Tutalei Nawa Vakuetu Nokuliavela Ondundo

1, 2. Oityi tyakuatesileko Onombangi mba Jeova 230 okuhupa moungendi wononkhia konthyulilo Yovita Viavali Viouye Auho?

OVITA Viavali Viouye Auho ankho vikahi nokupwa. Omatolopa a Hitler ankho kaekahi vali nokutyivila okulwa. Outumini wa Hitler ankho wapanga okuipaa ovanthu ovanyingi ankho nkhele veli movikaleya. Ankho vena olusoke luokuvetuala kuna ankho kutalamena onowato opo vevekuluminye okunyingila mo nowato avakankhila melunga. Olusoke olo oluvi lueya okuihanwa okuti oungendi wononkhia.

² Ononkhuatwa 33.000 vatunda kokaleya ko Sachsenhausen vakuluminyua okueenda onokilometu 250 okuenda ko Lübeck, epundaumbo lio Alemanha. Pokati kavo ankho pena Onombangi mba Jeova 230 vatunda kovilongo epandu. Omafualali akuluminya Onombangi navo valinge oungendi oo. Ononkhuatwa ambuho ankho vasosoloka mokonda yokuvela nokuehena okulia. Mahi ovakuatate vetu aveho vahupile. Oñgeni vahupile? Umwe puvo wati: “Tuatuaileko nokulipameka opo tuende nokumutwe.” Ohole ankho vena navakuavo, kumwe “nononkhono mbavilapo” vapelwe na Huku, mbevekuatesileko okuhupa.—2 Coríntios 4:7.

3. Omokonda yatyi tuesukisila okulipameka navakuetu?

³ Namphila hono tuhekahi moungendi oo wononkhia, mahi tuna ovitateka ovinyingi. Konyima yetyi Ouhamba wa Huku wahimbika okutumina mo 1914, Satanasi wataatua keulu iya alauka pano pohi. Wanumana unene mokonda utyii okuti ‘omuwo wae kauhi.’ (Revelação 12:7-9, 12) Mokonda o Armagedom ikahi popepi, Satanasi ukahi nokuundapesa omaliva opo anyone oupanga wetu na Jeova. Tupu apeho tulwa novitateka. (Jó 14:1; Eclesiastes 2:23) Pamwe, ovitateka ovio aviho vipondola okutusoyesa, atukala tyehena omafa. Mongeleka, mokueenda kuomanima omanyingi, omukuatate umwe wapamekele ovanthu ovanyingi opo vatualeko nekolelo mu Jeova. Mahi, etyi akulupa, oe nomukai wae avavele, iya ahimbika okusoya unene. Ngomukuatate oo, atuho tuesukisa “ononkhono mbavilapo” mbutunda ku Jeova. Tupu tuesukisa okulipameka navakuetu.

4. Inkha tuhanda okupameka vakuetu, elondolo patyi lia apostolu Paulu tuesukisa okulandula?

⁴ Inkha tuhanda okupameka vakuetu, tuesukisa okulandula elondolo apostolu Paulu aavelele Ovakristau ova Hebreu. Wati: “Tutalei nawa oñgeni matulipameka pokati, nokukala nohole novilinga oviwa. Tuahayekeipo okuenda komaliongiyo, ngetyi vamwe vetyiliya okulinga. Anthi, tuliavelei ondundo, haunene tyina mutala okuti onthiki ikahi popepi.” (Hebreus 10:24, 25) Oñgeni tupondola okulandula elondolo olio liakolela?

“TUTALEI NAWA VAKUETU”

5. “Okutala nawa vakuetu” tyihangununa tyi? Iya oñgeni tupondola okutyilinga?

