EHIPULULO LIOMUENYO
Nasiwapo na Tate Navasa Tate
TATE watyitilua ko Graz, Áustria, mo 1899, ngotyo etyi Ovita Viotete Viouye Auho viahimbika ankho nkhele omututu. Etyi Ovita Viavali Viouye Auho viahimbika mo 1939, ekelihonekesa motolopa mo Alemanha. Puetyi ankho vekahi nokulwa mo Rússia mo 1943, tate aipawa. Ongotyo nasiwapo na tate, iya himwii, mokonda etyi aipawa ankho ndyina vala omanima evali. Etyi nahimbika okuenda kosikola andyinumana unene okutala okuti ovana vakuetu vena ovohe mahi ame ndyitupu. Etyi nekula, navasa epameko etyi nelilongesa konthele ya Tate yetu keulu wahankhi.—Hab. 1:12.
OMUVO NAKALA MOTYIKUNDYI TYITIWA (ESCOTEIRO)
puetyi omututu
Etyi natuula omanima epanduvali, nelihonekesa motyikundyi tyovakuendye mongeleya yo katolika, tyitiwa (Escoteiro). Eongano olio mouye auho liahindwa nonkhalamutwe yomafualali ko Grã-Bretanha utiwa Robert Stephenson Smyth Baden-Powell, mo 1908. Mo 1916 ahindi vali otyikundyi tyimwe tyitiwa (Ovana vono Escoteiro) pala ovakuendye ovatutu veti liange.
Ankho ndyihole unene oungendi tulinga motyilongo. Ankho tulinga onthanda, atulala momakaka, nokuvala ovikutu vielifwa, nokunyana otyo tuhika onoñgoma. Ankho ndyityihole okukala omuvo nono Escoteiro vakuetu, tupu ankho tutakelelwa nokuimba, nokunyana otyo tupumphi kotupia. Tupu ankho tulilongesa unene konthele yovipuka tuvasa, iya otyo atyindongesa okukala nohole novipuka Omutungi wetu atunga.
Ono Escoteiro valongeswa opo valinge ovipuka oviwa ononthiki ambuho, nokukukunya nawa vakuavo. Apeho ankho tyina tulikukunya navakuetu tuti: “Apeho Wafuapo.” Otyo ankho ndyityihole unene. Otyikundyi tyetu ankho tyina ovanthu valamba potyita, vamwe ankho ova Katolika, vamwe ova Protestante, nova Budista.
Okuhimbikila mo 1920, ovakuendye ono Escoteiro, vehole okulinga omaliongiyo mouye auho omanima amwe. Naile momaliongiyo amwe. Limwe lialingilwe mo Bad Ischl, Áustria, mu Kwenye Kunene yo 1951, ekuavo alilingwa mu Kwenye Kunene yo 1957, popepi no Birmingham, mo Inglaterra, iya ankho pena ono Escoteiro 33.000, vatunda kovilongo 85. Tupu peile ovanthu vehungi po 750.000, okukutikinyamo Onkhai-hamba Elizabeth yoko Inglaterra. Kuame, okukala o Escoteiro ankho ongatyina neliwaneka nombunga yange ouye auho. Ankho hityii okuti apa katutu mandyivasi ombunga ikahi vali nawa, ombunga ina ohole na Huku.
OTYIKANDO TYOTETE NELIVASA NO NOMBANGI MBA JEOVA
O Rudi Tschiggerl, ankho ndyiundapa nae, oe watetekela okumpha oumbangi
Ankho ndyikahi nokulongeswa kosikola yo Grand Hotel Wiesler, ikala mepundaumbo liange ko Graz, mo Áustria. Ankho ndyilongeswa oñgeni tyaawa ovikulia monombale. Pondyovo, mo 1958 ankho pahe ndyikahi nokumanuhula okulongeswa. Rudolf Tschiggerl ankho ndyiundapa nae, andyavela oumbangi. Otyo ankho otyikando tyotete neiva otyili. Wamphopila okuti Ombimbiliya kailongesa Outatu Ukola. Andyimupopila okuti ove ukemba, Ombimbiliya ilongesa Outatu Ukola. Ankho ndyimuhole iya nahandele okumuhongiliya opo akondoke mo Katolika.
