Linga Ononkhono Mbokukala Nombembwa

“Tuovolei okulinga ovipuka vieta ombembwa.”—ROMANOS 14:19.

1, 2. Onombangi mba Jeova vena ombembwa mokonda yatyi?

HONO ovanthu vouye vetupu ombembwa yotyotyili. Alo umwe ovanthu votyilongo tyike, vapopia elaka like vetupu ewaneko. Veliyapauka mokonda yonongeleya no pulitika, no nombongo, no nosikola. Mahi, onomiliau epandu-vali mbo Nombangi mba Jeova ouye auho vena ombembwa, namphila vatunda “movilongo aviho, no momihoko, nomalongo, no momalaka.”—Revelação 7:9.

² Tuna omahunga omawa okukala nombembwa pokati ketu. Ehunga liavilapo omokonda “tuna ombembwa na Huku.” Ombembwa oyo yatuka kekolelo tuna Momona wae, waava omuenyo wae pala onthue. (Romanos 5:1; Efésios 1:7) Tupu, Jeova wavela ospilitu sandu ovaumbili vae ovakuatyili, iya ombembwa onthele imwe yotyinyango tyospilitu oyo. (Gálatas 5:22) Ehunga ekuavo, tuakalela nombembwa newaneko, omokonda katulingi “onthele youye.” (João 15:19) Otyo tyilekesa okuti katulipake mopulitika no movita. Ombimbiliya yati ovanthu va Jeova ‘vanthila omitunga viavo omatemo.’—Isaías 2:4.

3. Ombembwa tuna itukalesa ñgeni? Oityi matulilongesa monthele ei?

³ Onthue ‘tulihole kese umwe namukuetu’ mewaneno namphila tuvovilongo vielikalaila, nokuna ovituwa nomalusoke elikalaila. (João 15:17) Ombembwa tuna yavilapo unene tyipona okulityilika vala okulinga navi ovakuatate vetu. Itulunda ‘okulinga ovipuka oviwa pala ovanthu aveho. Mahi, haunene vana tufenda navo.’ (Gálatas 6:10) Ombembwa tuna na Jeova, novakuatate vetu yakolela unene. Tuesukisa okuiyakulila. Pahe matutale oñgeni tupondola okukala nombembwa, na tyina mewaneno mumoneka ovitateka.

Tyina “Tuponya”

4. Oityi tuna okulinga opo tutualeko nombembwa tyina tuanumanesa mukuetu?

⁴ Omulongwa Tiago wahoneka okuti: “Atuho tuponya ovikando ovinyingi. Inkha umwe kaponyo mondaka, oo utupu onkhali.” (Tiago 3:2) Moluotyo, pamwe ovakuatate vevali vapondola okulipatana, ine okukala notyitateka. Inkha vena otyitateka, vetyitetulula opo ewaneno litualeko nombembwa. Ngetyi Jesus apopia, tala etyi tuna okulinga inkha tuanumanesa mukuetu.—Tanga Mateus 5:23, 24.

5. Oityi tuna okulinga tyina mukuetu etunumanesa, opo tutualeko nombembwa?

⁵ Iya inkha umwe etulinga otyivi? Okuti tukevelela oe eye okutuita otyiponyo? 1 Coríntios 13:5 yati ohole kayesukile nokulingwa omapita. Tyina mukuetu etunumanesa, tumuevela atulimbwako, okulekesa okuti tuhanda ombembwa. (Tanga Colossenses 3:13.) Otyo, otyo otyipuka tyaviuka tyina pena otyitateka. Tyitukuatesako okutualako newaneko novakuatate vetu. Iya onthue tuhambukwa mokonda tualinga etyi tyaviuka. O proverbio imwe yati, otyiwa tyina tuhasuku notyivi tualingwa.—Provérbios 19:11.

6. Inkha umwe wetulinga otyipuka tyitupuiya okutyilimbwa, oityi tuna okulinga?

⁶ Iya inkha mukuetu etulinga otyipuka tyitupuiya okutyilimbwa? Hatyiwa okutyipopia kovanthu. Otyo, tyinyona ombembwa yewaneno. Oityi tuna okulinga opo tutyitetulule? Mateus 18:15 yati: “Inkha omukuatate wove wekulingila onkhali, enda okapopia nae ove vala. Inkha ekutavela, wavatela omukuatate wove.” Namphila Mateus 18:15-17 ipopia konthele yononkhali ononene, tupondola okulandula onondonga mbo versikulu 15 movitateka ovikuavo. Ngotyo, tyina tuna otyitateka namukuetu, otyiwa tupopie nae aike. Tuesukisa okupopia nawa nomukuatate wetu, nokuovola okukala vali nombembwa nae.a—Tala okatoi.