⁵ “Okutala nawa vakuetu” tyihangununa okusoka kuetyi vakuetu vesukisa. Kamatutyivili okunoñgonoka etyi ovakuatate vetu vesuka natyo inkha Mondyuo Yomaliongiyo tuvekukunya vala otyo tulamba ine okutomphola navo ovipuka viehesukisile. Tyotyili, katuhande okukala nolumbwe luokuhanda okunoñgonoka atyiho konthele yavakuetu. (1 Tessalonicenses 4:11; 1 Timóteo 5:13) Mahi, inkha tuhanda okuavela ondundo ovakuatate vetu, tuesukisa okunoñgonoka onkhalelo yavo yomuenyo, novituwa viavo, netyi vasoka konthele yotyili, netyi tyivepameka, netyi tyivepola omafa. Vesukisa okunoñgonoka okuti tumapanga avo iya tuvehole. Tuna okuovola omuvo wokukala navo, haputyina vala vena ovitateka natyina vasoya, mahi no pomivo omikuavo.—Romanos 12:13.

6. Oityi matyikuatesako omukulu weuaneno “okutala nawa” vana vekahi mewaneno?

⁶ Ombimbiliya ipopia okuti ovakulu vewaneno vesukisa okukala tyafuapo, nombili yokutala nawa omasuka avana vekahi mewaneno. (1 Pedro 5:1-3) Opo valinge nawa ovilinga ovio, ovakulu vewaneno vesukisa okunoñgonoka ovakuatate vavo nonomphange. (Tanga Provérbios 27:23.) Inkha ovakulu vewaneno valekesa okuti vafuapo pala okukuatesako iya vetyihole tyokukala novakuatate nonomphange, vana vekahi mewaneno mavetyivili okuveita ombatelo tyina vesukisa. Tupu, matyivepepukila okupopila ovakulu vewaneno oñgeni velitehela netyi tyivesukalalesa. Ngotyo, ovakulu vewaneno mavetyivili okuavela kese umwe ombatelo esukisa.

7. Oityi tuesukisa okuhinangela tyina vana vasoya ‘vapopia tyahasokele’?

⁷ Paulu wapopilile ewaneno mo Tesalonika okuti: “Pamekei vokuatenda.” (Tanga 1 Tessalonicenses 5:14.) “Vokuatenda” muakutikinya vana vokuasoya. Provérbios 24:10, yati: “Walekesa okuti wasoya monthiki yononkhumbi? Ononkhono mbove mambutepuluka.” Inkha tuhanda okukuatesako vana vasoya unene, tuesukisa okuhinangela okuti pamwe vapondola “okupopia tyahasokele.” (Jó 6:2, 3) Vapondola okupopia ovipuka ankho tyilityili vahahandele. Rachelle, ankho una me yae wakalele tyasoya unene, wanoñgonokele okuti otyo otyili. Rachelle wati: “Ovikando ovinyingi Me ankho upopia ovipuka vinumanesa unene. Pomivo ovio, ankho ndyiovola okuhinangela ovituwa oviwa via Me, oluembia, nokankhenda, notyali. Nanoñgonoka okuti ovanthu vokuasoya vapondola okupopia ovipuka ankho vahahandele. Otyipuka tyahaviukile omunthu umwe apondola okulinga okukondola onondaka onombi ine okulinga ngetyi alingwa.” Provérbios 19:11 yati: “Onondunge mbomunthu mbusetesa onyengo yae, iya ouwa wae okuhasuku novivi alingwa.”

8. Ovalie haunene tuesukisa “okulekesa” ohole yetu, iya omokonda yatyi?

⁸ Oñgeni tupondola “okutala nawa” umwe wasoya mokonda yonkhali alingile kohale? Namphila elivelale, hamwe nkhele upondola okukala nohonyi mokonda yetyi alingile. Paulu wahonekelele ovakuatate mo Korintu konthele yaumue meuaneno liavo welivelele onkhali alingile. Wati: “Muna okumuevela nouwa-tima nokumuungumanesa, opo omulume oo ahaliwepo neliungo liae enene. Ngotyo, ndyimulondola okuti, mulekesei okuti muna ohole nae.” (2 Coríntios 2:7, 8) Omukuatate manoñgonoka vala okuti tumuhole nokusuka nae inkha tutyilekesa monondaka mbetu, no muetyi tulinga.

‘TULIPAMEKEI MOHOLE NO MOVILINGA OVIWA’

9. ‘Okulipameka mohole no movilinga oviwa’ tyihangununa tyi?

