Oñgeni Ounongo Wovanthu Ukalesa Omuenyo Wove

Ngetyi tyapopia omukanda umwe, ounongo wovanthu Ciência “Okulilongesa konthele youye, novipuka vili-mo. Iya otyo tyilingwa mokutala, nokuhetaika ovipuka, nokuvieleka, pala okuvihangununa monondaka ovanthu vei.” Okulilongesa konthele yovipuka ovio aviho tyalema, iya pamwe tyisoyesa. Ovanongo vouye valinga ononkhono mbokuhetaika ovipuka, nokuvitala mokueenda kuonosimanu, onohanyi, ine omanima. Pamwe valinga umwe ononkhono, mahi avehetyivili. Mahi ovikando ovinyingi valinga ovipuka vikuatesako ovanthu. Tala onongeleka mbumwe.

Eongano limwe ko Europa, valinga onomakina mbokunyinda omaande opo ovanthu vahanwe omaande eveetela omauvela. Onomakina ngombo, mbuundapeswa mokueenda kuovinimawe ngetyi tyamonekele mo 2010 ko Haiti.

Meulu, ovanthu vapakamo onomakina mbulinga etyi tyitiwa Sistema de Posicionamento Global (GPS). Potete ankho mbalingilwa vala omafualali. O GPS ikuatesako ovatahi vo matuku-tuku, vono aviau, novo nombapolo, alo umwe ovakongo, no vokuenda-enda okutala ovilongo, opo vavase ondyila ivetuala oku vahanda. Tupandula ovanongo ovo, valinga omakina oyo ipondola okutuhongolela oku tuhanda okuenda.

Okuti una otelefone, ine okomputadole ine o Internete? Okuti ekongoko liove likahi nokukala nawa, mokonda younongo wo nondotolo ukahi nokuliyawisa? Uhole okuendela mo aviau? Inkha ulinga ovipuka ovio, ukahi nokupola ouwa kovipuka ovanongo valinga opo vikuateseko ovanthu. Ounongo wovanthu ukahi nokukukuatesako mononkhalelo ononyingi.

OUNONGO WOVANTHU UNA APA WAOYELA

Opo ovanongo vayandyanese ovilinga viavo, valinga ononkhono mbokulilongesa vali unene konthele youye. Putyina vamwe vaovola okunoñgonoka oñgeni alo umwe oupuka oututu-tutu Huku atunga uundapa, ovakuavo vakala omanima omanyingi okuovola okunoñgonoka opi kuatuka ouye auho. Mokonda ovanongo valinga ononkhono mbokuenda vali kokule, okuovolola vali unene alo umwe ovipuka vihamoneka, vihevilwa okuvikuata, vamwe vasoka okuti inkha Huku yo Mbimbiliya okueli, ñgeno vetyivila okumuvasa.

Ovanongo vamwe vokuankhimana, nkhele valambapo vali. Valinga etyi omunongo umwe utiwa Amir D. Aczel aihana okuti “onondyaya mbovanongo, konthele yolusoke luokuti kutupu Huku.” Mongeleka, omunongo umwe wankhimana mouye auho wapopile okuti: “Petupu etyi tyilekesa okuti kuna Huku wokuna otyilinga tyakolela mouye auho. Moluotyo, tyatamo okusoka okuti kutupu huku.” Vamwe vapopia okuti ovilinga via Huku yo Mbimbiliya “omawanga” “nomaelema.”a

Mahi, tuna okulipula okuti: Ovanongo vei umwe nawa ouye? Okuti etyi vapopia otyili umwe? Au. Ounongo wovanthu ukahi nokuliyawisa unene, mahi ovanongo ovanyingi vaimbuka okuti nkhele kuna ovipuka ovinyingi vehei, vihevilwa-le okunoñgonokwa. Omunongo umwe utiwa Nobel laureate Steven Weinberg wati: “Kamatutyivili-ale okunoñgonoka nawa-nawa ovipuka.” Omulongesi omunene Martin Rees, wo ko Grã-Bretanha wahoneka okuti: “Kuna ovipuka vimwe, ovanthu nalumwe mavevili okuvinoñgonoka.” Tyotyili, ovipuka ovinyingi mouye, okuhimbikila koka selula okatutu alo kouye watyo auho, kuna ovipuka ovanongo nkhele vehevili okunoñgonoka hono. Tala onongeleka ombu:

• 

  Ovanongo vokulilongesa konthele yovipuka vina omuenyo, kavetyivili okunoñgonoka nawa oñgeni ono selula mbuundapa. Ovanongo nkhele velipula oñgeni ono selula mbupola ononkhono kekumbi, no ñgeni mbuundapesa etyi tulia netyi tunwa opo tukule, nokukala nekongoko ewa.

• 

  Tupu kuna ononkhono mbutokesa ovipuka, novanthu. Kovanongo, ononkhono ombo nkhele omaelema. Kavetyii nawa oñgeni ononkhono ombo mbunanena omunthu pohi tyina alomboka, ine oñgeni ononkhono ombo mbuyeka ohanyi itualeko okuliseta nohi otyo ihatoko.

• 

  Ovanongo vokulilongesa ovipuka vili meulu, vapopia okuti mouye muna ovipuka ovinyingi-nyingi, vihamonwa nokuhanoñgonokwa no nomakima valinga. Ovipuka ovio vati vikahi pevali. Pena ovipuka ovinthikovei, nononkhono ononthikovei.

Ovipuka ovio, ovanthu vatualako okuhevinoñgonoka. Kuna vali ovipuka ovikuavo viheiwe vinguanguanesa ovanongo. Okunoñgonoka okuti ovanongo kavei atyiho, tyakolela mokonda yatyi? Omunongo umwe wankhimana unene wati: “Ovipuka tuhei ovinyingi vali kovipuka twii. Ounongo wovanthu upondola okukuhuvisa, nokukukalesa nehando liokulilongesa vali, tyihasoyo.”

Ngotyo, inkha usoka okuti ounongo wovanthu maupingi po Mbimbiliya, nokumanako etavelo liokuti kuna Huku, nkhele soka: Ovanongo ovanene no nomakina mbavo ononene, kavetyivilile okunoñgonoka ovipuka aviho vili mouye. Okuti tyaviuka okusoka liwa okuti ovipuka vehevilile okunoñgonoka kaviko? Au, katyaviukile. Konthyulilo yonthele imwe ikahi momukanda Encyclopedia Britannica, ipopia konthele yehipululo neliyawiso liounongo wovanthu, yamanuhula okuti: “Namphila ovanongo velilongesa konthele youye mokueenda kuomanima ehungi po 4.000, mahi na hono tyepuiya unene okuunoñgonoka, ngetyi tyepuiyile ova Mbambilonia.”

Onombangi mba Jeova vena onthilo netyi kese omunthu asoka konthele yotyo. Onthue tulinga ononkhono mbokulandula elondolo eli lio Mbimbiliya: “Yekei ovanthu aveho vanoñgonoke okuti muapola pokati.” (Filipenses 4:5) Moluotyo, tukukonga opo utale nawa oñgeni ovipuka vimwe ovanongo vapopia vielikuata kumwe netyi Ombimbiliya ipopia, no ñgeni ounongo wovanthu no Mbimbiliya vilikuatesako.