OMBIMBILIYA IPILULULA OMUENYO WOVANTHU
Omapulo Etatu Apilulula Omuenyo Wange
ENIMA ATYITWA: 1949
OTYILONGO ATYITILWA: ESTADOS UNIDOS
EHIPULULO: ANKHO WOVOLA OKUNOÑGONOKA OITYI OVANTHU VATUNGILWA
OMUENYO WANGE KOHALE:
Ame nekulila mo Ancram, epundaumbo limwe etutu mo Nova York, ko Estados Unidos da América. Mepundaumbo omo, ankho mueyula vali onovenda mbulandesa omahini, nomulela wongombe, novipuka ovikuavo vali vitunda komahini. Tyotyili, mepundaumbo omo, ankho muna vali onongombe tyipona ovanthu.
Mepundaumbo omo ankho muna vala okapela keke, iya ombunga yange ankho omo vaya. Mo Vityalumingu komuhuka, Tate ya tate ankho ungalasala onosapato mbange, andyeende kokapela Nombimbiliya onthuelu ankho napewa na me ya tate. Ame nonondenge mbange, ankho tualongeswa okuundapa unene, nokukala nonthilo no vomunthele yetu, nokuvekuatesako, nokupandula ovipuka oviwa tupewa.
Etyi pahe nekula, andyiilukila kotyilongo otyikuavo, andyikala omulongesi. Ankho ndyilipula ovipuka ovinyingi konthele ya Huku, no yomuenyo. Vamwe pu vana ankho ndyilongesa, ankho ovanongo unene. Ovakuavo ankho ovahima, mahi ankho velikuatehila. Vamwe ankho ovilema, mahi ovakuavo ankho vekahi nawa. Andyisoko okuti otyipuka otyo katyaviukile. Pamwe ovohe yovana ovahima, ankho vapopia okuti: “Huku otyo ahandela omona wange.” Iya ame ankho ndyilipula omokonda yatyi Huku ayekela omalukembe amwe atyitwe noulema. Olukembe kalunelinge natyike tyapenga.
Tupu ankho ndyilipula okuti: ‘Otyipuka patyi tyakolela ndyipondola okulinga tyina nkhele ndyina omuenyo?’ Ankho ndyiete okuti omuvo wange ukahi nokulamba liwa. Nekulila mombunga ikahi nawa, naile mo nosikola mbukahi nawa, iya pahe ankho ndyikahi nokuundapa movilinga ndyihole. Mahi ankho tyina ndyilitehelela, momuenyo wange ngoti muna otyipuka tyakamba-mo. Tupu, ankho ndyikevela okunepwa, andyikala neumbo ewa, novana, andyitualako okuundapa alo ndyikulupa, haa andyeende kondyuo yo vokuakulupa. Ankho ndyilipula inkha omwenyo ou ndyina oo vala.
OÑGENI OMBIMBILIYA YAPILULULA OMUENYO WANGE:
Menima limwe pondyovo, andyeende ko Europa novalongesi vakuetu. Atueende ko Westminster Abadia, Notre-Dame de Paris, no mo Vaticano, no moukapela ounyingi oututu. Kese apa tuenda, ankho ndyilinga omapulo. Etyi tuakondoka keumbo ko Sloatsburg, mo Nova York, andyeende momakapela omanyingi. Mahi, nawike vamphopilile omakumbululo ankhululukisa.
Onthiki imwe, omona umwe ndyilongesa una omanima 12, wafuena pu ame andingi amapulo etatu. Tete, wamphula inkha ndyityii okuti oe Ombangi ya Jeova. Andyiti, enga ndyityii. Vali, amphulu inkha ndyihanda okunoñgonoka vali nawa Onombangi mba Jeova. Tupu, andyiti enga nahanda. Tatu, amphulu opi ndyikala. Andyimupopila apa ndyikala. Naina ankho tuelikalela vala popepi. Ankho hityii okuti omapulo etatu nalingwa nomukainthu una omututu, maapilulula omuenyo wange apeho.
Pakala vala katutu, eya peumbo liange nomusikaleta wae, ahimbika okundongesa Ombimbiliya. Andyimulingi omapulo ankho ndyipula kononkhalamutwe ononyingi mbo nongeleya. Iya omona oo, andekesa omakumbululo ayandyuluka nawa mo Mbimbiliya yange. Ankho omakumbululo amwe neheneivia-le!