⁹ Paulu wahoneka okuti: “Tutalei nawa oñgeni matulipameka pokati, nokukala nohole novilinga oviwa.” Tulinga ngotyo tyina tukuatesako ovakuatate vetu okulekesa ohole, nokulinga etyi tyaviuka. Mongeleka, inkha tuhanda otupia tutualeko tyatema, tuesukisa okupakapo ononkhuii. (2 Timóteo 1:6) Tupu, kuna ovipuka tupondola okulinga opo tukuatesako ovakuatate vetu okutualako okuumbila Huku nombili. Onkhalelo imwe yaviuka yokutyilinga omokupandula ovakuatate vetu movipuka oviwa valinga.

10, 11. (a) Olie wesukisa okupandulwa? (b) Ava ongeleka ilekesa oñgeni okupandula omunthu tyipondola okumukuatesako okulinga etyi tyaviuka.

¹⁰ Atuho tuesukisa okupandulwa, tyilinge tuasoya ine katuasoyele. Omukuatate umwe wahoneka okuti: “Tate yange kenemphopile okuti walinga nawa.” Ngotyo, etyi ekula, ankho tyilityili kelitehelela okuti walingile tyimwe tyaviuka. Namphila pahe ena omanima 50, iya omukulu weuaneno, nkhele ulitehela nawa tyina vakuavo vemupopila okuti ukahi nokulinga ovilinga oviwa. Otyo tyemulongesa okuti tyakolela unene okupameka vakuavo, iya apeho wovola onomphitilo mbokupandula vakuavo. Atuho tulitehela nawa tyina vakuetu vetupopila okuti walinga nawa. Otyo tyakutikinya ovakokoli-ndyila, novakulu vewaneno, navana hamwe vasoya.—Romanos 12:10.

¹¹ Tyina ovakulu vewaneno vakuatesako umwe walinga etyi tyapenga, okumupandula mokonda yovipuka oviwa alingile, tyipondola okumukuatesako okupilulula omalusoke ae, alingi etyi tyaviuka. (Gálatas 6:1) Otyo tyakuatesileko omphange umwe utiwa Miriam. Wahoneka okuti: “Nakalele novitateka ovinyingi momuenyo wange etyi omapanga ange omanene vayekapo ewaneno, iya momuvo watyo oo, tate avele unene. Andyisoyo unene.” Ahimbika okueenda nomukuendye umwe wahafende Jeova mokonda ankho usoka okuti otyo matyimukalesa vali nawa. Mahi, otyo atyimukalesa nolusoke luokuti katokalele ohole ya Jeova, iya asoko okuyekapo otyili. Mahi omukulu umwe weuaneno emuhinangelesa ovipuka aviho oviwa alingile movilinga via Jeova, iya emupopila okuti Jeova nkhele umuhole. Moluotyo, ohole yae na Jeova aipamekwa. Ayekepo omukuendye una ankho aenda nae, atualako okuumbila Jeova.

12. Oityi matyimonekapo inkha tueeleka ovakuatate navakuavo, nokuvepopia omapita ine okuvelingisa okulivela onombei?

¹² Tuesukisa okutala nawa oñgeni ‘tupameka’ ovakuatate vetu opo vatualeko okuumbila Huku nombili. Tuheveelekei navakuavo, okuvepopia omapita mokonda kavalandulile onondonga tueveavela ine okuvelingisa okulivela onombei mokonda vaundapa vala katutu. Ovipuka ovio vipondola okuvekuatesako okuundapa unene momuvo wehehi, mahi kamavatualako. Onkhalelo yaviuka ‘yokupameka’ ovakuatate vetu, okuvepandula nokuvekuatesako okuimbuka okuti ohole na Huku oyo itulunda okuundapa unene movilinga viae.—Tanga Filipenses 2:1-4.