Rudolf, ankho tuihana okuti Rudi, wahandele okumpha Ombimbiliya. Andyimupopila okuti nahanda vala Ombimbiliya yo Katolika. Amphe Ombimbiliya, etyi nahimbika okuitanga, navasamo otratadu yalingwa no Nombangi mba Jeova. O Rudi ankho weipakamo. Ame otyo hetyihandele mokonda ankho ndyisoka okuti omikanda ovio vimoneka ngoti vipopia otyili mahi kavipopi otyili. Mahi ankho nahanda okupopia nae konthele Yombimbiliya. Tunde opo, Rudi kamphele vali omikanda. Atutualako okutomphola konthele Yombimbiliya onohanyi ononthatu. Pamwe ankho tutomphola alo kounthiki.
Etyi namana okulongeswa mo hotele, me anthumu koseketa yosikola yo hotele. Osikola ankho ikahi ko Bad Hofgastein, epundaumbo limwe likala momavota o Alpes. Osikola oyo yuundapela kumwe no Grand Hotel Wiesler mo Bad Hofgastein, ngotyo, pamwe ankho ndyikaundapako opo ndyikale vali omunongo.
NATALELWAPO NO NOMPHANGE VEVALI ONOMISIONALIU
Ilse Unterdörfer na Elfriede Löhr vahimbika okundongesa Ombimbiliya mo 1958
Rudi atumu omukanda ko filiyale yoko Viena, upopia apa ndyikala, iya ofiliyale aiiti onomphange vevali onomisionaliu, Ilse Unterdörfer na Elfriede Löhr opo veye okunthalelapo. Onthiki imwe, wokutambula ovaenda mo hotele wandyihana iya apopi okuti pondye pena ovakai vevali vekahi metuku-tuku vahanda okupopia naame. Ame ankho hivei, mahi andyiendeko okukatala ovalie. Konyima andyinoñgonoka okuti Ilse na Elfriede ankho Onombangi ovatumwa mo Alemanha Nazista etyi ovilinga viokuivisa ankho viailikwa. Etyi nkhele Ovita Viavali Viouye Auho vihenehimbike, Ilse na Elfriede avakuatwa nomakakunye oko Alemanha (Gestapo) avatumwa kovikaleya vioko Lichtenburg. Iya mokueenda kuovilwa, avatualwa kovikaleya vioko Ravensbrück, popepi no Berlim.
Onomphange ovo ankho velifwe na me, moluotyo ankho ndyina onthilo navo. Ankho hihande okupesela omuvo wavo wokupopia naame iya ha konyima andyiti hesukile natyo. Ngotyo andyiveiti vandyetele omukanda una onotestu mbupopia konthele yondongeso yova Katolika yokuti apostolu Petulu o papa yotete, iya ono papa ononkhuavo vena outumini wae, otyo tyiihanua okuti sucessão apostólica. Andyivepopila okuti mandyiutuala komunakwa wo potyilongo, atukatomphola nae konthele yotyo. Ankho ndyisoka okuti inkha ndyilinga ngotyo, mandyivasi otyili.
NAVASA OTYILI KONTHELE YA TATE YOTYOTYILI OMUSUKUKI
Ongeleya yo Katolika vaundapesa onondaka mba Jesus mbukahi mu Mateus 16:18, 19, opo vahangunune elongeso liokuti apostolu Petulu o papa yotete. Ongeleya yo Katolika tupu ipopia okuti o papa, iiwe okuti o Tate Omusukuki, kakembe tyina apopia konthele yomalongeso ongeleya. Ovanthu ovanyingi vo Katolika vetyitavela, iya vena ekolelo momalongeso oo. Tupu naame ankho ndyityitavela iya ndyisoka okuti inkha o papa ipopia okuti Outatu Ukola otyili, opo otyili umwe. Mahi ankho ndyisoka okuti inkha o papa ipondola okupengesa, opo naina Outatu Ukola hamwe hatyiliko!
Etyi naya komunakwa, ehetyivili okukumbulula omapulo ange. Mahi andyavela omukanda upopia konthele yelongeso liokuti apostolu Petulu o papa yotete. Neutuala keumbo, andyiutange iya andyikondoka vali komunakwa nomapulo omanyingi. Ehetyivili okuekumbulula, ati: “Himekuvili, nove kumembili. . . . Tyapuila opo, uheye vali!” Ankho kahande vali okupopia naame.
