“Onwe mu Nombangi Mbange”

1, 2. (a) Okukala ombangi tyihangununa tyi, iya oityi otelevisau, nolaliu yahapopila ovanthu? (b) Jeova kaundapesa o televisau, no laliu mokonda yatyi?

OKUKALA ombangi tyihangununa tyi? O disionaliu imwe yapopia okuti, ombangi “oyou wamona otyipuka tyimwe iya etyipopi oñgeni tyaenda.” Ko África do Sul, kuna o jornale imwe ikahi nokulingwa momanima alamba po 160 itiwa The Witness (Ombangi). Enyina olio liaviuka mokonda o jornale oyo yalingwa pala okupopia otyili konthele yovipuka vikahi nokumoneka mouye. Wokuahinda okulinga o jornale oyo walaele okuti maipopi “otyili, otyili atyiho, iya kamaipopi vali natyike mahi otyili vala.”

² Mahi, mo televisau, nomo laliu, ovipuka ovinyingi kavevipopi ngetyi tyilityili viaenda. Tyotyili, kavapopi otyili konthele ya Huku netyi ekahi nokulinga. Mahi, Huku Omutumini wepondolo aliho, kaundapesa o televisau, no laliu. Huku watuma omuuli wae Ezequiel okupopia okuti: “Omalongo maakanoñgonoka okuti ame Jeova.” (Eze. 39:7) Jeova una Onombangi mbuhungi ponomiliau etyinana vekahi nokupopila ovanthu konthele yae ouye auho. Embamba olio lio Nombangi vapopila vakuavo etyi Huku alingile ovanthu kohale netyi ekahi nokulinga hono. Tupu vapopia konthele yovipuka oviwa Huku alaa okukalinga komutwe. Mu Isaías 43:10, “Jeova wapopia okuti: ‘Onwe, mu nombangi mbange, enga, omuumbili wange una naholovona.’” Tyina tutala ovilinga viokuivisa ngatyina viakolela vali momuenyo wetu, tukahi nokulekesa okuti tyilityili tu Nombangi mba Jeova.

3, 4. (a) Onalupi Ovalilongesi Vombimbiliya vahimbika okuihanwa okuti Onombangi mba Jeova, iya oñgeni vakalele? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele ei.) (b) Omapulo patyi matukumbulula?

³ Enyina lia Jeova malikakalako apeho mokonda ngwe “Ohamba yaapeho.” Iya wapopia konthele yae okuti: “Eli, olio enyina liange apeho. Kenyina eli oko ndyikahinangelelwa novanthu aveho”! (1 Tim. 1:17; Êxo. 3:15; tyieleka na Eclesiastes 2:16.) Tuna elao enene liokuihanwa nenyina lia Jeova. Mo 1931, Ovalilongesi Vombimbiliya vahimbika okuihanwa okuti Onombangi mba Jeova. Ovanyingi avahoneka omikanda viokupandula epiluluko olio. Ewaneno limwe ko Canadá liahonekele okuti enyina olio epe lieveavela ondundo yokutualako novituwa vinkhimaneka Jeova.

⁴ Oñgeni upondola okulekesa okuti wapanda elao liokuihanwa okuti Ombangi ya Jeova? Okuti tupu upondola okuhangununa omokonda yatyi Jeova etuihanena okuti tu Nombangi mbae ngetyi tyahonekwa momukanda wa Isaia?

ONOMBANGI MBA HUKU KOHALE

5, 6. (a) Oñgeni ovohe ova Isilayeli ankho vaava oumbangi konthele ya Jeova? (b) Oityi vali ovohe ova Isilayeli ankho vesukisa okulinga, iya omokonda yatyi ovohe hono vesukisila okuhetekela ova Isilayeli?