7. Oityi tuesukisila okutetulula liwa ovitateka vietu?

⁷ Apostolu Paulu wahoneka okuti: “Numanei mahi muhalingei onkhali. Ekumbi lihanyingile otyo muelinumanena. Tupu muhapei Eliapu ombundi.” (Efésios 4:26, 27) Iya Jesus wati: “Tetulula liwa otyitateka na una wekunumanena.” (Mateus 5:25) Ngotyo, opo tutualeko nombembwa navakuetu, tuna okutetulula liwa ovitateka vietu. Inkha katulingi ngotyo, ovitateka mavikala ovinene unene, ngetyi otyipute tyivilapo inkha katyihakulwa liwa. Tuhayekei omalityindailo, nonkhi, ine ohole yonombongo, vitutyilike okutetulula kese tyitateka novakuatate vetu.—Tiago 4:1-6.

Tyina Otyitateka Tyakutikinya Ovanthu Ovanyingi

8, 9. (a) Otyitateka patyi tyali mewaneno mo Roma? (b) Oñgeni Paulu aviyula Ovakristau ovo?

⁸ Pamwe ovitateka vimwe mewaneno viakutikinya ovanthu ovanyingi. Ovakristau vamwe mo Roma vali notyitateka ngotyo. Ankho tyikahi pokati ko va Judeu no Vakristau Onosindiyu. Vamwe ankho vena omutima uhapamene. Ankho kuna ovipuka ovinyingi velityilika okulinga, namphila Movihonekwa ovipuka ovio kaviapengele. Ovakuavo mewaneno ankho vena omutima wapama. Ankho vasoka okuti vavilapo vomitima vihapamene. Iya vahapamene, avahimbika okupopia navi vokuapama. Ovitateka ovio aviho ankho vituka kuevi kese umwe aholovona. Oityi Paulu apopila ewaneno?—Romanos 14:1-6.

⁹ Vomitima viapama ankho vetyii okuti kavesukisa okulandula Ovitumino via Moisesi. Mahi, vakuavo ankho vasoka okuti tyapenga okulia ovipuka viailikwa Movitumino ovio. Paulu waviyula Ovakristau ovo aveho. Wapopila vomutima wapama, opo vahasoke okuti vavilapo vali kuvakuavo. (Romanos 14:2, 10) Okusoka ngotyo, tyipondola okusoyesa vakuavo, avayekepo okufenda Jeova. Paulu ayawisako vala okuti: Yekeipo okuhanya ovilinga via Huku, mokonda yokulia. Tupu ati: “Otyiwa okuhali ohitu, nokuhanu ovinyu, nokuhalingi tyimwe tyilingisa omukuatate wove onkhali.” (Romanos 14:14, 15, 20, 21) Iya Paulu apopila vomutima uhapamene, opo vahapopie omapita vana vahasoko ngavo. (Romanos 14:13) Oe wevepopila okuti: “Ame ndyipopila kese umwe pokati kenyi okuti ahasoke konthele yae monkhalelo yokulipakako.” (Romanos 12:3) Etyi amana okuveviyula aveho, ati: “Ngotyo, tuovolei okulinga ovipuka vieta ombembwa, novipuka vitupameka pokati.”—Romanos 14:19.

10. Okuhetekela Ovakristau mo Roma, oityi vokuna otyitateka vena okulinga opo vetyitetulule?

¹⁰ Onthue tuna onthumbi yokuti ewaneno mo Roma lietavelele etyi Paulu evepopila, nokupilulula ovituwa viavo. Hono, matutetulula nohole ovitateka novakuatate vetu, inkha tulinga etyi Ombimbiliya itupopila. Ngetyi tyalingile Ovakristau mo Roma, hono inkha vamwe mewaneno vena otyitateka, vesukisa okupilulula ovituwa viavo “opo vatualeko nombembwa pokati kavo.”—Marcos 9:50.