Konyima yotyo, ankho pahe nafuapo pala okulilongesa Ombimbiliya na Ilse na Elfriede. Vandongesile unene konthele ya Tate yotyotyili Omusukuki keulu, Jeova Huku. (João 17:11) Onomphange ovo vevali ankho valingila omaliongiyo meumbo liombunga imwe yalekesa esuko mokonda potyilongo ankho petupu ewaneno. Ovanthu veyamo ankho kavehi. Mokonda ankho petupu omukuatate wambatisalua, Ilse na Elfriede ovo ankho valinga omaliongiyo. Pamwe, omukuatate umwe ankho utunda kepundaumbo ekuavo eya okulinga elongomona.
OKUHIMBIKA OVILINGA VIOKUIVISA
Ilse na Elfriede vahimbika okundongesa Ombimbiliya mu Kulindi yo 1958, iya konyima yonohanyi ononthatu andyimbatisalwa, mu Kupupu yo 1959. Etyi nkhele nehenembatisalwe, andyivepulu inkha ndyipondola okuenda navo movilinga viokuivisa umbo na umbo opo ndyitale oñgeni tyilingwa. (Atos 20:20) Naile vala navo otyikando tyotete, andyipulu inkha ndyipondola okukala notelitoliu yange muene. Avamphe otelitoliu, iya andyiendeko andyike okukaivisa umbo na umbo, andyikondokako vali okukatalelapo vana valekesa esuko. Omukuatate wotete naile nae movilinga viokuivisa, omutalelipo womauaneno weile okututalelapo.
Mo 1960 etyi namana okulongeswa mo hotele, andyikondoka keumbo opo ndyikalongese ombunga yange otyili Tyombimbiliya. Alo hono, nawike pombunga yange wetavela otyili, mahi vamwe vekahi nokulekesa esuko.
OVILINGA VIOMUVO AUHO
Puetyi ankho ndyina omanima 20, no puetyi ndyimona
Mo 1961 ofiliyale yatumine omikanda vilunda ovakuatate nonomphange okusoka okunyingila movilinga vioukokoli-ndyila. Ankho hanepele iya ankho nakongoka nawa, ngotyo andyisoko okuhimbika ovilinga vioukokoli-ndyila. Ankho nasoka okuti nesukisa etuku-tuku opo ndyikale omukokoli-ndyila, ngotyo andyipulu Kurt Kuhn omutalelipo womauaneno okuti oityi asoka inkha ndyiundapa vali onohanyi mbumwe opo ndyityivile okulanda etuku-tuku. Akumbulula okuti: “Okuti Jesus nono apostolu ankho vesukisa etuku-tuku opo vaundape movilinga viomuvo auho?” Epulo liae liankhuatesileko okutokola etyi ankho ndyina okulinga. Andyipange okuhimbika liwa ovilinga vioukokoli-ndyila. Mahi ankho nkhele ndyina okulinga omapiluluko amwe, mokonda kese osimanu ankho ndyiundapa onoola 72 mombale yo hotele.
Naita komuhona wange inkha upondola okundyeka ndyiundape vala onoola 60. Etavela, mahi ahatepula konombongo ankho ndyifetwa. Pakala vala katutu, andyimuiti vali inkha ndyipondola okuundapa vala onoola 48 kese osimanu. Tupu etavela, ahatepula konombongo ankho ndyifetwa. Andyiiti opo ndyiundape vala onoola 36 kese osimanu, tupu etavela. Andyihuvu etyi etavela, ahatepula konombongo ankho ndyifetwa! Tyafuile omuhona wange kahandele okundyeka. Otyo atyinkhuatesako okuhimbika ovilinga vioukokoli-ndyila. Pomuvo opo, ovakokoli-ndyila ankho vaava onoola 100 mohanyi.
Etyi palamba onohanyi ononkhuana, andyiholovonwa opo ndyikale omukokoli-ndyila wavilapo, nonkhalamutwe yovakulu vewaneno, mewaneno limwe etutu likala mo Spittal an der Drau, mepundaumbo lio Caríntia. Iya ovakokoli-ndyila vavilapo ankho vaava onoola 150 mohanyi. Ankho ame vala omukokoli-ndyila wavilapo, mahi movilinga viokuivisa ankho ndyikuatesiwako unene nomphange Gertrude Lobner, ankho omuhoneki weuaneno.
