Oñgeni Oupanga Wove na Jeova Ukahi?
“Fuenei ku Huku, nae opo afuene kuonwe.”—TIAGO 4:8.
1. Omokonda yatyi tuesukisila okupameka oupanga wetu na Jeova?
INKHA Umbangi ya Jeova wambatisalwa, una otyipuka tyimwe tyakolela unene. Una oupanga na Jeova. Mahi oupanga oo ukahi nokuluiswa nouye wa Satanasi iya tupu upondola okuluiswa nonkhalelo yetu youkuankhali. Ngotyo tuna okulinga atyiho tuvila opo tupameke oupanga wetu na Jeova.
2. (a) Oupanga oityi? (Tala onondaka pokatoi.) (b) Oñgeni tupondola okupameka oupanga wetu na Jeova?
2 Okuti Jeova omunthu wotyotyili kuove? Ulitehela okuti Jeova Epanga liove? Okuti uhanda oupanga wenyi ukale vali tyapama? Tiago 4:8 ikupopila etyi wesukisa okulinga: “Fuenei ku Huku, nae opo afuene kuonwe.” Oupanga wove na Jeova wakutikinya ovanthu vevali, ove na Jeova.a (Tala onondaka pokatoi.) Inkha ulinga atyiho uvila opo ufuene ku Jeova, nae tupu mafuene kuove. Tyina ulinga ngotyo, tupu nae makala vali omunthu wotyotyili kuove iya oupanga wenyi maupame iya olitehelela nga Jesus wapopia okuti: “Una wanthuma owotyotyili” iya, “Ame ndyimwi.” (João 7:28, 29) Mahi ovipuka patyi tupondola okulinga opo tufuene vali ku Jeova?
Oñgeni utomphola na Huku? (Tala popalagrafu 3)
3. Oñgeni upondola okutomphola na Jeova?
3 Inkha uhanda okufuena ku Jeova, tyakolela unene ove na Jeova mutomphole apeho. Mahi oñgeni tyilingwa? Soka oñgeni upondola okutomphola nepanga liove likala kokule. Upondola okumuhonekela omukanda nokupopia nae kotelefone. Ove utomphola na Jeova putyina ulikuambela kwe apeho. (Tanga Salmo 142:2.) Mahi oñgeni upondola okuyeka Jeova apopie nove? Ulinga ngotyo tyina utanga apeho Ondaka yae Ombimbiliya, nokusokolola kuetyi watanga. (Tanga Isaías 30:20, 21.) Tutalei oñgeni okutomphola na Jeova tyipondola okupameka oupanga wove nae iya akala Epanga liove liotyotyili.
YEKA JEOVA APOPIE NOVE TYINA ULILONGESA OMBIMBILIYA
4, 5. Oñgeni Jeova apopia nove putyina ulilongesa Ombimbiliya? Ava ongeleka.
4 Onthue tutyii okuti Ombimbiliya ondaka ya Huku yalingilwa ovanthu aveho. Mahi okuti Ombimbiliya ipondola okukutuatesako okufuena ku Jeova? Enga! Oputyina utanga apeho nokulilongesa Ombimbiliya, nokutala nawa oñgeni etyi ukahi nokutanga tyikukalesa. Nokusoka oñgeni upondola okuendela muetyi welilongesa. Tyina ulinga ngotyo, ukahi nokuyeka Jeova apopie nove. Iya Jeova makala Epanga liove enene likukuatesako iya mofuene vali kwe.—Hebreus 4:12; Tiago 1:23-25.
5 Mongeleka, oñgeni ulitehelela tyina utanga onondaka ombu mba Jesus: “Yekeipo okulipakela omalumono pano pohi”? Inkha ulinga ononkhono mbokupaka Jeova tete momuenyo wove, molitehelela okuti Jeova wekupanda. Mahi ove upondola okutanga onondaka mba Jesus oimbuka okuti wesukisa okutyinda omuenyo wapepuka nokuundapa unene movilinga via Huku. Okulinga ngotyo, Jeova mekukuatesako okunoñgonoka oityi ove upondola okulinga opo ufuene kwe.—Mateus 6:19, 20.
6, 7. (a) Putyina tulilongesa Ombimbiliya, oñgeni ohole yetu na Jeova ikala iya oñgeni ohole ena nonthue ikala? (b) Oityi tuhanda tyina tulilongesa Ombimbiliya?
6 Onthue tutyii okuti tyina tulilongesa Ombimbiliya, tuimbuka omapiluluko tupondola okulinga opo tuumbile nawa Jeova. Tupu tulilongesa ovipuka oviwa alinga novituwa viae, iya otyo atyitulundu okumupanda vali. Ohole tuna nae ailiyawisa, iya ohole ena nonthue nayo ailiyawisa, tupu oupanga wetu nae aupame vali.—Tanga 1 Coríntios 8:3.
