Hetekela Jesus—Okuivisa Nomutima Wakola

“Tuakala nomutima wakola . . . atuivisa onondaka onongwa.”​—1 TESSALONICENSES 2:2.

1. Omokonda yatyi onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku mbukoka ovanthu?

OTYIWA unene okutehelela onondaka onongwa! Onondaka onongwa vali kuambuho, onondaka Mbouhamba wa Huku. Onondaka ombo onongwa mbutuavela onthumbi yokuti ononkhumbi, nomauvela, nonongembia, nokulila no nonkhia mavikapwako. Mbutuavela ekevelo lio muenyo wahapu, mbutupopila ehando lia Huku, nokulekesa oñgeni tupondola okukala noupanga omuwa nae. Ove upondola okusoka okuti kese munthu wahambukilwe okutehelela onondaka onongwa Jesus apopilile ovanthu. Anthi, haveho vahambukilwe.

2. Hungununa onondaka mba Jesus mbati: “Ame neya okuyapula ovanthu.”

² Jesus wapopila ovalongwa vae okuti: “Muhasokei okuti neya okueta ombembwa pano pohi. Heile okueta ombembwa, naeta omutunga. Mokonda ame neya okuyapula omukuendye na tate yae, omuhikuena na ina, ine o ina ivi nomufikuena wanepaua. Ngotyo, omunthu makayalwa novanthu vombunga yae muene.” (Mateus 10:34-36) Ovanthu ovanyingi kavetavelele onondaka onongwa. Vamue vakala onondyale mbavana vaivisa onondaka ombo, alo umue vombunga yavo.

3. Oityi tuesukisa opo tufuisepo ovilinga vietu viokuivisa?

³ Nonthue tuiivisa otyili Jesus aivisile, iya ovanthu ovanyingi hono kavetavela, ngetyi vehetavelele ku Jesus. Otyo, otyo tukevelela. Jesus wapopila ovalungwa vae okuti: “Omupika hamunene vali tyipona omuhona wae. Inkha ame vamonesa ononkhumbi, nonwe mavemumonesa ononkhumbi.” (João 15:20) Kovilongo ovinyingi katukahi nokumoneswa ononkhumbi, mahi tuvasa ovanthu vetupenya nokuhasukile. Moluotyo, tusukisa ekolelo nomutima wakola opo tukoleleye movilinga vietu viokuivisa tyehana owoma.—Tanga 2 Pedro 1:5-8.

4. Omokanda yatyi Paulu esukisile “omutima wakola” pala okuivisa?

⁴ Pamue ovikando vimue tyikupuiya okuivisa ine pamue pena etyi tyikuetesa owoma. Inkha ulitehelela ngotyo haveko vala. Apostolu Paulu wali omuivisi wakola omutima nokuhena owoma, nokwanoñgonoka nawa otyili. No ngotyo ovikando vimue, ankho wesukisa okulinga ononkhono pala okuivisa. Paulu wahonekelele Ovakristau mo Tesalonika okuti: “Etyi tuamoneswa ononkhumbi nokulingwa onya mo Filipu, (ngetyi mutyii), tuapewa omutima wakola na Huku yetu, opo tumupopile onondaka onongwa mba Huku novilwa ovinene.” (1 Tessalonicenses 2:2) Mo Filipu ovatumini vavetele Paulu na mundyila yae Sila novimuti, aveveyumbu mokaleya avevekutila momapundi. (Atos 16:16-24) No ngotyo, Paulu na Sila vatuileko okuivisa “nomutima wakola.” Oñgeni onthue tupondola okulinga ngotyo? Opo tuvase ekumbululo, tutalei oityi tyakuatesileko ovanthu va Huku kohale okupopia nomutima wakola otyili konthele ya Jeova, iya atutale oñgeni tupondola okuhetekela ongeleka yavo.