Etyi nelilongesa mo Mbimbiliya, atyinkhalesa nehambu enene. Andyihuvu unene etyi natanga 1 João 5:19, yati: “Ouye auho ukahi pomavoko ondingavivi.” Andyitulu omutima etyi nanoñgonoka okuti Huku makamanako onokhumbi—nokuti hae-ko utuetela ononkhumbi tumona, mahi o Satanasi. (Revelação [Apocalipse] 21:3, 4) Naimbuka okuti etyi Ombimbiliya ipopia otyili, tyina ihangununwa nawa. Namphila Ombangi ankho undongesa una vala omanima 12, naimbuka okuti otyili, otyili umwe, tyilinge utyipopilwa nomukulu ine o nomona.
No ngotyo, ankho nahanda okutala inkha Onombangi valinga umwe etyi valongesa. Mongeleka, omukainthu oo, pokundongesa atoneka okupopia okuti Ovakristau votyotyili vapwa elundo, iya vena oluembia. (Gálatas 5:22, 23) Andyitokola okumulola opo ndyitale inkha nae una ovituwa ovio. Onthiki umwe, poola yokulilongesa Ombimbiliya, andyisetela tyawina. Andyilipulu okuti: ‘Okuti mankhevelela umwe? Okuti manumana, ati wasetela-tyi?’ Putyina ndyiya netuku-tuku, andyimumono ukahi nokukevelela. Ahatekela petuku-tuku liange, ati: “Ankho pahe nahanda okuenda keumbo, ndyikapopile me okuti tulikalele kosipitali, no kopulisa, tutehelele inkha ukahi nawa, mokonda ove kunesete poola yokulilongesa. Ankho nalinga otyiho!”
Onthiki onkhuavo, andyilingi epulo limwe ankho ndyisoka okuti omona womanima 12 kamevili okulikumbulula. Ankho nahanda okutala inkha metyivili okulikumbulula. Etyi nemupula, anthale, iya ati: “Epulo olio, lialema. Mandyilihoneka, andyikapula ko vo tate.” Onthiki onkhuavo eya opo andongese, andyetela Omutala Womulavi ukumbulula epulo liange. Otyo, otyo napandela Onombangi mba Jeova. Omikanda viavo vipopia konthele yo Mbimbiliya—viakumbulula omapulo ange aeho. Natualako okulongeswa Ombimbiliya nomukainthu oo, iya etyi palamba enima, andyimbatisalwa, andyikala Ombangi ya Jeova.a
OUWA PATYI NAPOLAKO:
Etyi omapulo ange akumbululwa nawa, andyikala nehando liokupopila vakuetu. (Mateus 12:35) Ponthyimbi, ombunga yange ankho kaihande ndyililongese. Mokueenda kuomuvo, avahimbika okutula. Etyi me ahimbika okulilongesa Ombimbiliya, pakala vala katutu, anyimi. Kehikile vali kokumbatisalwa. Mahi, ndyina onthumbi yokuti me ankho watokola okuumbila Jeova.
Mo 1978, andyinepwa Nombangi utiwa Elias Kazan. Mo 1981, ame na Elias atukongwa ko Mbetele yo ko Estados Unidos.b Mo Mbetele, tuakala-mo vala omanima ekuana, Elias anyimi. Namphila ankho ndyimuhepe, natualako okuundapa mo Mbetele, iya ankho tyinkhuatesako unene.
Mo 2006, andyinepwa na Richard Eldred, nae uundapa mo Mbetele. Ame na Richard, tutualako okuundapa mo Mbetele. Mokonda nanoñgonoka otyili konthele ya Huku, tyotyili ndyilitehela okuti havasile vala omakumbululo omapulo ange, mahi tupu navasa ehambu momuenyo. Mahi—otyo atyiho tyahimbikila vala komapulo etatu napulilwe nomukainthu omututu.
a Omukainthu oo, no nomphange mbae, vakuatesileko ovalongesi vavo vetano okulilongesa Ombimbiliya, avahimbika okufenda Jeova.
b Ondaka “Ombetele,” ihangununa okuti “Ondyuo ya Huku.” Iya, ongotyo Onombangi mba Jeova vaihana onondyuo omu valingila omikanda ouye auho. (Gênesis 28:17, 19, pokatoi) Ovanthu vakuundapa mo Mbetele, valinga ovilinga ovinyingi vikuatesako Onombangi mba Jeova okulongesa ovanthu.