meumbo, okuti ngotyo makala umwe nonthilo noove? Au, kamakala! Jeova uhanda ove uhetekele Jesus mokukala nohole nomukai wove. (Efésios 5:23) Jesus onkhalamutwe yewaneno, apeho wapua-elundo iya una ohole. (Lucas 9:46-48) Inkha uhetekela Jesus, upondola okulunda omukai wove okuhanda okuumbila Jeova.

15. Oñgeni omulume alekesa okuti uhole omukai wae?

¹⁵ Jeova ulondola ovalume vokuanepa okuti: “Tualeiko okukala nohole novakai venyi, muhevetekulei nonyengo.” (Colossenses 3:19) Omulume wokuna ohole uhumba omukai wae. Ñgeni ngotyo? Utehelela etyi apopia nokumulekesa okuti etyi apopia tyina esilivilo. (1 Pedro 3:7) Namphila apeho kamalingi etyi omukai aita, no ngotyo okumutehelela nawa tyipondola okukuatesako omulume okulinga omatokolo omawa. (Provérbios 15:22) Omulume wokuna ohole kakuluminya omukai wae opo akale nonthilo nae, mahi ulinga ovipuka vilunda omukai wae okukala nonthilo nae. Tyina omulume ehole omukai novana vae, ombunga maikala vali nehambu iya maikapewa ondyambi.

VAKUENDYE—MUHAYEKEI NATYIKE TYIMUTYILIKE OKUKAMONA ONDYAMBI!

16, 17. Inkha umukuendye, oñgeni upondola okulityilika okunumana unene no voho?

¹⁶ Hamwe umukuendye iya ulitehelela okuti ovoho kanoñgonoka etyi usoka nokuyunga etyi ulinga. Otyo tyipondola okukusoyesa unene iya alo umwe upondola okusoka okuyekapo okuumbila Jeova. Mahi inkha uyekapo okuumbila Jeova moimbuka okuti mouye mutupu ovanthu vekuhole vali unene tyipona ovoho nomapanga ove o mewaneno.

¹⁷ Soka kuetyi: Inkha ovoho kavekuviyula, oñgeni monoñgonoka okuti vesuka umwe noove? (Hebreus 12:8) Ovoho navo vapengesa, ngotyo onkhalelo vekuviyula pamwe ipondola okukunumanesa. Wahasoke vala kuotyo, mahi ovola okunoñgonoka omokonda yatyi valingila ngotyo. Kala tyahiliya, ohevetañgunisa. Ondaka ya Huku yati: “Una utyilika onondaka mbae una enoñgonoko, iya omunthu upunga ovipuka, oe wapoleya omutima.” (Provérbios 17:27) Kala omunthu walongoka nawa, wokutavela tyina aviyulwa nokulilongesila kuetyi apopiwa, alo umwe tyina uviyulwa monkhalelo yapenga. (Provérbios 1:8) Wahalimbueko okuti okukala no voho vafenda Jeova, elao limwe enene. Ovo tate yove vahanda okukukuatesako okukamona omuenyo uhapu.

18. Omokonda yatyi watokolela okutualako okusoka kondyambi?

¹⁸ Tyilinge tuna ekevelelo lio kuenda keulu ine olio kukala pano pohi, atuho tuna ekevelelo ewa. Ekevelelo lietu o liotyotyili. Una wokualinga ovipuka aviho Oe wetulaa, iya wapopia okuti: “Ohi aiho maikeyula enoñgonoko lia Jeova.” (Isaías 11:9) Apa katutu aveho mouye mavakalongeswa na Huku. Tuna okuundapa unene opo tukapewe ondyambi oyo. Ngotyo, apeho hinangela etyi Jeova ekulaa okukuavela iya wahayeke natyike tyikupumbiswe okukatambula ondyambi!