⁵ Jeova waholovonene elongo lio Isilayeli opo vakale Onombangi mbae. Kese omu Isilayeli ankho una otyilinga tyokuava oumbangi konthele ya Huku. (Isa. 43:10) Mongeleka, ovohe ankho vaava oumbangi putyina valongesa ovana vavo konthele yetyi Huku alingile kohale. Jeova wapopilile ovohe opo valongese ovana vavo konthele yo Pasikwa. Wevepopilile okuti: “Tyina ovana venyi vamemupulu okuti: ‘Etyi mukahi nokulinga tyihangununa tyi?’ muna okuvekumbulula okuti: ‘Etyi otyilikutila tyo Pasikwa pala Jeova, walambele omaumbo ova Isilayeli ko Egitu etyi aetela ehingano ova Egitu, mahi ayovola omaumbo etu.’” (Êxo. 12:26, 27) Ovohe ankho vahangununina ovana vavo okuti Farao waanyene okuyeka ova Isilayeli okuenda moluhandya opo vakafende Jeova. Farao wapopile okuti: “Olie Jeova, nesukisa okutavela ondaka yae andyiyeke ova Isilayeli vaye?” (Êxo. 5:2) Ovohe ankho vapopila ovana vavo oñgeni Jeova akumbululile epulo lia Farao, noñgeni alekesile kovanthu okuti Oe o Wepondolo Aliho. Jeova aeta omahingano ekwi mo Egitu, iya ayovola ova Isilayeli komafualali omo Egitu Kelunga Enkhuhu. Ova Isilayeli vetyimuene okuti Jeova o Huku yotyotyili, iya apeho ufuisapo omilao viae.

⁶ Ova Isilayeli vapandele elao liokukala onombangi mba Jeova. Moluotyo, vapopilile ovana, novapika vavo konthele yovipuka oviwa Jeova alingile. Tupu ova Isilayeli ankho vetyii okuti vesukisa okutualako novituwa viasukuka. Jeova wapopile okuti: “Muna okukala ovasukuki, mokonda ame, Jeova, Huku yenyi ndyimusukuki.” Ova Isilayeli ankho vena okulongesa ovana vavo okukala ovasukuki, tyilekesa okuendela movitumino via Jeova. (Lev. 19:2; Deu. 6:6, 7) Tupu, ovohe hono vena okulongesa ovana vavo okukala novituwa vinkhimaneka enyina enene lia Huku!​—Tanga Provérbios 1:8; Efésios 6:4.

7. (a) Tyina ova Isilayeli ankho vetavela ku Jeova, oñgeni omalongo ankho akala? (b) Aveho vafenda Huku vena otyilinga patyi?

⁷ Tyina ova Isilayeli ankho vetavela ku Huku, ankho Huku uveyamba. Iya omalongo ankho etyimona okuti Jeova ukahi nokuyakulila ovanthu vae. (Deu. 28:10) Mahi, ova Isilayeli ovikando ovinyingi kavetavelele ku Jeova. Ankho vafenda ovilolo, nono huku mbomo Kanaa. Ova Isilayeli vakalele ovakalavi ngono huku mbomo Kanaa. Valingile ovilikutila ovana vavo nokulinga onya ovahepi. Ongeleka yavo ombi itulongesa okuti tuesukisa okuhetekela Jeova, okukala ovasukuki mokonda ou tufenda Omusukuki Wavilapo!

“NDYIKAHI NOKULINGA OTYIPUKA TYIMWE OTYIPE”

8. Otyilinga patyi Jeova aavelele Isaia, iya oñgeni Isaia alingile?

⁸ Jeova waundapesile Isaia opo alondole ova Isilayeli okuti mahanyeko epundaumbo lio Jelusalei, iya ovanthu Vae mavatualwa koukonde. Jeova tupu wapopile okuti ukahi nokulinga “otyipuka tyimwe otyipe” iya mayovola ovanthu vae koukonde monkhalelo imwe ihuvisa. (Isa. 43:19) Jeova ankho utyii okuti ova Isilayeli kamavelivele, mahi nongotyo apopila Isaia atualeko okuvelondola. Ovikapitulu epandu viotete viomukanda wa Isaia vipopia vali unene konthele yomalondolo ehanyauno lio Jelusalei. Isaia wahandele okunoñgonoka alo pi elongo malitualako okuhetavela ku Jeova. Huku wakumbululile okuti: “Alo omapundaumbo ahanyuapo amuhakakalwa vali, iya omaumbo aakala tyehena ovanthu, iya otyilongo atyihanyuako.”​—Tanga Isaías 6:8-11.

9. (a) Onalupi eulo lia Isaia konthele yo Jelusalei liafuisuapo? (b) Hono, elondolo patyi tuesukisa okutehelela nawa?