NAPEWA VALI OVILINGA OVIKUAVO
Mo 1963, naholovonwa opo ndyikale omutalelipo womauaneno. Pamwe, opo ndyitunde kewaneno limwe okuenda no kekuavo ndyiendela momboyo, ankho ndyityinda onomala mbalema. Ovakuatate ovanyingi ankho vetupu omatuku-tuku, ngotyo ankho kavetyivili okumbuana apa patalamena omboyo. Mokonda ankho hihande ovakuatate velitehele omapita, ankho hiendela movikandongelu, mahi ndyiendela pohi alo komaumbo avo.
Mo 1965, andyikongwa opo ndyende Mosikola yo Gileade. Ovanyingi ankho tukahi mosikola omo katuanepele. Etyi tuamana osikola, naholovonwa opo ndyitualeko okutalelapo omawaneno kotyilongo tyange ko Áustria. Mahi etyi nkhele nehenetunde mo Estados Unidos, vandyita ndyiundape onosimanu ononkhuana nomutalelipo umwe womauaneno. Nahambukilwe unene okuundapa na Anthony Conte, omukuatate umwe woluembia uhole ovilinga viokuivisa iya omunongo movilinga ovio. Tuaundapa kumwe po Cornualha, mo Nova York.
Monthiki tuelinepa
Etyi nehika mo Áustria, pomawaneno nahimbika okutalelapo nelivasa na Tove Merete, omphange umwe omuwa ankho wahanepelue. Wahimbika okulongeswa otyili etyi ankho ena omanima etano. Etyi palamba enima like atulinepe, mu Tyikukutu yo 1967, atutualako movilinga viokutalelapo omawaneno. Tyina ovakuatate vetupula oñgeni tuelivasa, onthue tupopia nokunyana okuti: “Ofiliyale yanthuma komawaneno opo tukelivase.”
Romanos 8:15 ihangununa oñgeni ovanthu vapondola okukala noupanga umwe wakolela na Jeova, nokukala ovana vae vopaspilitu. Vemuihana nohole okuti: “Aba, Tate!” Naame nelitehelela ngotyo mo 1968. Andyiimbuka okuti mokankhenda kae okanene, Jeova wenthavela opo ndyikale omona wae wopaspilitu. Ngotyo, nakala umwe povakuatate ovalembulwa.
Ame na Merete tuatualako okuundapa movilinga viokutalelapo omawaneno alo mo 1976. Poutalala, pamwe ankho tulala mondyuo muatenda unene amuhena etyi tyitokotesamo. Onthiki imwe, etyi tuapindukapo, tuamona okuti onthele imwe yomanda pomitwe vietu, yatenda unene. Ngotyo atutokola okutyinda omakina onthutu yokutokotesa mondyuo opo itukuateseko kounthiki. Konomphangu mbumwe, inkha tuhanda okulituma, tulupuka pondye patenda, otyo tuliatela kongandyi. Tupu ankho tutupu ondyuo yetu muene, ngotyo meumbo tuakala osimanu aiho tutundamo vala Muvali komuhuka tyina tuenda kewaneno ekuavo.
Ko Áustria, netyivilile okuava oumbangi mononkhalelo ononyingi, okukutikinyamo okuivisa momatapalo
Ndyipopia nehambu okuti omanima oo aeho, omukai wange wankhuatesako unene. Omukai wange uhole ovilinga viokuivisa, iya hesukisile okumuavela ondundo opo aye movilinga viokuivisa. Uhole omapanga iya usuka unene navakuavo. Otyo tyikuatesako unene.
Mo 1976 tuaihanwa opo tukaundape ko filiyale yoko Áustria ko Viena, andyiholovonwa opo ndyikale umukulu wo Komisau Yofiliyale. O Áustria ankho oyo ihongolela ovilinga viokuivisa movilongo ovinyingi vioko Europa, nokukuatesako ovakuatate movilongo ovio opo vatambule omikanda. Omukuatate Jürgen Rundel ankho uhongolela ovilinga ovio, iya ame nakala nelao liokuundapa nae. Konyima, andyiholovonwa opo ndyihongolele ovilinga viokupitiya omikanda momalaka ekwi Okoutundilo wo Europa. Jürgen nomukai wae Gertrude, nkhele ovakokoli-ndyila vavilapo mo Alemanha. Okuhimbikila mo 1978, ofiliyale yoko Áustria yaundapesa omakina imwe onthutu pala okulinga omikanda momalaka epandu. Tupu ankho tutuma omikanda kovilongo ovikuavo. Otto Kuglitsch ukahi nokuundapa hono nomukai wae Ingrid ko filiyale yoko Alemanha ankho oe ulinga ovilinga ovio.