‘LIAVELEI ONDUNDO’

13. Oityi tyihangununa okuavela ondundo vakuetu? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele ei.)

¹³ Paulu wamanuhula okupopia okuti “tuliavelei ondundo.” Okuavela ondundo vakuetu tyipondola okuelekwa nokupaka ononkhuii potupia opo tutualeko tyatema ine opo tuteme vali unene. Okuavela ondundo ovakuatate vetu tyihangununa okuvepameka opo vatualeko novilinga viavo viokuumbila Huku. Tyina tukuatesako vana vasoya, tuesukisa okupopia noluembia nokankhenda. (Provérbios 12:18) Tupu tuesukisa “okukanyauka okutehelela, nokulipulukwa okupopia.” (Tiago 1:19) Inkha tutehelela nawa omukuatate wetu iya atuovola okunoñgonoka oñgeni elitehelela, matutyivili okunoñgonoka omokonda yatyi asoyela, iya matupopi tyimwe matyimukuatesako.

14. Oñgeni omukulu umwe weuaneno akuatesileko omukuatate ankho wasoya?

¹⁴ Tala oñgeni omukulu umwe weuaneno una okankhenda etyivila okukuatesako omukuatate umwe wayekelepo okuivisa omanima omanyingi. Etyi omukulu weuaneno emutehelela, etyimono okuti omukuatate nkhele uhole unene Jeova. Omukuatate oo ankho ulilongesa kese Omutala Womulavi apewa iya alingi ononkhono mbokuenda apeho komaliongiyo. Mahi vamwe meuaneno valingile ovipuka viemusoyesile nokumunumanesa. Omukulu weuaneno emutehelela nawa ehemukoyesa, aovola okunoñgonoka oñgeni elitehelela, nokumupopila okuti uholwe. Konyima, omukuatate aimbuka okuti ankho ukahi nokuyeka ovipuka ovivi vialambale vimutalameke okuumbila Huku ehole. Omukulu weuaneno emukongo aundape nae movilinga viokuivisa. Nombatelo yomukulu weuaneno, omukuatate wakondoka vali okuundapa movilinga viokuivisa iya konyima apewa vali otyilinga tyae tyokukala omukulu weuaneno.

15. Oityi tulilongesila ku Jeova konthele yokuavela ondundo vakuetu?

¹⁵ Omunthu umwe wasoya upondola okuehelitehela nawa ine okuehetavela otyikando tyotete tumukuatesako. Tuesukisa okutualako okumukuatesako. Paulu wati: “Kuateseiko vana vasoya, pwei elundo naaveho.” (1 Tessalonicenses 5:14, Nova Tradução na Linguagem de Hoje) Tuahayekeipo liwa vana vasoya, mahi tutualeiko ‘okuvekuatesako.’ Kohale, Jeova wapuile elundo novaumbili vae ankho vasoya. Mongeleka, Huku wapuile elundo na Eliya nokusuka noñgeni ankho elitehelela. Waavelele Eliya etyi ankho esukisa opo atualeko nokumuumbila. (1 Reis 19:1-18) Mokonda David welivelele nomutima auho Jeova emuevela noluembia. (Salmo 51:7, 17) Tupu, Huku wakuatesileko omuhoneki wo Salmo 73, wahandele okuyekapo okumuumbila. (Salmo 73:13, 16, 17) Jeova una okankhenda nokuapwa-elundo nonthue, haunene tyina tuasoya. (Êxodo 34:6) Ombimbiliya yati okankhenda ka Jeova “okape kese muhuka” iya “tyotyili kamakapu.” (Lamentações 3:22, 23) Jeova uhanda tulandule ongeleka yae yokukala nokankhenda navana vasoya.

TULIAVELEI ONDUNDO OPO TUTUALEKO MONDYILA YOMUENYO

16, 17. Putyina onthyulilo youye uno ikahi popepi, oityi tuesukisa okulinga? Iya omokonda yatyi?

¹⁶ Pononkhuatwa 33.000 vatundile movikaleya ko Sachsenhausen, ovanyingi vankhia. Mahi, Onombangi mba Jeova 230 ankho vekahipo aveho vahupile. Vahupile mokonda ankho veliavela ondundo nokulikuatesako.

¹⁷ Hono, tukahi “mondyila ituala komuenyo.” (Mateus 7:14) Apa katutu ovafendi aveho va Jeova mavakahupa avanyingila mouye omupe wouviuki. (2 Pedro 3:13) Putyina onthyulilo youye wovivi wa Satansi ikahi popepi, tulikuateseiko opo tutualeko mondyila yomuenyo.