7 Inkha tuhanda okufuena ku Jeova, tyakolela tulilongese Ombimbiliya nehando liaviuka. Jesus wati: “Omuenyo wahapu oyou, okukala nenoñgonoko liove Huku wike yotyotyili, na Jesus Kristu una watumine.” (João 17:3) Onthue tupondola okulilongesa ovipuka ovipe novipuka oviwa tyina tutanga Ombimbiliya, mahi otyipuka tuhanda okunoñgonoka okuti Jeova omunthu.—Tanga Êxodo 33:13; Salmo 25:4.
8. (a) Oityi ovanthu vamwe vapondola okusoka kuetyi Jeova alinga Ohamba Azaria? (b) Inkha wanoñgonoka nawa Jeova, oñgeni ulitehelela konthele yetyi alinga?
8 Putyina tutyii okuti Jeova Epanga lietu enene, kamatusukalala inkha Ombimbiliya pamwe kaihangununa omokonda yatyi ahalingile otyipuka tyimwe monkhalelo imwe. Mongeleka, puetyi ankho Azaria ohamba yo Judaa, ovanthu ankho vafenda ovikahuku. Mahi Azaria kafendele navo. “Watuaileko okulinga etyi tyaviuka komaiho a Jeova.” (2 Reis 15:1-5) Mahi Jeova ayumbu Azaria otyilundu. Omokonda yatyi? Ehipululo eli kalitupopila-tyo. Mahi oñgeni etyi tyalinga Jeova tyikukalesa? Okuti otyo tyikusukalalesa nokulitehelela okuti etyi Jeova alinga katyaviukile, mokonda yokuayumba Azaria otyilundu? Au! Inkha wanoñgonoka nawa Jeova, tupu utyii okuti onkhalelo yae yokuviyula apeho yaviuka. Jeova apeho uviyula “okutalela komunthu.” (Jeremias 30:11) Ngotyo, namphila wehetyii omokonda yatyi Jeova ayumbila Azaria otyilundu, upondola okukala nonthumbi yokuti Jeova apeho ulinga etyi tyaviuka.
9. Ovipuka patyi vitukuatesako okunoñgonoka omokonda yatyi Jeova ayumbila otyilundu Azaria?
9 Ombimbiliya itupopila ovipuka ovinyingi viaenda momuenyo Wohamba Azaria, tupu ankho wihanua okuti Ohamba Uzia. (2 Reis 15:7, 32) Ehipululo likahi mu 2 Crônicas 26:3-5, 16-21, lipopia okuti ankho ulinga “etyi tyaviuka komaiho a Jeova.” Mahi tupu lipopia okuti konyima “omutima wae aukala nomalityindailo pala ehanyauno liae muene.” Ohamba yahetekelele okulinga otyipuka ankho tyilingwa vala novanakwa. Omunakwa umwe apopila Ohamba okuti etyi ukahi nokulinga katyaviukile, wehetyinge vali. Oñgeni Ohamba yakala? Mokonda yokulipaka kounene ohamba ainumana! Okunoñgonoka ovipuka ovio tyitukuatesako okunoñgonoka omokonda yatyi Jeova emuyumbila otyilundu.
10. Omokonda yatyi tuehesukisile okunoñgonoka omahunga aeho Jeova alingila ovipuka vimwe? Oñgeni tupondola okukala nonthumbi yokuti Jeova apeho ulinga etyi tyaviuka?
10 Otyipuka patyi tyakolela tulilongesila-ko? Mehipululo Liohamba Azaria, muna ovipuka vitukuatesako okunoñgonoka omokonda yatyi Jeova emuyumbila otyilundu. Mahi tyina Ombimbiliya yahapopi ovipuka aviho, oityi una okulinga? Okuti mosoko inkha Jeova tyili-tyili ulinga ovipuka monkhalelo yaviuka? Ine molitehelela okuti Ombimbiliya ina ovipuka ovinyingi vilekesa okuti Huku apeho ulinga ovipuka viaviuka? (Deuteronômio 32:4) Tyina wovola okunoñgonoka Jeova Ngomunthu, tupu mokala vali nohole nae nokuyumba onthumbi mwe. Iya kumesuku nokuñongonoka omokonda yatyi alingila ovipuka monkhalelo imwe. Tyina ulilongesa Ombimbiliya, Jeova makala omunthu wotyotyili kuove iya mofuene vali kwe.—Salmo 77:12, 13.
UTOMPHOLA NA JEOVA PUTYINA ULIKUAMBELA
11-13. Oñgeni tutyii okuti Jeova utehelela omalikuambelo? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)
11 Tyina tulikuambela, tufuena ku Jeova. Tumuhilivika, nokumupandula, nokumuita opo etukuateseko. (Salmo 32:8) Mahi inkha uhanda ukale noupanga wapama na Jeova, una okukala nonthumbi yokuti Jeova utehelela omalikuambelo.
