Opi Mopamena Tyina Wasoya?

1. Okusoya tyitukalesa ñgeni?

OVANTHU atuho tukala novitateka nthiki na nthiki, iya tulinga ononkhono na viehetusoyese. Mahi tyina tuasoya tyitupuiya unene okukoleleya movitateka ovio. Ngotyo tuesukisa okuhinangela okuti tyina omunthu asoya ukala tyihena ononkhono iya tyimupola ehambu. Provérbios 24:10 pokatoi yati: “Ine momuvo wononkhumbi usoya, ononkhono mbove mambutepuluka.” Tyotyili, tyina tuasoya tupondola okukala tyihena ononkhono, atuhetyivili okukoleleya movitateka.

2. Oityi tyipondola okutusoyesa, iya oityi matulilongesa monthele ei?

² Kuna ovipuka ovinyingi vipondola okutusoyesa, vimwe onthue muene tulietela-vio, ovikuavo viya vala avike. Mongeleka, vimwe povipuka ovio, o putyina tualinga otyiponyo na tyina tuapengesa, na tyina tuvela. Tupu ovipuka ovikuavo vipondola okutusoyesa oputyina tuhapewa otyilinga tuhanda meongano lya Siovaa, no putyina ovanthu potyilongo tuivisa vehetutehelela. Monthele ei, matulilongesa ovipuka vimwe tupondola okulinga opo tuhasoye.

TYINA TUALINGA OTYIPONYO NA TYINA TUAPENGESA

3. Oityi tyipondola okutukuatesako tyina tuasoya mokonda yoviponyo vietu?

³ Mokonda tuvakuankhali tyina tuamapengesa tyituihama unene iya mokonda yotyo tupondola okusoka okuti hamwe Siovaa kametuyeke tunyingile mouye omupe. Okusoka ngotyo tyipondola okutupaka motyiponga. Mahi oñgeni tuesukisa okutala oviponyo vietu? Ombimbiliya ipopia okuti ovanthu “aveho ovakuankhali.” (Loma 3:23) Mahi Siovaa katale vala koviponyo vietu, iya ketukuluminya tuviukise. Siovaa o tate yetu woluembia iya uhanda unene okutukuatesako. Wapua elundo. Siovaa utyii onthue tukahi nokulinga ononkhono opo tulinge etyi tyaviuka iya uhanda okutukuatesako. — Loma 7:18, 19.

4-5. Oityi 1 Suau 3:19, 20, ipopia tyakuatesileko ovahikuena vevali okuhasoyo vali?

⁴ Tutalei ongeleka ya Debora na Maliya.b Puetyi ankho Debora omona, ankho ovo tate yae vemutekula onya, ankho vemupopia omapita kavemupandula-ale. Otyipuka otyo atyimulingisisa nae pahe ahimbika okulitomba. Atee umwe tyina amaponyoka alingi okapuka okatutu okavi, ulitala ngatyina ehetyivili-ale okuviukisa. Tupu na Maliya wakalele notyitateka ngotyo. Ombunga yae ankho imuyele, imutekula onya, ahimbika okusoya. Atee umwe etyi ambatisalwa, ankho usoka okuti hamwe katokalele-ale okukala Ombangi ya Siovaa!

⁵ Ovahikuena ovo vevali kavayekela-po okuumbila Siovaa. Oityi tyevekuatesileko? Otyipuka tyimwe tyevekuatesileko okuapopilile Siovaa ovitateka viavo melikuambelo. (Sal. 55:22) Tupu omokonda ankho vetyii okuti tate yetu woluembia Siovaa utyii okuti omunthu upondola okusoka ovipuka viapenga mokonda yovitateka alambelele konyima. Mahi Siovaa utala ovipuka oviwa vikahi momutima wetu, atee umwe tyina tusoka okuti hamwe tupengesa vala. — Tanga 1 Suau 3:19, 20.

6. Oñgeni omunthu akala tyina amawane okulinga onkhali alingile-ale?

⁶ Omunthu umwe pamwe ulinga ononkhono mbokuyekapo okulinga otyipuka otyivi, mahi ankho uponyoka etyilingi vali tyimusoyesa unene. Tyina omunthu amasoyo mokonda yokualinga otyipuka otyivi katyapengele. (2 Kol. 7:10) Mahi pamwe omunthu upondola okulivela unene onombei asoko okuti: ‘Ame ndyipengesa vala, Siovaa kamandyevela-le.’ Okusoka ngotyo katyaviukile mokonda tyipondola okutulingisisa atuyekepo okuumbila Siovaa. Tuhinangelei otesitu ya Provérbios 24:10 yokuati: “Ine momuvo wononkhumbi usoya, ononkhono mbove mambutepuluka.” Tupu tuesukisa okulikuambela ku Siovaa, okumuita etuevele. (Isa. 1:18) Tyina tulinga ononkhono mbokuyekapo okulinga otyivi atulingi omapiluluko Siovaa utuevela. Tupu, upondola okuita ovakulu wewaneno vekukuateseko. Ovakulu wewaneno vapwa-elundo, mavekukuatesako okala vali noupanga omuwa na Huku. — Tia. 5:14, 15.