⁹ Isaia wapelue otyilinga otyo konthyulilo youtumini Wohamba Uzia menima 778 P.K.E. Isaia watuaileko novilinga viae viokuula mokueenda kuoutumini Wohamba Ezekia, waulile omanima 46 alo konyima yenima 732 P.K.E. Jeova watuaileko okulondola ovanthu vae alo etyi o Jelusalei yahanyuapo menima 607 P.K.E. Ngotyo ova Isilayeli valondolelwe omanima omanyingi konthele yetyi matyimoneka. Hono, Jeova uundapesa ovanthu vae opo valondole vakuavo konthele yetyi matyikamoneka komutwe. Mokueenda kuomanima omanyingi, Omutala Womulavi ukahi nokupopila ovanthu okuti apa katutu Satanasi kamatumina vali ohi, mahi o Kristu mahimbika okuitumina.​—Rev. 20:1-3, 6.

10, 11. Eulo patyi lia Isaia liafuisiluepo etyi ova Isilayeli ankho veli ko Mbambilonia?

¹⁰ Ova Judeu vamwe vahupile kehanyauno lio Jelusalei. Vetavelele otyitumino tya Jeova tyokuliava kova Mbambilonia, iya avatualwa ko Mbambilonia opo vakakale ovapika. (Jer. 27:11, 12) Etyi palamba omanima 70, ovanthu va Huku vamwene etyi eulo limwe lihuvisa lia Isaia liafuisuapo: “Jeova, Omuyovoli wenyi, Omusukuki wo Isilayeli, wati: ‘Mokonda yenyi, mandyivetumu ko Mbambilonia iya avaikula omakumba ovikaleya.’”​—Isa. 43:14.

¹¹ Jeova wafuisilepo eulo olio monkhalelo ihuvisa. Motyinthiki tyimwe mu Kulindi yenima 539 P.K.E., ohamba yo Mbambilonia novakuatesiko vae ankho vekahi motyipito tyokunkhimaneka ono huku mbavo. Alo umwe ankho vekahi nokunuina, mono kopo vapolele mondyuo ya Huku. Mahi motyinthiki tyatyo otyo, Ohamba Siru nomafualali ae avanyingila mo Mbambilonia, avafindi Outumini wo Mbambilonia. Mo 538 ine 537 P.K.E., Siru atumu ova Judeu opo vakondoke ko Jelusalei vakapindulepo ondyuo ya Huku. Iya moungendi wavo wokukondoka Jeova evekuatesako opo vehike nawa. Ovipuka ovio aviho viamonekele umwe ngetyi Isaia aulile. Etyi ovanthu va Huku vetyimona okuti ondyuo ya Huku mo Jelusalei yapinduluapo, avakala nonthumbi yokuti Jeova o Huku yotyotyili iya apeho ufuisapo omilao viae. Huku waihana ova Judeu vakondokele ko Jelusalei okuti “ovanthu ame muene naholovona opo vaivise omunkhima wange.”​—Isa. 43:21; 44:26-28.

12, 13. (a) Oityi tyamonekelepo etyi ova Isilayeli vakondoka opo vakapindulepo ondyuo ya Huku? (b) Elao patyi “onongi ononkhuavo” vena, iya oityi vakevelela nehambu?

¹² Etyi ova Isilayeli vakondoka opo vakapindulepo ondyuo ya Huku, ovanyingi vovilongo ovikuavo vatuaileko okuliwaneka navo opo vafende Jeova. (Esd. 2:58, 64, 65; Ester 8:17) Hono, Ovakristau ovalembulwa elongo lia Huku, “o Isilayeli ya Huku,” “notyinyingi tyovanthu,” “onongi ononkhuavo” veliwaneka kumwe opo vafende Jeova. (Rev. 7:9, 10; João 10:16; Gál. 6:16) Ovalembulwa nonongi ononkhuavo vena elao liokuihanwa okuti Onombangi mba Jeova.

¹³ Mokueenda Kuoutumini wa Kristu Womanima Ovityita Ekwi, otyinyingi tyovanthu mavakakala nehambu liokupopila vana mavatutiliswa, oityi ankho tyihangununa okukala Onombangi mba Jeova mokueenda kuononthiki mbahulililako mbouye wa Satanasi. Opo tukakale nelao olio komutwe, tuna okutualako tyasukuka. Namphila tulikuatehila opo tuendele movitumino via Huku, mahi ononthiki ambuho tulinga oviponyo. Ngotyo apeho tuesukisa okuita ku Jeova opo etuevele. Inkha tutualako tyasukuka, matulekesa okuti tuapandula etyi Jeova etuyeka tutyinde enyina liae.​—Tanga 1 João 1:8, 9.

