Ovola Nombili Ononkhano Onongwa Mba Jeova
“[Huku] makaavela ondyambi vana vemuovola tyotyili.” —HEBREUS 11:6.
1, 2. (a) Oñgeni ovanthu ovanyingi vaovola ononkhano onongwa mba Huku? (b) Kese umwe una okukala nesuko liokupewa ononkhano onongwa mba Huku mokonda yatyi?
“HUKU ekuavele ononkhano onongwa!” Kovilongo vimwe o ngotyo ovanthu vapopia tyina omunthu amatyehila. Tupu, ononkhalamutwe mbonongeleya ononyingi, vaavela ononkhano onongwa ovanthu, novinyama, novipuka ovikuavo vihena omuenyo. Ovanthu vamwe valinga oungendi okuenda konongeleya komapundaumbo omakuavo, mokonda vahanda okupewa ononkhano onongwa. Ovatumini apeho vaita ku Huku aavele omalongo avo ononkhano onongwa. Ove usoka okuti etyi vehole okuita tyaviuka umwe? Okuti vembupewa umwe? Olie upewa ononkhano onongwa na Huku, iya omokonda yatyi?
2 Jeova wapopile okuti kononthiki mbahulililako, oe makakala novanthu vasukuka nokuna ombembwa vatunda momalongo aeho, mavakaivisa onondaka onongwa Mbouhamba wae alo kuna kuaoyela oohi, namphila vamoneswa ononkhumbi, nokuyelwe. (Isaías 2:2-4; Mateus 24:14; Revelação 7:9, 14) Aveho puonthue vetavela okukala pokati kovanthu ovo, vahanda ononkhano onongwa mba Huku, tupu vembusukisa. Mokonda tyehena ononkhano ombo, omuenyo wetu kawende nawa. (Salmo 127:1) Mahi, oñgeni matukala nononkhano onongwa mba Huku?
Ononkhano Onongwa Mbupewa Vala Vokutavela
3. Inkha ova Isilayeli vetavelele, ñgeno tyeveetela tyi?
3 Tanga Provérbios 10:6, 7. Puetyi nkhele elongo lio Isilayeli lihenenyingile Motyilongo Valaelwe, Jeova walekesile okuti mekeveavela ononkhano onongwa unene neameno, inkha vetavela ondaka yae. (Deuteronômio 28:1, 2) Ononkhano onongwa mba Jeova ankho kambuya vala kovanthu va Huku, mahi ‘vembupewa.’ Ovanthu ovo vokutavela, tyotyili ankho mavakapewa ononkhano onongwa.
4. Okutavela nomutima auho tyakutikinya tyi?
4 Ova Isilayeli ankho vena okutavela nonkhalelo patyi? Ovitumino via Huku ankho vipopia okuti oe manumana inkha ovanthu vae kavemuumbila “nehambu komutima nombembwa.” (Tanga Deuteronômio 28:45-47.) Jeova watokala okutavelwa nomutima auho, hakutavela vala ngatyina tyilinga ovinyama ine ovilulu. (Marcos 1:27; Tiago 3:3) Okutavela Huku nomutima auho, tyilekesa okuti una ohole nae. Okutavela oko, kulekeswa nehambu lituka kekolelo liokuti ovitumino via Jeova kavileme, nokuti “oe makaavela ondyambi vana vemuovola tyotyili.”—Hebreus 11:6; 1 João 5:3.
5. Oñgeni okuyumba onthumbi momulao wa Jeova, matyikuatesako omunthu okutavela otyitumino tyikahi mu Deuteronômio 15:7, 8?
5 Tala oñgeni okutavela nomutima auho, tyipondola okulekeswa mokuendela motyitumino tyikahi mu Deuteronômio 15:7, 8 (Tanga.) Okutavela otyitumino otyo nomutima wanumana, ponthyimbi tyipondola okuvatela katutu ovahepi. Mahi, okuti okulinga ngotyo tyieta oupanga omuwa pokati kovanthu va Huku? Tyakolela vali unene, otyo tyilekesa okuti una ekolelo liokuti Jeova upondola okutekula ovaumbili vae, nokuti wapandula omphitilo wapewa yokuhetekela otyali tyae? Au, katyilekesa! Huku utala nawa onkhalelo yomutima womunthu wokuna tyotyili otyali, nokulaa okuti makanena nawa ovilinga viae aviho. (Deuteronômio 15:10) Okukala nekolelo momulao oo, tyituavela ondundo yokuava, iya otyo tyieta ononkhano onongwa unene.—Provérbios 28:20.