Vesukisile Omutima wakola opo Vakoleleya Oundyale

5. Omokonda yatyi ovaumbili va Jeova vesukisila apeho okukola omutima?

⁵ Omunthu ankho wavilapo vali kokukola omutima nokuhena owoma o Jesus Kristu. Mahi, tunde konthyimbi yovanthu, vana vaumbila Jeova nekolelo apeho vesukisa okukola omutima. Omokonda yatyi?  Konyima  yotyitateka tyatumbukila mo Endene Jeova waula okuti pokati ka vana vaumbila Huku na vana vaumbila Satanasi mapakala oundyale. (Gênesis 3:15) Oundyale oo, wamoneka liwa-liwa etyi omuviuki Abele aipawa nomukulu wae. Konyima oundyale oo aulingilwa vali Inoke, omulume wekolelo waliko etyi Ombila Onene yeheneye. Enoke waulile okuti Huku meya nomambamba onoandyu Mbae onosandu okukoyesa onondingavivi. (Judas 14, 15) Onondaka ombo, ankho ovanthu kavembuhande. Moluotyo, ankho veyele Enoke avahande okumuipa, iya Jeova atepulula omanima omuenyo wae. Enoke wakalele nomutima wakola ngatyi!—Gênesis 5:21-24.

6. Omokonda yatyi Moisesi ankho esukisila omutima wakola pala okupopia na Farao?

⁶ Tupu, soka, omutima wakola Moisesi ankho ena pala okupopia nomutumini Farao. Farao ankho katalwa ngatyina alingila ono huku, mahi ankho utalwa ngatyina oe o huku yatyo, omona wo huku ekumbi Ra. Tyafuile ankho ufenda otyilolo tyolutalatu luae muene ngetyi ankho tyilinga ono Farao ononkhuavo. Ondaka ya Farao ankho otyitumino. Ankho oe vala utokola etyi tyina okulingwa. Mokonda yepondolo, nomalityindailo, nomphata, Farao ankho ketyiliyele okupopilwa na vakuavo etyi ena okulinga. Komulume oo, oko omunthita omutendi Moisesi aile ovikando ovinyingi tyahaihanenwe nokuhatambulwa nawa. Oityi Moisesi akapopile? Omahingano ehanyu. Oityi ankho akaita? Ankho wiita ku Farao ayeke ovapika vae ovanyingi vatunde motyilongo! Okuti Moisesi ankho wesukisa omutima wakola? Enga!—Números 12:3; Hebreus 11:27.

7, 8. (a) Ononkhumbi patyi ovanthu vekolelo kohale vamuene? (b) Oityi tyevetuatehileko okukala nomutima wakola pala okuamena nokutuala komutue efendelo liotyotyili?

⁷ Mokueenda kuovityita viomanima alandulako, ovauli novaumbili ovakuavo vekolelo va Huku vatualako okukala nomutima wakola mefendelo liotyotyili. Ouye wa satanasi ankho kauvehole. Paulu wati: “Vatyopwa nomamanya, vamoneswa ononkhumbi, vatetuatetwa ovinthimbu, vaipawa nomitunga, ankho vaenda tyavala onombandwa mbonongi no mbovikombo. Ankho vahepa, vamona ononkhumbi, nokulingwa onya.” (Hebreus 11:37) Oityi tyakuatehileko ovaumbili ovo va Huku okutualako nekolelo? Monoversikulu mbehehi mbotete, Paulu walekesa okuti Abele na Abraiau na Sara novakuavo vali vapelwe ononkhono opo vakoleleye. Oe wati: “Kavatambulile ovipuka vialawa. Mahi vevimonena kokule avevitavela.” (Hebreus 11:13) Tyotyili, ovauli vatyo ovo, nga Elia na Jeremia no vakuavo vekolelo vokohale, vokuatuaileko nekolelo mefendelo liotyotyili, vakuatesilweko okukoleleya mokutualako okutala komilao via Jeova.—Tito 1:2.