12 Ovanthu vamwe vapopia okuti Huku katehelela omalikuambelo, iya tupu vapopia okuti elikuambelo otyipuka vala tyitukalesa nawa. Vetavela okuti elikuambelo likukuatesako vala okusoka nawa kovitateka viove muene ovasi omakumbululo ove. Otyili, elikuambelo likukuatesako mononkhalelo ombo. Mahi tyina upopia na Jeova melikuambelo, tyili-tyili okutehelela. Oñgeni upondola okukala nonthumbi oyo?
13 Soka kuetyi: Etyi Jesus eheneye pano pohi, wamuene Jeova ukumbulula omalikuambelo ovanthu vemuumbila. Etyi eli pano pohi, Jesus welikuambelele ku Tate yae keulu konthele yetyi asoka netyi elitehela. Onthiki imwe, elikuambela otyinthiki atyiho. (Lucas 6:12; 22:40-46) Okuti Jesus ñgeno walingile ngotyo inkha ankho usoka okuti Jeova katehelela omalikuambelo? Jesus tupu walongesa ovalanduli vae oñgeni vena okulikuambela ku Jeova. Okuti Jesus ñgeno wevelongesa ngotyo inkha ankho usoka okuti Jeova katehelela omalikuambelo? Tyimoneka nawa okuti, Jesus utyii okuti Jeova tyili-tyili utehelela omalikuambelo. Otyo apopia okuti: “Tate, ame ndyikupandula etyi wendyiva. Tyotyili ame ndyityii okuti apeho undyiva.” Onthue tupondola okukala nonthumbi yokuti Jeova utehelela omalikuambelo etu.—João 11:41, 42; Salmo 65:2.
14, 15. (a) Ouwa patyi utundililako tyina tutumbula etyi tuhanda momalikuambelo etu? (b) Oñgeni omalikuambelo a Katia emukuatesako okufuena vali ku Jeova?
14 Omalikuambelo ove ha apeho akumbululwa ngetyi ukevelela. Mahi tyina utumbula otyipuka uhanda melikuambelo, motyimono oñgeni Jeova ekukumbulula iya makala omunthu wotyotyili kuove. Inkha upopila Jeova ovipuka aviho vikusukalalesa, mafuene vali kuove.
15 Mongeleka, Katia ankho wenda apeho movilinga viokuivisa, mahi ankho utupu ehambu.b (Tala pokatoi.) Wati: “Ame hihole ovilinga viokuivisa. Ame Tyili-tyili ankho hihande ovilinga ovio.” Etyi apolwa movilinga via kaputu, omukulu umwe weuaneno emuavela ondundo opo akale omukokoli-ndyila. Omphange wati: “Omukulu weuaneno andyavela omukanda wokukala omukokoli-ndyila. Andyitavela okukala omukokoli-ndyila, mahi tupu andyihimbika okulikuambela apeho ku Jeova opo ankhuatesako okuhambukilwa ovilinga viokuivisa.” Okuti Jeova wakumbulula omalikuambelo ae? Etyi palamba omanima etutu oukokoli-ndyila, apopi okuti: “Pahe ndyiundapa omuwo omunyingi movilinga viokuivisa iya nelilongesila konomphange vakuetu, tupu nayawisa ounongo wange wokuivisa. Hono, ovilinga viokuivisa ndyivihole unene. Tyakolela vali, okutala okuti oupanga wange na Jeova pahe wapama vali tyipona kohale.” Omalikuambelo a Katia emukuatesako okufuena vali ku Jeova.
LINGA ATYIHO UVILA
16, 17. (a) Oityi tupondola okulinga opo tupameke oupanga wetu na Jeova? (b) Oityi matulilongesa monthele mailandulako?
16 Onthue matutualako okufuena ku Jeova pala apeho. Ngotyo tutualeiko okumutehelela putyina tulilongesa apeho Ombimbiliya, nokutualalo okupopia nae melikuambelo. Inkha tulinga ngotyo, oupanga wetu na Jeova maupame vali unene, iya metukuatesako okukoleleya movitateka.
Tualako okufuena ku Jeova (Tala popalagrafu 16, 17)
17 Mahi pamwe mapamoneka ovitateka, namphila tulikuambela apeho ku Jeova. Pomuwo opo, tupondola okuhimbika okuhayumbu vali onthumbi mu Jeova. Tupondola okusoka okuti Jeova katehelela omalikuambelo etu iya tupu hepanga lietu liotyotyili. Inkha uhimbika okusoka ngotyo, oityi una okulinga? Onthele mailandulako maikukuatesako.
a Oupanga onkhalelo ovanthu vevali velitehelela noñgeni velitekula. Aveho valinga atyiho vevila opo vapameke oupanga wavo.
b Enyina liapilululwa.