6. Hebreus 11:6, itupameka vali konthele yatyi?
6 Tupu, opo tukale nekolelo liokuti Jeova Omuyambi wovanthu vae, Hebreus 11:6 itoneka okupopia otyituwa otyikuavo tyesukisa opo tupewe ononkhano onongwa mba Huku. Tala okuti Jeova uyamba vana “vemuovola tyotyili.” Melaka kuatuka ondaka yaundapeswa apa, ilekesa okulinga ononkhono ononene. Otyo tyitukalesa nonthumbi yokuti matupewa ononkhano onongwa! Membuave o Huku yo tyotyili wike vala “una uhapondola okukemba.” (Tito 1:2) Mokueenda kuomanima omanyingi-nyingi oe walekesa okuti omilao viae viayumbwa onthumbi. Onondaka mbae kambuponyo, apeho mbufuiswapo tyotyili. (Isaías 55:11) Moluotyo, tupondola okukala nonthumbi yokuti inkha tukala nekolelo liotyotyili, oe makala Omuyambi wetu.
7. Oñgeni matukala nonthumbi yokupewa ononkhano onongwa menyina “liombuto” ya Abraiau?
7 Jesus Kristu walekesa okuti oe onthele yotete “yombuto” ya Abraiau. Ovakristau ovalembulwa, ovo onthele yavali “yombuto” oyo yapopilwe. Ovakristau ovo vaholovonwa opo ‘vaivise enkhimano lia una weveihana menthiki opo veye motyitei tyae otyiwa unene.’ (Gálatas 3:7-9, 14, 16, 26-29; 1 Pedro 2:9) Kamatukala noupanga omuwa na Jeova, inkha tutomba vana Jesus aholovona pala okuyunga omalumono ae. Inkha hambatelo tupewa ‘nomupika wekolelo nokualunguka,’ ñgeno katuetyivilile na lumwe okunoñgonoka etyi tutanga Mondaka ya Huku, ine okutyiundapesa momuenyo wetu. (Mateus 24:45-47) Mokuendela muetyi tulilongesa Movihonekwa, tuna onthumbi yokupewa ononkhano onongwa mba Huku.
Tualako Okutala Nawa Kehando lia Huku
8, 9. Oñgeni ohongoi Jako alingile ononkhono mbelikuata netyi aita?
8 Olusoke luokulinga ononkhono ononene pala okupewa ononkhano onongwa mba Huku, lupondola okutuhinangelesa ohongoi Jako. Oe ankho ketyii oñgeni omulao Huku alingile Abraiau maufuiswapo. Mahi, Jako ankho una onthumbi yokuti Jeova mayawisa unene ovana va he yae mbuale, avakala elongo enene. Ngotyo, menima 1781 P.K.E., Jako walingile oungendi okuenda ko Hara opo akaovole omukai. Oe ankho kasukile vala nokuvasa omukai memuhambukiswa. Ankho uhanda omukai una ufenda Jeova, makala ina yovana vae nokuvetekula nawa.
9 Onthue tutyii okuti Jako welivasile na tyepwa tyae Rakele. Oe ahimbika okukala nohole onene nae, iya etavela okuundapela he yae Labau, omanima epandu-vali opo anepe Rakele. Otyo haluñgano vala luovanthu velihanda. Tyotyili Jako ankho wii nawa omulao wa Huku Wepondolo Aliho aavelele he mbuale yae Abraiau, iya eupitululila vali tate yae Isake. (Gênesis 18:18; 22:17, 18; 26:3-5, 24, 25) Moluotyo, Isake apopila omona wae Jako okuti: “Huku Wepondolo Aliho mekukanena nawa nokukuavela olutyito, okakala ounyingi, iya tyotyili mokakala ewaneno liomalongo. Iya oe mekuavela ononkhano onongwa mba Abraiau, ove nombuto yove, opo mutambule ofika ina muakalaile, Huku apele Abraiau.” (Gênesis 28:3, 4) Ngotyo, ononkhono Jako alinga opo avase omukai waviuka nokutyita ombunga, tyilekesa okuti wali nonthumbi yetyi Jeova ankho alaa.
10. Omokonda yatyi Jeova ahambukililwe okuavela ononkhano onongwa Jako?
10 Jako ankho kaovola omalumono opo ahambukiswe ombunga yae. Ankho usoka kepingo liovana vae. Jako ankho wasuka unene no ñgeni ehando lia Jeova malifuiswapo. Ankho Jako watokola okulinga atyiho apondola opo apewe ononkhano onongwa mba Huku, namphila ankho ena ovitateka ovinyingi. Oe watuaileko nekolelo olio alo akulupa, moluotyo Jeova emuavela ononkhano onongwa.—Tanga Gênesis 32:24-29.