ETYI TYIHANGUNUNA ENYINA LIA HUKU

14. Enyina Jeova lihangununa tyi?

¹⁴ Opo tupande vali unene elao liokuihanwa nenyina lia Huku, otyiwa tusokolole kuetyi enyina olio lihangununa. Enyina “Jeova,” liapolwa mondaka yo Hebreu ipondola okupitiyua okuti “okukala” iya ihangununa okulinga otyipuka tyimwe. Ngotyo, tuanoñgonoka okuti enyina Jeova lihangununa okuti “Oe Ufuisapo Etyi Ahanda.” Jeova waholovona okuundapesa enyina olio mokonda litukuatesako okunoñgonoka okuti Oe watunga ovipuka aviho. Tupu tyina Jeova apopia okuti makalinga otyipuka tyimwe, nawike upondola okumutyilika okutyilinga, alo umwe Satanasi ketyivili.

15. Etyi Jeova apopilile Moisesi tyitulongesa tyi konthele yenyina liae? (Tala okakasa kati “Enyina Lina Ehangununo Limwe Enene”)

¹⁵ Jeova wapopilile vali nawa Moisesi konthele yetyi tyihangununa enyina liae. Etyi Jeova atuma Moisesi opo akayovole ovanthu Vae ko Egitu, wemupopila okuti: “Ame Mandyikala Etyi Nahanda Okukala.” Ayawisako okuti: “Etyi, otyo mokapopila ovana vo Isilayeli okuti: ‘Mandyikala Etyi Nahanda Okukala wanthuma kuonwe.’” (Êx. 3:14; onondaka pokatoi.) Ngotyo, Jeova makala etyi ahanda okukala opo afuisepo ehando liae. Kova Isilayeli, Jeova wakalele Omuyovoli, Nomuameni, Nomuhongoli, Nomuavi wovipuka aviho ankho vesukisa.

TULEKESEI OKUTI TUAPANDULA

16, 17. (a) Oñgeni tupondola okulekesa okuti tuapandula elao liokuihanwa enyina lia Huku? (b) Oityi matulilongesa monthele ilandulako?

¹⁶ Hono, Jeova kapilulukile. Enyina liae lituhinangelesa okuti makala etyi ahanda opo atekule ovanthu vae. Mongeleka, utuavela ovipuka aviho tuesukisa opo tukale nomuenyo, nokutualako okupameka ekolelo lietu. Enyina lia Huku tupu litulongesa tyimwe konthele yae. Oityi? Jeova upondola okulinga etyi ahanda novipuka atunga opo afuisepo ehando liae. Mongeleka, uundapesa Onombangi mbae opo valinge ovilinga viae. Okunoñgonoka otyipuka otyo tyitulunda okulinga etyi tyinkhimaneka enyina liae. Kåre woko Noruega Ombangi ya Jeova uundapa nombili momanima alamba po 70, wati: “Ndyilitehela okuti elao limwe enene okuumbila Jeova, Ohamba yaapeho, nokukala pokati kovanthu vaihanwa nenyina liae esukuki. Elao limwe enene okuhangununina ovanthu otyili Tyombimbiliya nokutala ehambu, nenoñgonoko vakala nalio. Ndyihambukwa unene tyina ndyivelongesa oñgeni otyilikutila tyeyovo tya Kristu tyikuatesako, noñgeni otyilikutila otyo tyipondola okuikula ondyila opo vakakale nomuenyo wahapu mouye omupe wombembua nouviuki.”

¹⁷ Movilongo vimwe, katyapepukile okuvasa ovanthu vahanda okulilongesa konthele ya Huku. Mahi, nga Kåre tuhambukwa unene tyina tuamavasi omunthu uhanda okulilongesa konthele yenyina lia Jeova. Mahi, oñgeni tupondola okukala Onombangi mba Jeova tupu atukala onombangi mba Jesus? Epulo olio malikumbululwa monthele ilandulako.