Oñgeni Ovakulu Vewaneno Mavavatela

11. Oityi omukulu wewaneno malingi inkha umwe upopia nae otyitateka ena no Mukristau mukuavo?

¹¹ Iya inkha umwe una otyitateka namukuavo mombunga ine o mewaneno, apopi nomukulu wewaneno? Provérbios 21:13 yati: “Iya una upata okutwi kwae konkhuo yomuhepi uliyavela, tupu nae mekeliyavela iya ahatehelelwa.” Omukulu oo, “upata okutwi kwae” inkha katehelela una wiita ombatelo. Mahi, o Proverbio onkhuavo yati: “Una utetekela okupopia momphela ulinga ngoti waviukisa, alo tyina mukuavo eya emupulu nawa.” (Provérbios 18:17, Nova Tradução na linguagem de hoje) Omukulu wewaneno una okutehelela nawa, mahi alunguka opo ahalinge etokolo nalike tyina ehene-noñgonoke nawa otyitateka. Tyina amatehelela omukuatate, una okumupula inkha apopiale namukuavo konthele yotyo. Tupu, una okutanga nae etyi Ombimbiliya itutuma okulinga, opo tutualeko nombembwa novakuatate vetu.

12. Onongeleka patyi ononthatu, mbulekesa ouvi wokutokola liwa tyina wameivi otyitateka?

¹² Katyaviukile okutokola liwa, tyina watehelela vala wike pu vana vena otyitateka. Onongeleka ononthatu Mombimbiliya mbutyilekesa. Yotete oya Potifar. Omukai wae wakemba okuti Jose wahandele okulala nae kononkhono. Potifar etavela. Oe anumana unene iya apake Jose mokaleya. (Gênesis 39:19, 20) Ongeleka onkhuavo oyo Hamba David. Ziba wapopila David okuti Mefibosete ukahi nokukuatesako onondyale mba David. David etavela, iya apopi tyihasokele okuti: “Tala, ovipuka aviho via Mefibosete, vikale viove.” (2 Samuel 16:4; 19:25-27) Yatatu oyo Hamba Artaxerxe. Onondyale mbo va Judeu mbapopila ohamba okuti ova Judeu vekahi nokutunga o Jelusalei, mokonda vahanda okutyitukilapo ohamba. Iya oe etavela ounkhembi oo, atumu okutalameka ovilinga viavo. Moluotyo, ova Judeu avayekepo okutunga ondyuo ya Huku. (Esdras 4:11-13, 23, 24) Ovakulu vewaneno ovanongo valinga etyi Paulu apopila Timoteo, kavakoyesa nawike tyina nkhele vehei nawa oñgeni atyiho tyaenda.—Tanga 1 Timóteo 5:21.

13, 14. (a) Oityi tuna okuhinangela tyina ovakuatate vevali vena otyitateka? (b) Oityi matyivatela ovakulu vewaneno okulinga ekoyeso liaviuka?

¹³ Ombimbiliya yati: “Inkha umwe asoka okuti wii nawa otyipuka tyimwe, nkhele ketyii nawa ngetyi oe esukisa okutyinoñgonoka.” (1 Coríntios 8:2) Pamwe tyina ovakuatate vevali vena otyitateka, tusoka okuti tyaendapo tutyiale. Tuesukisa okuhinangela okuti pamwe katwii atyiho. Tupu, pamwe katwii atyiho konthele yovakuatate vena otyitateka. Ovakulu vewaneno vena okulunguka unene pokutetulula otyitateka, opo vahayondyue nounkhembi veiva konthele oyo. Tupu, kavatavela vala omunthu mokonda omuhona. Jesus, ulinga ekoyeso lia Huku, “kakoyesa ngetyi amona nomaiho ae, ine o ngetyi eiva vala nomatwi ae.” (Isaías 11:3, 4) Jesus uhongolelwa nospilitu ya Huku. Tupu, ovakulu vewaneno vena okuhongolelwa nospilitu ya Huku.

¹⁴ Ovakulu vewaneno, vesukisa okuita ospilitu ya Jeova pokutetulula ovitateka. Inkha vaundapesa Ombimbiliya nomikanda “viomupika wekolelo nokualunguka,” mavahongolelwa nospilitu ya Huku.—Mateus 24:45.