11. Ononkhono patyi tuesukisa okulinga konthele yehando lia Huku liaholololwa?
11 Nga Jako, nonthue katwii aviho Jeova malingi opo afuisepo ehando liae. Mahi, mokulilongesa Ondaka ya Huku, tuanoñgonoka vala vimwe konthele ‘yonthiki ya Jeova.’ (2 Pedro 3:10, 17) Mongeleka, katutyii nawa onalupi onthiki oyo maiya, mahi tutyii okuti ikahi popepi. Tutavela etyi Ondaka ya Huku ipopia okuti, inkha tuava oumbangi momuvo uhehi wahupako, matuliyovola onthue muene na vana vetutehelela.—1 Timóteo 4:16.
12. Tupondola okukala nonthumbi yatyi?
12 Tutyii okuti onthyulilo maiya momuvo wanakua. Jeova kamakevelela alo tuavela oumbangi kese munthu kombanda yoohi. (Mateus 10:23) Tupu, tupewa onondonga mbaviuka opo tulinge nawa ovilinga vietu viokuivisa. Nekolelo, tuundapa movilinga ovio nounongo wetu auho, nokuundapesa kese malumono tuna. Okuti ponofika ambuho tuivisa matuvasi apeho ovanthu vetavela? Oñgeni matutyinoñgonoka? (Tanga Eclesiastes 11:5, 6.) Ovilinga vietu okuivisa, nonthumbi yokuti Jeova metuavela ononkhano onongwa. (1 Coríntios 3:6, 7) Tupondola okukala nonthumbi yokuti Jeova weete ononkhono ononene tulinga, iya nospilitu sandu yae, metuavela kese nondonga tuesukisa.—Salmo 32:8.
Ita Ospilitu Sandu
13, 14. Oñgeni ospilitu ya Huku ikahi nokulekesa okuti yavela ounongo ovaumbili vae?
13 Inkha tulitehelela okuti katutyivili okulinga otyilinga tuapewa ine ovilinga viokuivisa, oityi matulingi? Tuesukisa okuita ku Jeova etuavele ospilitu sandu yae, opo itukuateseko okukala ovanongo movilinga viae. (Tanga Lucas 11:13.) Ospilitu ya Huku yavela ounongo ovanthu velikalela, opo vafuisepo otyilinga evepa. Mongeleka, etyi ovanthu va Huku vatunda mo Egitu, ospilitu yae yaavelele ovanthita ovo novapika ounongo wokufinda onondyale mbavo, namphila ankho kavalongesilwe ovilwa. (Êxodo 17:8-13) Konyima, ospilitu yaavela Bezalele na Oholiabe ounongo wokulinga ovipuka oviwa unene pala ekaka liefendelo.—Êxodo 31:2-6; 35:30-35.
14 Ospilitu oyo yepondolo yakuatesako ovaumbili va Huku kononthiki mbo hono, puetyi vahimbika okulinga omikanda, opo vafuisepo omasuka-suka eongano. Momukanda umwe, Omukuatate Robert J. Martin ankho ukahi komutwe wovilinga ovio pomuvo opo, wahangununa etyi tyalingwa mo 1927. Oe wati: “Pomuvo watyo muene, Tatekulu waikula epito, iya atutambula omakina imwe onene [yokulinga] omikanda, namphila ankho tuhei na tyimwe konthele yoñgeni omakina oyo yatungwa netyi yundapeswa. Mahi, Tatekulu ankho utyii oñgeni makuatesako vokuelipakula motyilinga otyo, opo veinoñgonoke liwa-liwa. . . . Monosimano mbehehi, atutyivili okuundapesa nawa omakina oyo. Iya na hono nkhele itualako okuundapa nawa, okulinga ovilinga vina na una weitunga ankho ahasoko.” Jeova utualako okukanena ononkhono ononene mbulingwa hono.
15. Oñgeni onondaka mba Romanos 8:11 mbupondola okupameka vana valwa nomahando olutu?
15 Ospilitu ya Jeova yundapa mononkhalelo mbelikalaila. Ovaumbili va Huku aveho vapondola okupewa ospilitu oyo, nokuvevatela okufinda ovitateka ovinene. Iya inkha tulitehelela okuti tuasoya mokonda yomahando olutu? Tupondola okupamekwa nonondaka mba Paulu mu Romanos 7:21, 25 no 8: 11. Tyotyili, ‘ospilitu yae yapindulapo Jesus kononkhia,’ ipondola okutukuatesako, okutuavela ononkhono mbokufinda omahando olutu. Onotestu ombo, ankho mbahonekelwa Ovakristau valembulwa nospilitu, mahi, ovitumino vikahimo o pala ovaumbili aveho va Huku. Atuho matukamona omuenyo, mokukala nekolelo mu Kristu, mokulinga ononkhono mbokulityilika omahando ahaviukile, no mokuyeka ospilitu ihongolele omuenyo wetu.
