Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w24 Kayovo pp. 26-29
  • Hatalamene-ale Kokulongoka

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Hatalamene-ale Kokulongoka
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2024
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • OÑGENI ATUHO MEUMBO TWANOÑGONOKA OTYILI?
  • NALONGESILWE UNENE NA SIOVAA MOVIONGE
  • OKUHIMBIKA OVILINGA VIOMUVO AUHO
  • NDYITWALAKO OKULILONGESA OVIPUKA OVINYINGI MO MBETELE
  • NALONGOKELA OVINYINGI KOMUKAI WANGE
  • Wahupile Komutunga Womaluihamo
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2014
  • Jeova Wankhuatesako Movilinga Viae
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2016
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2024
w24 Kayovo pp. 26-29
O Joel Adams.

EHIPULULO LIOMWENYO

Hatalamene-ale Kokulongoka

TYAHIPULULWA NA JOEL ADAMS

SIOVAA wampha elao limwe enene, ndyimupandula unene mokonda ‘Omulongesi wange Omunene.’ (Isa. 30:20) Siovaa ulongesa ovanthu vae Nondaka yae Ombimbiliya, neevi atunga vihuvisa, neongano liae. Tupu utuma vakwetu tufenda navo vetukwateseko. Namphila nakulupa-le, mahi movipuka ovinyingi nalongeswa na Siovaa, nkhele ndyikopa-mo oviwa. Mandyimupopila-po vimwe.

Omo 1948 tuna vomeumbo lietu.

Natyitwa mo 1927, natyitilwa pokalongo kamwe okatutu katiwa Ilinóis, kelihula no Chicago, ko Estados Unidos da America. Onthwe tulilandula vetano, otyiveli o Jetha, akulandula o Don, akuya ame, kwame akulandula Karl, onkhelo o Joy. Atuho meumbo twakoyele umwe okuti matulingila vala Siovaa. Tyina tyiti mo 1943, Jetha aende mosikola ya vali yo Sileyande. Don waya ko Mbetele yoko Brooklyn mo 1944, Karl waya mo Mbetele mo 1947, Joy waya mo Mbetele mo 1951. Etyi ngwe valingile, neetyi ovo tate valingile, tyampha ondundo naame andyisuku natyo tyokulingila vali unene Siovaa.

OÑGENI ATUHO MEUMBO TWANOÑGONOKA OTYILI?

Ovo tate ankho vetyihole unene tyokutanga Ombimbiliya, vehole unene Huku. Noonthwe avetulongesa okuhumba unene Huku. Mahi etyi tate aya ko Europa motolopa povilwa Viotete Viouye Auho, tyina atunda-ko kesukile-ale vali nonongeleya. Etyi tate eya wahapu kankhililile movilwa, mee ahambukwa unene, ati: “Karl twende kokapela ngeetyi ankho tulinga-lingale.” Tate ati: “Ewaa, mandyikutwalako mahi ame himakanyingila.” Mee emupulu ati: “Kumakanyingila mokonda yatyi? Tate ati: “Movilwa namwene ovanthu vamwe vomokapela keke, velilwisa. ankho tyiti omalombe ooku aita ku Huku akwateseko omatolopa avo, ava oku vaita ku Huku akwateseko omatolopa avo. Okuti Huku ankho wahula vala akuho?”

Etyi mee aya kokapela, peumbo lietu apeya Onombangi mba Siovaa vevali, avalekesa tate omikanda vivali vatyinda viokulilongesa Ombimbiliya vitiwa Light. Omikanda ovio vipotoyola umwe nawa etyi tyipopia Eholololo. Tate esuku umwe navio, evitambula. Etyi mee evimona, ahimbika okuvitanga. Nthiki imwe mee atange o jornal imwe mwapopiwa okuti pena ava veli nokulongesa Ombimbiliya ovanthu vesuka. Mahi ankho veli nokuvelongesa nomikanda vina vivali vitiwa Light, vipopia nawa omukanda Eholololo. Mee aende-ko, etyi ehika-ko atotola pombundi, omukulukai umwe emuyelula. Mee akwate omukanda wike emupulu ati: “Ove uli nokulongesa ovanthu momikanda evi?” Omukulukai oo ati: Yoo, nyingila.” Etyi tyati mosimanu onkhwavo mee etutwala noonthwe tukalongeswe. Pahe ankho twenda umwe apeho.