⁸ Ovanthu ovo vekolelo vokohale, ankho vatala kovipuka oviwa viokomutue vihambukiswa. Tyina vamatutiliswa, katutu-katutu mavekehika komuenyo uhena onkhali, ‘nokuyovolwa moupika wokuhanyauka’ menyina liovilinga viomunene-nakwa Kristu Jesus novanakwa 144.000. (Romanos 8:21) Anthi, Jeremia novaumbili vakuavo va Huku wokuakola omutima, vali nekolelo mokonda yomulao wa Jeova apopile menyina lia Jeremia wati: “Mavekekuluisa, mahi kamavekekufinda, mokonda ‘ame ndyikahi nove’ pala ‘okukuyovola,’ otyo tyapopia Jeova.” (Jeremias 1:19) Hono, tyina tusoka komilao via Huku tyituyakulila mopaspilitu atukala ovanthu vapama.—Provérbios 2:7; tanga 2 Coríntios 4:17, 18.

Ohole Yalundile Jesus Okukala Nomutima Wakola

9, 10. Omononkhalelo patyi Jesus alekesile okuti wakola omutima (a) kononkhalamutwe mbonongeleya,(b)  konthumbo yomatolopa, (c) komunene-nakwa,(d) no ku Pilatu?

⁹ Ongeleka yetu Jesus walekesile omutima wakola mononkhalelo ononyingi. Namphila Jesus ankho eyelwe novatumini no vokuankhimana, kayekelepo okupopia etyi atumwa na Huku. Tyihena owoma waholololele ounkhembi wononkhalamutwe mbonongeleya nomalongeso avo omatutu. Jesus wahitisile ovanthu ovo monkhalelo yaviuka nokuayandyuluka. Otyikando tyimue evepopi okuti: “Tatiei onwe, vanongo vovihonekwa, no va Faliseu, vemphinia! Mokonda mukahi ngomalangalo atungwa nawa, kondye amoneka okuti afiwa, mahi mokati eyula omankhipa a vana vankhia, novipuka aviho viasila. Tupu, nonwe kondye mumoneka ngatyina muvaviuki komaiho ovanthu, mahi mokati mueyula omatutu novipuka ovivi.”—Mateus 23:27, 28.

¹⁰ Etyi avahiwa nonthumbo yomatolopa emuovola motyikunino Getsemani, tyihena owoma Jesus elilekesa oe muene kuvo. (João 18:3-8) Etyi vemukuata avemutuala Kombonge onene kuna akapulwa nomunene-nakwa. Namphila omunene-nakwa ankho aovola omahunga okumuipa, tyihena owoma Jesus wapopile okuti Oe Kristu Nomona wa Huku. Ayawisako okuti mavekemunona “wapumphama kokulio kuounene, ukahi nokuya nomakaka o keulu.” (Marcos 14:53, 57-65) Etyi palamba omuvo wehehi, Jesus atualwa ku Pilatu ankho upondola okumuyovola. Mahi, Jesus kakumbululile ovipuka ankho vemutendeleya. (Marcos 15:1-5) Muaviho ovio wakalele nomutima wakola.

11. Oñgeni ohole nomutima wakola viendela kumue?

¹¹ Ku Pilatu Jesus wapopile okuti: “Ame otyo natyitilwa, otyo neila mouye, opo ndyave oumbangi konthele yotyili.” (João 18:37) Jeova wavelele Jesus otyilinga tyokuivisa onondaka onongwa. Iya Jesus ankho una ehambu liokulinga ovilinga ovio, mokonda ankho uhole Tate yae keulu. (Lucas 4:18, 19) Jesus tupu ankho uhole ovanthu. Ankho wii ovitateka vena momuenyo wavo. Nonthue tuivisa tyihena owoma nokuakola omutima, mokonda yohole onene tuna na Huku na vakuetu.—Mateus 22:36-40.