7. Omokonda yatyi tuhapondola okukala tyasoya ine katuna nokulinga etyi tyaviuka?

⁷ Omukulu wewaneno ukala ko França utiwa Jean-Luc, uhole okuavela onondongwa vana vasoya okuti: “Omunthu omuviuki komaiho ya Siovaa ha youna wahapengesa, mahi oyo una uti tyina alinga otyipuka otyivi ulinga ononkhono mbokulivela etyiyeke-po.” (Loma 7:21-25) Ngotyo, ine etyi walinga tyapenga, wehelivele unene onombei, hinangela okuti Siovaa wetulingila okankhenda, iya etuavela otyilikutila tyeyovo mokonda utyii okuti pu onthue petupu omunthu omuviuki, atuho tupengesa. — Efe. 1:7; 1 Suau 4:10.

8. Tyina tuasoya ovalie vapondola okutukuatesako?

⁸ Vakuetu tufenda navo mavetupameka! Mavetutehelela nawa tyina tuvepopila otyitateka tyetu iya mavetupopila onondaka mbupondola okutupameka. (Pro. 12:25; 1 Tes. 5:14) Omuhikuena umwe ukala ko Nigeria utiwa Joy wapopia okuti: “Ine havakuetu vankhuatesile-ko ñgeno ame andyike ndyitupu etyi nevila okulinga, otyipuka vankhuatesako tyimoneka nawa okuti Siovaa ukahi nokukumbulula omalikuambelo ange. Atee umwe kuvo nelilongesila-ko oñgeni ndyipondola okukuatesako vakuetu.” Tuna okuhinangela okuti hapeho vakuetu mavetyimono okuti tuesukisa okukuateswako. Ngotyo, tyina tuamatala okuti tuesukisa okukuateswako otyiwa onthue muene tulihinde atuvepopila opo vetyivile okukuatesako.

PUTYINA TUAVELA

9. Oñgeni o Salmo 41:3; 94:19 itupameka?

⁹ Ita ku Siovaa ekukuateseko. Tyina tuheliivite nawa, natyina tuna ouvela omunene, tyipuiya okusoka kovipuka oviwa. Mahi namphila Siovaa pehepano ehetuhakula vali komahuviso, no ngotyo upondola okutuungumanesa nokutuavela ononkhono opo tutyivile okukoleleya. (Tanga Salmo 41:3; 94:19.) Mongeleka, upondola okulunda ovakuatate vetu aveya okutukuatesako okulinga ovilinga vyo meumbo nokuketulandela-ko ovipuka tuesukisa. Tupu upondola okuvelunda opo vetuitile-ko momalikuambelo. Otyipuka otyikuavo Siovaa alinga, okutuhinangelesa onotesitu mbuungumanesa mbuvasiwa Mondaka yae mbupopia konthele yovipuka oviwa matukamona. Mbupopia okuti, omauvela nomaluihamo kamavikakala-ko vali mouye omupe. — Loma 15:4.

10. Oityi tyakuatesileko Isang okuhatualako vala tyasoya puetyi ateka omuongo?

¹⁰ Omukuatate umwe ukala ko Nigeria utiwa o Isang watekele omuongo ehetyivili vali okueenda. Ondotolo aimupopila okuti nii vala kamapeya vali omuvo meketyivila okueenda. Isang wati: “Atyindyihama unene komutima andyisoyo.” Mahi okuti watuaileko vala okukala tyasoya? Au! Oityi tyemukuatesile-ko okuhatualako tyasoya? Wati: “Ame nomukai wange apeho tulikuambela ku Siovaa nokulilongesa Ondaka yae. Onthue tupandula ovipuka oviwa Siovaa etuavela nomuenyo omuwa tukevelela okukamona mouye omupe Huku alaa.”