Ovakuatate Koutundilo wo Europa tupu ankho valinga omikanda movilongo viavo muene, ankho vaundapesa onomakina mbokupola onokopia. Mahi ankho vesukisa okukuatesuako novakuatate vovilongo ovikuavo. Jeova wayakulilile ovilinga viavo. Atuho mo filiyale ankho tuhole unene ovakuatate ovo vaundapa nekolelo namphila ankho vailikwa mokueenda kuomanima omanyingi.
ETYI TUAKATALELAPO O ROMÊNIA
Mo 1989, andyiende ko Romênia nomukuatate Theodore Jaracz, umwe Pononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova. Ankho tuayako opo tukuateseko otyikundyi tyimwe tyovakuatate okukondoka meongano. Okuhimbikila mo 1949, ovakuatate ovo ankho vayapuka meongano, avalingi omawaneno avo muene. Mahi, ankho vatualako okuivisa nokumbatisala ovape. Alo umwe ankho vapakwa movikaleya mokonda kavelipake movita, ngetyi ankho tyilingwa ovakuatate nkhele vekahi meongano. Ovilinga viokuivisa ko Romênia ankho viailikwa, ngotyo ankho tuna okueenda tyaholama. Meumbo liomukuatate Pamfil Albu, atuvasimo ovakuatate vekuana ankho vahongolela ovilinga mo Romênia. Tupu ankho tuna omukuatate Rolf Kellner watunda ko Áustria, ankho utupitiyila etyi vapopia.
Motyinthiki tyavali tuapopia navo, omukuatate Albu aavela ondundo ovakulu vakuavo opo veliwaneke kuonthue etyi ati: “Inkha katutyilingi pehepano, kamatupiluluka vali.” Konyima yotyo, ovakuatate vehungi po 5.000 avakondoka meongano. Tyotyili, otyo tyilekesa okuti Jeova ankho wafinda, mahi Satanasi ankho kahambukilwe!
Tyina tuhungi konthyulilo yo 1989, Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova avakongo ame nomukai wange opo tukaundape mombala yo Nombangi mba Jeova ouye auho, ko Nova York. Otyo tyetuhambukisilwe unene. Tuahimbika okuundapa mo Mbetele yoko Brooklyn mu Kakwenye yo 1990. Mo 1992, andyiholovonwa opo ndyikale omukuatesiko Wokomisau Yovilinga Yononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova, iya okuhimbikila mu Kakwenye yo 1994, nakala nelao liokukala umwe Pononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova.
OKUSOKA KUETYI NALINGA NOKUTALA ETYI MANDYIKAMONA KOMUTWE
Ame nomukai wange mo Brooklyn, Nova York
Kohale ankho ndyiava ovikulia mombale yo hotele. Mahi pahe, ndyina ehambu enene liokuundapa movilinga viokupongiya okulia kuopaspilitu pala ovakuatate vetu ouye auho. (Mat. 24:45-47) Tyina ndyisoka komanima alamba po 50 naundapa movilinga viomuvo auho, ndyikala nehambu limwe enene. Ndyihambukwa unene tyina ndyitala ovakuatate vetu ouye auho vekahi nokuyambwa na Jeova. Okuenda kovionge viovilongo ovinyingi pomphangu ike vio Nombangi mba Jeova, ndyityihole, mokonda tulilongesa konthele ya Tate yetu keulu, Jeova, no konthele yotyili Tyombimbiliya.
Ndyilikuambela opo ovanthu ovanyingi velilongese Ombimbiliya, avetavela otyili, iya avaumbila Jeova kumwe novakuatate vetu Ovakristau ouye auho. (1 Ped. 2:17; pokatoi.) Tupu, ndyikevelela okumona tate novanthu ovakuavo pano pohi vekahi nokututiliswa, tyina ndyikahi keulu. Nahanda ñgeno tate na me, novanthu ovakuavo mombunga yange ndyihole vakakala nehando liokufenda Jeova Momphangu Yombembwa.
Ndyikevelela okumona tate novanthu ovakuavo pano pohi vekahi nokututiliswa, tyina ndyikahi keulu