Ononkhono mba Huku Mbutupameka opo Tuivise Nomutima Wakola

12. Oityi tyaetelele ehambu ovalongwa votete?

¹² Etyi palamba onosimanu konyima yononkhia mba Jesus, ovalongwa avakala nehambu, mokonda Jeova ankho ukahi nokuyawisa kuvo ovanthu ekahi nokuyovola. Monthiki ike vala, 3.000 yo va Judeu na vana veheva Judeu vatunda kovilongo ovinyingi, veya kotyipito tyo Pendekoste mo Jelusalei, avambatisalwa! Aveho mo Jelusalei ankho vapopia konthele yehambu olio! Ombimbiliya yati: “Kese munthu ahimbika okukala nonthilo, iya ono apostolu avahimbika okulinga omahuviso nomanyingilikilo omanyingi.”—Atos 2:41, 43.

13. Omokonda yatyi ovakuatate velikuambelele okuita omutima wakola? Iya vakuatesilweko?

¹³ Nokuanumana, ononkhalamutwe mbonongeleya vakokele Petulu na João, avevepake mokaleya nokuveilika opo vahapopie vali konthele ya Jesus. Etyi vayekwa avakapopila ovakuatate atyiho valingwa, iya aveho avelikukambela konthele yononkhumbi ankho vekahi nokumoneswa, avaiti okuti: “Jeova, . . . vatela ovapika vove opo vatualeko okupopia ondaka yove tyihena owoma.” Okuti vakuatesilweko? “Aveho kumue avakala tyeyula ononkhono mba Huku, avapopi ondaka ya Huku tyihena owoma.”—Atos 4:24-31.

14. Oñgeni ononkhono mba Huku mbutuvatela movilinga vietu viokuivisa?

¹⁴ Tala okuti ononkhono mba Jeova mba kuatehileko ovalongwa okupopia ondaka ya Huku nomutima wakola. Onthue katuakolele omutima pala okupopila vakuetu otyili alo umue vana veyele ondaka tuivisa. Jeova upondola okutuavela, iya metuaveka ononkhono mbae inkha tumuita, opo tutyivile. Nombatelo ya Jeova nonthue tupondola okukala nomutima wakola opo tufinde kese tyitateka tyituvasa.—Tanga Salmo 138:3.

Ovakristau Hono Vaivisa Nomutima Wakola

15. Oñgeni otyili hono tyikahi nokuyapula ovanthu?

¹⁵ Na hono otyili tyitualako okuyapula ovanthu ngo kohale. Vamue vetavela, ovakuavo kavanoñgonokele efendelo lietu nokuhena onthilo nalio. Vamue vetupopia omapita, vetulinga omukuele, nokutuyele ngetyi Jesus apopile. (Mateus 10:22) Pamue vayandyanesa omatutu nonondaka onombi konthele yetu monolaliu no motelevisau. (Salmo 109:1-3) Anthi, ovanthu va Jeova vatualako okuivisa onondaka onongwa mouye auho tyehena owoma.

16. Ongeleka patyi ilekesa okuti okuivisa nomutima wakola tyipondola okupilulula olusoke lwa vana tupopila?

¹⁶ Okuivisa nomutima wakola, tyipondola okupilulula onkhalelo ovanthu vatala onondaka Mbouhamba wa Huku. Omphange umue ko Quirguistão wati: “Etyi ankho ndyikahi movilinga viokuivisa, omulume umue wati: ‘Ame ndyitavela ku Huku, mahi hitavela Huku yo Vakristau. Inkha uya vali meumbo liange, mandyikutulula ombwa yange aikuli!’ Iya konyima yae ankho kuna embwa limue enene liakutwa. Mokueenda kuovilinga viokuava otratadu Onondaka Mbouhamba No. 37, yati ‘Onthyulilo yo Nongeleya Mbomatutu Ikahi Popepi!,’ natokola okukondoka kondyuo oyo, nekevelo liokuti mandyikavasako omunthu omukuavo wombunga yomulume oo. Anthi, etyi nehika waikula epito, omulume una. Andyilikuambela liawa-liwa ku Jeova: ‘Andyikukunya iya andyimupopila okuti ndyihinangela etyi tuapopile nove ononthiki ononthatu konyima, tupu ndyihinangela otyimbwa tyove. Mahi nakuata vala pono pala okukuhila otratadu ei, mokonda ndyitavela ku Huku yotyotyili ngove. Apa katutu Huku makahanyaunako onongeleya mbuhena onthilo nae. Ove upondola okutyinoñgonoka vali nawa, inkha utanga okamukanda aka.’ Iya andyihuvu etyi omulume oo atambula otratadu Onondaka Mbouhamba. Ame andyiende no pondyuo onkhuavo. Etyi papita okamuvo kehehi, omulume oo, ahatekela monyima yange notratadu yae Onondaka Mbouhamba pomaoko. Ati, ‘neitangale. Oityi nesukisa okulinga opo neheye okuhanyuako na Huku?’” Atuhimbika okulilongesa nomulume oo, iya oe ahimbika okuenda komaliongiyo Ovakristau.