11. Oityi tyakuatesileko Cindy okukala nehambu momuvo ankho avela?

¹¹ Omuhikuena umwe ukala ko Mexico utiwa o Cindy wapopilwe onondotolo okuti una ouvela umwe ankho upondola okumuipaa. Oityi tyemukuatesileko okukoleleya? Wapopia okuti, ononthiki ambuho eli mosipitali, ankho ulongesa Ondaka ya Huku konondotolo. Tupu wahoneka okuti, okuivisa ankho tyimukuatesako okuhasoko kovitateka viae asoko vala kokukuatesako vakuavo. Wati: “Ankho ndyilinga ñga: Tyina onondotolo mbuya okunthyakula, ankho ndyivepula okuti: Iya vo keumbo valele-po nawa? Tupu andyivepulu omokonda yatyi vaholovonena okukala onondotolo, noñgeni ovilinga viavo vikahi nokuenda. Okulinga ngotyo ankho tyimphepukila vali okupopia onondaka mavapande, vamwe vamphopila okuti katyakakele unene ovavei okupula onondotolo, oñgeni vekahi. Iya vamphandula unene, atee umwe vamwe ankho vampha ombalulo yo telefone yavo. Siovaa ankhuatesako unene okukoleleya movitateka ovio. Tupu wampha ehambu limwe enene ankho nahakevelela-ale.” — Pro. 15:15.

12-13. Oñgeni vokuvela vapondola okuivisa, iya ouwa patyi utundililako?

¹² Ovanthu vokuvela vapondola okusoya mokonda kavetyivili okuundapa unene movilinga viokuivisa. Mahi nongotyo ovanyingi vaovola onomphitilo mbokulongesa ovakuavo Ondaka ya Huku. Mongeleka, omuhikuena umwe ukala ko Estados Unidos utiwa Laurel, ankho ukala momakina imwe imukuatesako okufima itiwa, omapunga otyivela (pulmão de ferro). Wakala-mo omanima 37. Omuhikuena oo ankho una ouvela utiwa cancer, akondyo nokupelalwa-pelalwa tupu ankho una vali omauvela omakuavo. Mahi no ngotyo, ovitateka ovio kaviemutyilikile okulongesa vakuavo Ondaka ya Huku. Ankho ulongesa konondotolo no kovanthu veya okumutala. Ouwa patyi watundililako? Omphange oo walongesa Ombimbiliya ovanthu vena 17!c

¹³ Omukulu umwe wewaneno ukala ko França utiwa Richard, Wati: “Ovanthu vana vehetyivili okutunda momaumbo avo mokonda yokuvela vapondola okupakelwa omikanda popepi navo opo vetyivile okuivisa. Tupu otyo tyipondola okulunda vana vehetyivili okuivisa umbo na umbo. Atee umwe vana vehetyivili okutunda meumbo pala okukaivisa, vapondola okuhoneka omikanda viokuivisa, nokuivisa notelefone.”

TYINA TUAHAPELWE OTYILINGA TUHANDA MEONGANO LYA SIOVAA

14. Oityi tulilongesila ku etyi Daviti alingile?

¹⁴ Ovanthu vamwe kavavasi ovilinga vahanda meongano lya Siovaa mokonda vamwe vakulupa, vamwe vavela iya ovakuavo vena ovitateka ovikuavo. Ankho tuna otyitateka otyo, tupondola okulilongesila kuetyi tyalingile Ohamba Daviti. Daviti ankho uhanda unene okutunga ondyuo ya Huku. Mahi Siovaa aholovona omunthu omukuavo opo eitunge. Daviti alingi ononkhono mbokukuatesako omunthu oo Huku aholovona opo atunge ondyuo yae. Atee umwe aave ovipuka ovinyingi ankho ena-vio opo ondyuo itungwe atee ipwa. Otyipuka Daviti alingile otyiwa unene. — 2 Sam. 7:12, 13; 1 Crô. 29:1, 3-5.

15. Oityi tyakuatesileko Hugues okuhasoyo vali?

¹⁵ Omukulu umwe ukala ko França utiwa Hugues, wayekele-po okukala omukulu wewaneno mokonda yokuvela, wahoneka okuti: “Potete ankho ndyisoya unene ndyikala tyihena ononkhono, mahi pahe netyimona okuti nalinga nawa etyi netavela okuti pena otyipuka nehevili vali okulinga. Ya pahe ndyina ehambu liokuumbila Siovaa, namphila ovipuka vimwe nehevivili okuvilinga vali nawa. Natokola okuhayekepo. Mandyitualako ngetyi Gideau nomafualali ae ankho ena 300 valingile, okutualako okulwa namphila ankho vaponwa.” — Juíz. 8:4.

16. Oityi tupondola okulilongesila ko noandyu?

¹⁶ Tupu ko noandyu tulilongesila-ko otyipuka tyimwe otyiwa. Mongeleka, Siovaa waihanene onoandyu ambuho opo velisokeseko etyi vapondola okulinga ohamba imwe ondingavivi ankho itiwa o Akabe. Onoandyu ononyingi ambupopi etyi mbusoka. Mahi Siovaa aholovona-po vala oandyu ike eitumu ilinge Akabe etyi yasoka. (1 Reis 22:19-22) Tala okuti onoandyu ononkhuavo kambasoyele iya petupu ei yasokele okuti: ‘Omokonda yatyi etyi ame napopia tyihetavelelwe?’ Petupu natyike tyilekesa okuti hamwe onoandyu mbasokele ngotyo. Onoandyu ombo ankho mbeliola omutima, etyi ankho mbuhanda okunkhimaneka Siovaa. — Juíz. 13:16-18; Ehol. 19:10.