Tuna Okutualako Nombembwa na Huku

15. Inkha Omukristau wii umwe walinga onkhali, onalupi ena okutyipopia kovakulu?

¹⁵ Ombimbiliya itutuma tutualeko nombembwa navakuetu. Mahi tupu yati: “Onondunge mbo keulu tete mbasukuka, vali mbuna ombembwa.” (Tiago 3:17) Ombimbiliya yati tete tuesukisa okukala ovasukuki. Okukala ovasukuki, tyilekesa okuti tutavela Huku etupopile etyi tyaviuka netyi tyapenga, nokutyinda omuenyo umuhambukiswa. Inkha Omukristau wii okuti omukuatate umwe ine omphange walinga onkhali, una okumutolela eketyipopie kovakulu vewaneno. (1 Coríntios 6:9, 10; Tiago 5:14-16) Inkha kakapopile onkhali yae, Omukristau wokutyii una okuketyipopila ovakulu vewaneno. Inkha ketyipopi mokonda yokuhanda okutualako noupanga na una walinga onkhali, nae ulinga onkhali.—Levítico 5:1; tanga Provérbios 29:24.

16. Oityi tulilongesila kuetyi Jeu alingile Ohamba Jeorau?

¹⁶ Jeu walingile otyipuka tyilekesa okuti tyakolela unene okulinga etyi tyaviuka, tyipona okutualako nombembwa na una ulinga ononkhali. Huku watumine Jeu ahitise ombunga Yohamba Akabe. Jeorau Omona wa Akabe na Jezabele ankho Ohamba ondingavivi. Oe walonda metemba liae akahonyena na Jeu iya apulu okuti: “Weya nombembwa, Jeu?” Iya Jeu ati: “Ndyiya ñgeni nombembwa, tyina kuna omaundalelapo a Jezabele, me yove, no mawangwa ae omanyingi?” (2 Reis 9:22) Jeu apolo omuhongo ayahe Jeorau komutima. Ngetyi tyalingile Jeu, novakulu vewaneno kavapondola okuyeka vana vehelivele vatualeko okukala mewaneno, opo vala vatualeko noupanga wavo. Anthi, ovakulu ovo, vena okuvepola mewaneno, opo litualeko okukala nombembwa na Huku.—1 Coríntios 5:1, 2, 11-13.

17. Oityi Ovakristau aveho vena okulinga opo vatualeko nombembwa?

¹⁷ Ovikando ovinyingi, ovitateka vimwe pokati ketu, hanonkhali ko ononene. Moluotyo, otyiwa vali tukale noluembia nokulimbwa oviponyo viovakuatate vetu. Ombimbiliya yati: “Una wevela otyiponyo, ukahi nokuovola ohole, iya una utualako okupitaulula okupopia ondaka, uyapula vana vena oupanga omunene.” (Provérbios 17:9) Inkha tulinga etyi Ombimbiliya ipopia, matutualako nombembwa mewaneno noupanga wetu na Jeova.—Mateus 6:14, 15.

Huku Uyamba Vana Vatualako Nombembwa

18, 19. Oñgeni Jeova etuyamba tyina tulikuatehila okukala nombembwa?

¹⁸ Jeova metuyambe inkha tulinga ononkhono mbokutualako nombembwa. Tuna oupanga omunene na Jeova, notyilinga tyokuvatela ewaneno likale newaneko. Tyina tutualako nombembwa mewaneno, tupu tulilonga okukala nombembwa na vana tuivisa “onondaka onongwa mbo mbembwa.” (Efésios 6:15) Tukala ‘ovatendi naaveho’ “nokulityilika ovivi.”—2 Timóteo 2:24.

¹⁹ Okulinga ononkhono mbokukala nombembwa pahe matyiketukuatesako komutwe. Ombimbiliya yati Jeova makatutilisa ovaviuki na vana vehevaviuki. (Atos 24:15) Otyo tyilekesa okuti Jeova makatutilisa ovanthu ovanyingi vomihoko aviho. Mavakatutiliswa movilongo no momivo vielikalaila, alo umwe vo ponthimbi youye. (Lucas 11:50, 51) Matyikakala otyiwa unene okulongesa vokuatutila yokuhumba ombembwa. Etyi tulongeswa hono, matyiketukuatesako unene pomuvo opo!

[Onondaka Poutoi]

Oityi Ove Welilongesa?

• Oityi tuna okulinga opo tutualeko nombembwa tyina pena ou tuanumaneswa?

• Oityi tuna okulinga opo tutualeko nombembwa tyina mukuetu etunumanesa?

• Tyina ovakuatate vevali vena otyitateka, oityi tuesukisa okuhinangela?

• Okulinga etyi tyaviuka tyakolela unene, tyipona okutualako nombembwa na una ulinga ononkhali. Omokonda yatyi?

[Oliolutalatu pefo 25]

Jeova uhole vana vaevela vakuavo tyihakuluminyua