17. Oñgeni omphange umue wakola omutima apameka omulongwa Wombimbiliya ankho una owoma?

¹⁷ Okuivisa nomutima wakola tupu tyipondola okulunda vakuetu okukola omutima. Omphange umue mo Russia, ankho ulinga oungendi nekalela, ankho ukahi nokuavela umue ponthele yae omukanda. Iya omulume umue wahomboka potyipundi tyae, emusokolao pomaoko ewonyaonya euyumbu pohi. Wemupopia ovipuka ovivi, nokumupula apa akala, iya emuti uhapopie-popie vali onondaka ombo potyilongo pano. Omphange welikuambela ku Jeova opo emuvatele, ahinangela onondaka mba Jesus mbati: “Muhakalei nowoma wa vana vaipaa olutu.” (Mateus 10:28) Nokuahiliya, omphange wakatuka apopila omulume oo okuti, “Ame himekupopila apa ndyikala, tupu mandyitualako okuivisa potyilongo.” Iya mekalela omo alupukamo. Omphange oo, ketyii okuti omulongwa wae umue Wombimbiliya nae ankho ukahi mekalela olio, puetyi atyiho otyo tyikahi nokupita. Mokonda yowoma novanthu, omulongwa oo ankho kaende vali komaliongiyo Ovakristau. Etyi amona okuti omphange yetu kakalele nowoma, omulongwa oo Wombimbiliya, atokola okuhimbika vali okuenda komaliongiyo.

18. Oityi matyikuvatela okuivisa nomutima wakola, ngetyi Jesus alingile?

¹⁸ Mouye uno wovanthu vehei Huku, tyesukisa okukola omutima pala okuivisa ngetyi tyalingile Jesus. Oityi matyikuvatela? Okutala komutwe wandyila. Tualako okupameka ohole una na Huku na vakuenyi. Likuambela ku Jeova okuita omutima wakola. Hinangela apeho okuti kukahi awike, mokonda Jesus wati ndyikahi nonwe. (Mateus 28:20) Ononkhono mba Huku mambukupameka. Iya Jeova mekupe ononkhano onongwa nokukuvatela. Moluotyo, tukalei nomutima wakola nokupopia okuti: “Jeova oe omuvateli wange, himakala nowoma. Oityi omunthu apondola okundinga?”—Hebreus 13:6.

Oñgeni Ove Mokumbulula?

• Omokonda yatyi ovaumbili va Huku vesukisa omutima wakola?

• Konthele yokukala nomutima wakola . . .

oityi tulilongesila kovaumbili va Huku vo kohale?

oityi tulilongesila ku Jesus Kristu?

oityi tulilongesila ko Vakristau votete?

oityi tulilongesila kovakuatate Ovakristau hono?

[Ehangununo liolutalatu pefo 23]

Tyihena owoma Jesus waholololele ounkhembi wononkhalamutwe mbonongeleya

[Ehangununo liolutalatu pefo 25]

Jeova utuavela Omutima wakola opo tuivise