OSAPI YO KONDYE | OKUTI OUNONGO WOVANTHU WAPINGA PO MBIMBILIYA?
Ounongo Wovanthu Una Apa Uhulila
Momanima okualamba, kualingwa omikanda ominyingi vihangununa omalusoke a vana vaihanwa okuti ovape mokuhetavela okuti kuna Huku. Ovanthu ovanyingi vetavela etyi omikanda ovio vipopia, iya tyihole okueta onondyaya ononene. Omunongo umwe utiwa David Eagleman, wahoneka okuti: “Ovanthu vamwe, vasoka . . . okuti ovanongo vei ovipuka aviho.” Tupu wati: “Mahi ovanongo ovawa apeho vatehelela omalusoke a vakuavo, iya movilinga viavo vavasa ovipuka ovipe, novipuka ankho vahakevelela-le okuvasa.”
Mokueenda kuomanima, ovanongo ovanene vekahi nokukula unene monkhalelo yavo yokuovolola omakumbululo omapulo akolela konthele youye. Mahi, vamwe tupu valinga ovipuka viapenga unene pokuovolola. Kohale kuali omunongo umwe utiwa Isaac Newton, wankhimana vali unene alo hono. Omunongo oo, walekesile oityi tyikuatesako ohi, novipuka ovikuavo vili meulu, no nonthungululu okukala po nomphangu mbavio, avihelipumu novikuavo. Tupu Newton wahinda onkhalelo yokuvalula yundapeswa mono komputadole, noungendi wokuenda kononthungululu, nonkhalelo yokulilongesa konthele yo oku kuatuka ouye Física Nuclear. Mahi tupu Newton waovolele okulilongesa onkhalelo imwe yokuundapesa omatambu opo apilulule ovivela ovikuavo vikale oolu.
Puetyi Newton ehenetyitwe, omunongo umwe omu Gregu utiwa Ptolomeu, waovolele okunoñgonoka ovipuka vikahi meulu nomaiho ae muene. Ankho utala kononthungululu kounthiki, iya atyimuavela ounongo wokulinga onomapa. Mahi, ankho upopia okuti ohi ili pokati-na-kati kovipuka aviho. Iya ovanthu avetavela elongeso olio mokueenda kuomanima 1.500. Omunongo Carl Sagan wahoneka okuti: “Olusoke luapenga lwa Ptolomeu, luetavelelwe mokueenda kuomanima 1.500. Otyo, tyilekesa okuti alo umwe omunongo omunene upondola okupengesa.”
Hono, ovanongo vena otyitateka ngotyo momaovololo avo. Okuti mavevili umwe okunoñgonoka oku kuatuka ouye, avetyihangununa umwe nawa? Tyotyili, ounongo wovanthu weliyawisa unene, tupu wetuetela ouwa omunyingi. Mahi, tupu tyakolela okuimbuka okuti ounongo oo, una apa uhulila. Omunongo Paul Davies wati: “Ovanthu kavetyivili okuhangununa nawa monkhalelo ike vala oñgeni ouye watungwa.” Onondaka ombo, mbulekesa nawa okuti: Ovanthu kavapondola okunoñgonoka umwe nawa ouye. Moluotyo, tyina ovanthu vapopia okuti ovanongo vapondola okuhangununa nawa ovipuka aviho vikahi mouye, otyiwa tuhinangele okuti ounongo wavo una apa uhulila.
Tyayandyuluka nawa okuti Ombimbiliya itukuatesako movipuka aviho, monkhalelo ounongo wovanthu uhevili
Ombimbiliya ipopia konthele yoku kuatuka ovipuka aviho okuti: “Tala! Oku okononthele vala mbonondyila mba [Huku]. Iya otyo tyeivala onthotovola vala!” (Jó 26:14) Kuna ovipuka ovinyingi ovanthu vehevili okunoñgonoka. Onondaka apostolu Paulu ahoneka omanima 2.000 konyima, nkhele ombotyotyili. Wati: “Omalumono a Huku nounongo wae nenoñgonoko viaya kohi unene ngatyi! Omakoyeso ae kaevilwa okunoñgonokwa, onondyila mbae kambuvilwa okuovololwa!”—Romanos 11:33.