17. Oityi tyipondola okutukuatesako okuhasoyo tyina tuahapelwe otyilinga tyimwe ankho tuhanda okulinga meongano?

¹⁷ Hinangela okuti tuna elao enene liokukala onombangi mba Siovaa nokuivisa Ouhamba wae. Opo Siovaa ahumbe omunthu katale kotyilinga ena-tyo meongano. Mokonda omunthu upondola okuti akala notyilinga meongano, ahakala vali natyo. Siovaa uhumba vali omunthu inkha wapola pokati tupu weliola omutima. Atee umwe omunthu oo uhumbwa navakuavo afenda navo. Ngotyo, Siovaa upondola okukukuatesako okutualako tyapola pokati, nomutima weliola. Otyipuka tyipondola okukukuatesako okupola pokati, nokuliola omutima, onongeleka onongwa tutanga Mondaka ya Huku Ombimbiliya. Kala tyafwa-po opo ukuateseko vakuenyi mufenda navo. — Sal. 138:6; 1 Pet. 5:5.

TYINA OVANTHU VOPOTYILONGO TUIVISA VEHETUTEHELELA

18-19. Oñgeni tupondola okukala nehambu movilinga viokuivisa atee umwe tyina ovanthu tuivisa vehetutehelela?

¹⁸ Okuti hamwe uhole okusoya mokonda ovanthu vopotyilongo wivisa kavekutehelela, ine hamwe omokonda tyina ukaivisa kavavasiwa momaumbo avo? Inkha otyo tyihole okumonekapo oityi tyipondola okutukuatesako okukala nehambu? Pena otyipuka tyimwe tyipondola okutukuatesako tyili mokakasa kokuati: “Oñgeni Upondola Okukala Nehambu Movilinga Yokuivisa?” Tupu tyesukisa unene tutale ovilinga viokuivisa monkhalelo yapola pokati. Oñgeni tupondola okutyilinga?

¹⁹ Hinangela okuti otyipuka tyesukisa vali okuivisa enyina lya Huku nokupopila ovanthu uhamba wae. Sesusi apopile okuti kavehi mavaendela mondyila yomuenyo. (Mat. 7:13, 14) Mahi tyina tuli movilinga viokuivisa, tuna elao liokuundapa na Siovaa na Sesusi no noandyu. (Mat. 28:19, 20; 1 Kol. 3:9; Ehol. 14:6, 7) Siovaa ukokela kwe vana vahanda okumufenda. (Suau 6:44) Ngotyo, ine nthiki imwe tuapopia novanthu avehetutehelela, tyipondola tyina tukondoka-ko vali onthiki onkhuavo mavetutehelela.

20. Oñgeni Jeremias 20:8, 9, itukuatesako tyina tuasoya?

²⁰ Tupondola okulilongesila otyipuka tyimwe otyiwa komuuli Selemiya. Kotyilongo atuminwe opo akaivise, ovanthu ankho kavemutehelela. Ankho vemumonesa ononkhumbi, nokumulinga omukwele “onthiki aiho.” (Tanga Jeremias 20:8, 9.) Otyipuka otyo atyisoyesa unene Selemiya atee umwe ahande okuyekapo okuivisa. Mahi ahayekeko. Omokonda yatyi ahayekeleleko? Omokonda “Ondaka ya Siovaa” ankho ikahi ngotupia mokati kae. Nonthue ankho tutanga Ondaka ya Huku atusokolola nawa-nawa kuetyi ipopia, kamatusoyo, mahi matukala nehambu iya atutyivili okukuatesako ovanthu movilinga viokuivisa. — Jer. 15:16.

21. Oityi tyipondola okutukuatesako okuhasoyo vali?

²¹ Deborah tuapopia-ale konyima wapopia okuti: “Okusoya eliva Satanasi etutela opo tuyeke-po okufenda Siovaa Huku.” Mahi hinangela okuti Siovaa una vali ononkhono tyipona Satanasi nomaliva ae. Ngotyo, tyina wamasoyo ita ku Siovaa ekukuateseko, tupu upondola okukukuatesako putyina walinga otyiponyo na tyina wapengesa, tupu mekukuatesako tyina wavela. Siovaa mekukuatesako tyina wahapelwe otyilinga tyimwe ankho uhanda okulinga meongano liae. Mekukuatesako okutala ovanthu vopotyilongo wivisa monkhalelo yapola pokati. Mahi, opo ekukuateseko likuambela kwe, mupopila atyiho uhanda, ngwe mekukuatesako opo uhasoye vali.