Nthiki imwe meliongiyo umukulu umwe ukahi nokweendesa eliongiyo, andyiti ndyitange omukanda w’Oviimbo 144:15 upopia okuti vahambukwa ovanthu vokuna Huku yavo Siovaa. Otesitu oyo andyiihumbu unene, andyikala ngeetyi nakalele-ale etyi natanga 1 Timotiu 1:​11, ipopia okuti Siovaa o “Huku wehambu,” neetyi natanga Ova Efesu 5:​1, ipopia okuti tuna ‘okuhetekela Huku.’ Andyityimono okuti ndyina okusuka natyo tyokulingila Omutungi wetu, andyipandula unene elao ampha liokunoñgonoka otyili.

Okutunda peumbo lietu okwenda mewaneno limwe lili mo Chicago, pena onokilometulu 32. Okwenda komaliongiyo tyankhwatesako okukula motyili. Ndyihinangela onthiki imwe meliongiyo Jetha ayelele okuvoko, wokuli nokweendesa emuyulika akumbulule. Etyi Jetha apopia andyisoko andyiti, ‘otyipuka otyo apopia naame ndyityii. Naame ñgeno ankho nayela vala okuvoko ndyipopie.’ Okutuka opo andyihimbika okutanga vali nawa, opo meliongiyo naame ndyipopie. Otyo atyinkhwatesako okukula motyili nga vakwetu tulilandula navo, etyi tyati mo 1941 andyimbatisalwa.

NALONGESILWE UNENE NA SIOVAA MOVIONGE

Ndyihinangela otyonge tyimwe twalingile mo 1942, ko Cleveland, Ohio. Ovanthu valamba po 50 vakala momapunda-umbo amwe omo Estados Unidos avetyitehelelela vala motelefone. Ame no vomeumbo lietu twakalele vala momakaka vakwetu tufenda navo vatungile, popepi naapa peli nokulingilwa otyonge. Otyonge otyo tyalingwa povilwa vya vali viouye auho, pomuvo pali ovanthu ovanyingi veyele Onombangi mba Siovaa. Tyina tyiti kounthiki, ndyikati ñgaa vakwetu vokuna omatuku-tuku, veya nokweepilukisila kombundi valale nokuyunga, atyiti metuku-tuku omu muna wike omu muna wike. Ankho velipakelamo okuti tyina kwameya ovanthu vahanda okutulwisa ava vokuli momatuku-tuku vena okutemesa omalusi avevemimikila movipala opo vahamone-po, otyo oku tupu vambusinala, vakwavo vokweya kotyonge vahateke veye okuvekwatesako. Andyisoko andyiti, ‘ovanthu va Siovaa vafwapo pala ovipuka aviho.’ Andyilala umwe vala nawa, monthiki yatyo omo akweheya-le ovanthu vokuyele Onombangi.

Etyi palamba omanima andyisoko kotyonge otyo, andyihinangela etyi mee ankho ekahi motyonge omo. Ankho watula vala nawa omutima, nii ankho kalingile otyiho. Wayumbile vala onthumbi mu Siovaa no meongano liae. Etyi alingile hityilimbwa.

Etyi twehenelinge otyonge otyo, mee ankho omukokoli-ndyila-le vomuvo auho. Etyi twaya kotyonge, akulingwa elongomona limwe lipopia ovilinga viomuvo auho elitehelela umwe nawa. Pahe pokuli mondyila yokweenda no keumbo, apopi ati: “Ndyihanda umwe okutwalako okukala omukokoli-ndyila. Mahi himetyivile okuti oku ndyimukokoli-ndyila oku ame ndyilinga ovilinga meumbo.” Pahe etupulu ine tupondola okumukwatesako, atuti yoo matukukwatesako. Etutepaulila ovilinga viomeumbo, pahe ankho komuhuka-huka tyiti wike ukomba okwalutu ike pamwe onombali, ava ovakwavo valinga ovilinga ovikwavo. Tyina twamai kosikola, mee utalatala umwe nawa mondywo ine mwasukuka, pahe aende movilinga viokwivisa. Mee ankho una onduvia novilinga, mahi ketuyekele, wetutekulile nawa. Nga twatunda kosikola tuvasa okulia kwapia-le, na tyina tuhanda okutomphola nae, ututehelela nawa. Ononthiki mbumwe tyina twamatundu kosikola, twenda nae movilinga viokwivisa, otyo ankho tyitukwatesako okunoñgonoka nawa oñgeni otyilinga tyoukokoli-ndyila tyilingwa.