16. Oityi tuesukisa okulinga opo tupewe ospilitu sandu ya Huku?
16 Okuti tupondola okukevelela Huku etuavele ononkhono mbae tyahalingi ononkhono? Au. Anthi, katulikuambela vala, tupu tuna okulilongesa nombili Ondaka ya Huku. (Provérbios 2:1-6) Tupu, ospilitu ya Huku ikahi mewaneno lio Vakristau. Okuenda apeho komaliongiyo, tyilekesa okuti tuna ehando ‘liokutehelela etyi ospilitu itolela omawaneno.’ (Revelação 3:6) Moluotyo, tuna okutavela nomutima weliola etyi tulilongesa. Provérbios 1:23 itulondola okuti: “Kondokei mokonda yeviyulo liange. Iya ame mandyiyeke ospilitu yange imufilukile.” Tyotyili, Huku wavela ospilitu yae “ku vana vatavela okuti oe omutumini wavo.”—Atos 5:32.
17. Ouwa wononkhano Huku aava mokonda yononkhono tulinga, weelekua natyi?
17 Namphila tyesukisa okulinga ononkhono opo Huku ekuavele ononkhano onongwa, hinangela okuti okuundapa unene awike katyieta ovipuka ovinyingi oviwa, vina Jeova auyulila ovanthu vae. Ouwa wononkhano aava mokonda yononkhono tulinga, weelekua nokulia kukongokesa olutu luetu aluho. Huku walinga olutu luetu opo tukale nehambu tyina tulia. Tupu wetuavela okulia kuatyo. Onthue katutyii nawa oñgeni okulia kukala novipuka vituavela ekongoko. Tupu ovanyingi puonthue kavetyivili okuhangununa oñgeni olutu luetu lupola ononkhono kokulia. Tutyii okuti ovipuka ovio ongotyo viundapa, iya onthue tuava ombatelo tyina tulia. Inkha tuholovona okulia kuava ekongoko, makutukongekesa. Tupu, Jeova wava onondonga pala omuenyo wahapu, nokutuavela ombatelo tuesukisa opo tulandule onondonga ombo. Tyotyili, oe utukuatesako unene, iya watokala okupandwa. No ngotyo, tuna okuundapela kumwe nae, okulinga ngetyi Huku ahanda, opo tupewe ononkhano onongwa.—Ageu 2:18, 19.
18. Oityi watokola okulinga, iya omokonda yatyi?
18 Moluotyo, linga ononkhono mbokufuisapo nombili kese tyilinga upewa. Ita apeho ombatelo ku Jeova. (Marcos 11:23, 24) Putyina ulinga ngotyo, kala nonthumbi yokuti “kese una wovola mavasi.” (Mateus 7:8) Ovalembulwa nospilitu mavakayambwa ‘nekolowa liomuenyo’ keulu. (Tiago 1:12) “Onongi ononkhuavo” mba Kristu, vekahi nokulinga ononkhono opo vapewe ononkhano onongwa menyina liombuto ya Abraiau, mavahambukilwa okumutehelela okupopia okuti: “Endyuei, onwe vokuapewa ononkhano onongwa na Tate yange, piñganei ouhamba wapongiyua pala onwe tunde ponthyimbi youye.” (João 10:16; Mateus 25:34) Tyotyili, ‘ovakanenwa va [Huku], ovo mavakapiñgana oohi, . . . avakakalamo apeho.’—Salmo 37:22, 29.
Okuti Ove Upondola Okuhangununa?
• Okutavela nomutima auho tyakutikinya tyi?
• Oityi tyesukisa opo Huku etuavele ononkhano onongwa?
• Oñgeni tupondola okupewa ospilitu sandu ya Huku, iya oyo ituvatela ñgeni?
[Ehangununo liolutalatu pefo 12]
Jako waluile noandyu opo apewe ononkhano onongwa na Jeova.
Okuti noove ulinga ononkhono ononene?
[Ehangununo liolutalatu pefo 13]
Ospilitu yaavelele Bezalele na Oholiabe ounongo wokulinga ovipuka oviwa unene