OKUHIMBIKA OVILINGA VIOMUVO AUHO

Nakala omukokoli-ndyila etyi ndyina omanima 16. Namphila tate ankho Hambangi-ko ya Siovaa, mahi apeho ankho umphula oñgeni ovilinga vioukokoli-ndyila vili nokweenda. Nthiki imwe kokangulohi andyipopila tate okuti, ndyili umwe nokuundapa unene movilinga viokwivisa, mahi nkhele ndyitupu omunthu ndyilongesa Ombimbiliya. Andyimupulu andyiti: “Okuti ndyipondola okukulongaisa Ombimbiliya?” Nkhele ati vala filuu, pahe ati, “ndyitupu-ale etyi tyinthyika okulilongesa Ombimbiliya.” Tate oe wakala omulongwa wange wotete w’Ombimbiliya. Otyipuka tyina tyanthyambukisilwe unene.

Atuhimbika okulilongesa momukanda wati, “A Verdade Vos Tornará Livres.” Pokulilongesa opo andyityimono okuti ovipuka tate amphula vili nokunkhwatesako okulilongesa vali nawa Ombimbiliya, nokukala omulongesi ukahi vali nawa. Nthiki imwe kokangulohi pokulilongesa, etyi twatanga opalangalafu imwe, ngwe ati: “Ame ndyityeete umwe etyi opalangalafu ili nokupopia, mahi pahe oñgeni mandyinoñgonoka ine otyili umwe?” Andyihetyivili okutyipopila-tyo, andyimuti vala: “Monthiki onkhwavo tulilongesa vali mandyikukumbulula.” Ngatyo umwe ndyilinga andyikaovola onovelesikulu mbumwe mbupopia etyi tyiyemba kweetyi twelilongesile, andyililongesa-mbo nawa opo ndyiketyivile okupopila tate etyi apulile. Otyo atyinkhwatesako unene okukula motyili, na tate atyimukwatesako unene alingi etyi twelilongesa, tyina tyiti mo 1952, ambatisalwa.

NDYITWALAKO OKULILONGESA OVIPUKA OVINYINGI MO MBETELE

Etyi ndyina omanima 17 meumbo andyiiluka-mo. Opo yatyo Jethaa ankho omisiyonaliu ya Don ankho uli mo Mbetele. Okutala otyipuka vehole unene ovilinga viavo, naame atyimphe ondundo, andyisuku natyo tyokulipaka movilinga viomuvo auho. Nahonekele opetisau yokwenda ko Mbetele no yokwenda mosikola yo Sileyande. Pahe mwene andyikevela vala ku Siovaa ndyitale oku manthumu. Ukwii opi anthumine? Tyina tyiti mo 1946 andyikongwa ndyiundape mo Mbetele.

Omanima aeho nakala mo Mbetele natile andyipewa otyilinga etyi, andyipewa otyilinga etyi. Kovilinga ovio aviho nalingile, nalongokela-ko ovipuka ovinyingi. Ndyili-ale mo Mbetele omanima 75. Momanima oo aeho nakwateswako okulinga ovipuka ovinyingi. Nalongeswa okulinga omikanda, nokuundapa nonombongo. Tupu andyilongeswa okulanda ovipuka viesukisa mo Mbetele vimwe ankho tukevipola umwe kokule no nombaluku. Mahi ovinene vali, ndyililongesa-vio mefendelo liombunga yo Mbetele komuhuka, no komalongomona vomo Mbetele valingilwa apolwa m’Ombimbiliya.

Omosikola yovakulu vewaneno, ndyili nokulongesa.

Tupu nelilongesila ovipuka ovinyingi kondenge yange Karl, weya mo Mbetele mo 1947. Karl ankho ulilongesa nawa Ombimbiliya tupu ankho utyivila okwilongesa nawa vakwavo. Nthiki imwe etyi napewa elongomona, pokulilongesa-lio andyipopi na Karl ankhwateseko. Andyimupopila okuti mukwe natanga-le omikanda ominyingi pahe apa mandyipolo onthele yange hipeete. Ngwe amphulu ati: “Joel, osapi yelongomona liove yatiwi?” Andyityimono etyi ankho ahanda okupopia, naina ankho ndyina vala okwovola omikanda vipopia etyi tyayemba kelongomona liange andyihesuku vali novikwavo. Otyo hityilimbwa.

Opo tuhambukilwe ovilinga vyo Mbetele tuna okuundapa unene movilinga viokwivisa. Ine otyo tulinga otyo matukopo oviwa ovinyingi movilinga viokwivisa. Ndyihinangela otyipuka tyimwe nalingile kokangulohi mepunda-umbo lyo Bronx mo Nova Iorque. Nthiki imwe, atyiti naame nomwivisi mukwetu, atwii pondywo yomukulu umwe twapele-ale Omutala Womulavi no Pahukei! Atumukukunya atuti: “Hono tukahi nokukwatesako ovanthu okunoñgonoka otyipuka tyimwe otyiwa tyili m’Ombimbiliya.” Ngwe ati: “Ine mweya okupopia vi’Ombimbiliya nyingilei.” Atumutangela onotesitu ononyingi mbupopia ouhamba wa Huku nouye omupe. Evi twemupopila avimuhambukiswa unene, akongo omapanga ae ovanyingi navo veye okukala-po tyina tulilongesa osimanu onkhwavo. Etyi pakala, atyiti nae nomulume wae, avahimbika okufenda Siovaa.

NALONGOKELA OVINYINGI KOMUKAI WANGE

Etyi pakala pahe andyisoko andyiti mandyinepe, andyikala umwe omanima 10 nokwovola ou matulinepe nae, andyivasi omuhikwena umwe ukahi nawa. Mutyii oityi tyankhwatesako ndyityivile okuvasa omukai ukahi nawa? Nelikwambelele unene ku Siovaa, andyimupopila okuti: ‘Na tyina umwe na manepe nahanda okutwalako okukala movilinga viomuvo auho.’

Tuna Mary pweetyi tupila omawaneno.

Mo 1953 naile kotyonge tyimwe tyalingililwe ko Stadium Yankee, atulinoñgonoka nomuhikwena umwe utiwa o Mary Aniol. Mary na Jetha valongesilwe aveho mosikola ya vali yo Sileyande, pahe aveho ankho onomisionaliu. Mary omuhikwena umwe ondyandyi, amphopila oñgeni ovilinga viae vili nokweenda ko Caribe, tupu amphopila ovanthu veñgapi eli nokulongesa Ombimbiliya. Mokweenda kwomuvo andyityimono okuti nae wesuka umwe novilinga viomuvo auho. Mokonda ankho tulihole unene, tyina tyiti mu Tyikukutu yo 1955, atulinepe. Mary omuhikwena umwe ukahi nawa otyiwa napewa na Siovaa. Ovipuka alinga vihiwa umwe okuhetekelwa. Una onduvia novilinga, ovilinga aviho apewa uvilinga nehambu, usuka na vakwavo uvekwatesako, ovilinga vya Huku ovio apaka komutwe. (Mat. 6:33) Twapelwe otyilinga tyokupila omawaneno, atutyilingi omanima 3, pahe tyina tyiti mo 1958 atwiihanwa ko Mbetele.

Ovo Joel na Mary Adams.

Ku Mary nelilongesila-ko ovipuka ovinyingi. Twati vala linepee atuhimbika okutanga atuho Ombimbiliya, ankho tutanga onovelesikulu mbuna 15 monthiki. Tyina twamatange, tupopia etyi tulilongesilako neetyi tuna okulinga tweendele mweetyi twatanga. Mary ankho umphopila ovipuka ovinyingi alongesiwa mosikola yo Sileyande neevi elilongesila kotyilinga tyoumisionaliu. Ovipuka ovio amphopilile viankhwatesileko unene okulinga omalongomona ekahi vali nawa, na tyina ndyikapameka vakwetu, ankho ovio ndyipopia. — Omih. 25:11.

Omukai wange ndyihole Mary, wanyima mo 2013. Ndyikevelela okukelimona vali nae mouye omupe. Mokukevelela omu, nahanda okutwalako okunoñgonoka ovipuka ovinyingi, nokuyumba vala onthumbi mu Siovaa nomutima wange auho. (Omih. 3:​5, 6) Tyimphameka unene tyina ndyisoka kovipuka ovanthu va Huku mavakalinga mouye omupe. Matukanoñgonoka ovipuka ovinyingi ovipe viyemba Komulongesi wetu Omunene. Mahi pehepano, Siovaa mokankhenda kae wandongesa-le ovipuka ovinyingi nehevili-ale okupandula.

a Tala ehipululo liomwenyo wa Jetha Sunal m’Omutala Womulavi wa 1 Março yo 2003, pefo 23-29.

    Nyaneka Publications (1998-2025)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma