Lunguka Koupanga Ulinga Kononthiki Mbuno Mbonthyulilo
“Omapanga omavi anyona ovituwa oviwa.”—1 CORÍNTIOS 15:33.
OVIIMBO: 73, 119
1. Tukahi komuvo patyi?
TUKAHI “momuvo wepuiya okukala.” Okutuka mo 1914, etyi “ononthiki mbahulilila” mbahimbika, ovivi mouye vikahi nokuvilapo. (2 Timóteo 3:1-5) Tutyii okuti ouye mautualako okuvilapo mokonda Ombimbiliya yaula okuti “onondingavivi no vomatutu mavakavilapo unene.”—2 Timóteo 3:13.
2. Ovitalukiso patyi ovanthu ovanyingi vahambukilwa? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)
2 Ovitalukiso hono ovanthu ovanyingi valinga vilekesa oundalelapo, noumbanda nowanga. Mongeleka, o Internet no televisau, no nosinema, nomikanda, vilekesa okuti okuipaa nokulinga oundalelapo katyapengele. Iya ovipuka ankho vitalwa okuti viapenga pahe vitavelwa alo umwe novatumini kovilongo vimwe. Mahi otyo katyilekesa okuti Jeova upanda ovituwa ovio.—Tanga Romanos 1:28-32.
3. Oityi ovanthu ovanyingi vasoka konthele yavana valandula ovitumino via Huku?
3 Potyita tyotete, ovanthu tupu ankho vatalukua nokutala omaluei nomaundalelapo. Mahi ankho ovalanduli va Jesus hatyoko ankho valinga mokonda valandula ovitumino via Huku. Otyo ankho “tyinumanesa” ovanthu vomouye. Oityi tyatundililako? Ovanthu ankho vakuela Ovakristau nokuvemonesa ononkhumbi. (1 Pedro 4:4) Tupu hono, ovanthu ovanyingi vasoka okuti vana valandula ovitumino via Huku ovityova. Ngotyo, Ombimbiliya itulondola okuti vana valandula ongeleka ya Kristu Jesus navo “mavamoneswa ononkhumbi.”—2 Timóteo 3:12.
“OMAPANGA OMAVI ANYONA OVITUWA OVIWA”
4. Omokonda yatyi tuahapondola okuhumba ouye?
4 Inkha tuhanda okulinga ehando lia Huku, katupondola okuhumba “ouye ine ovipuka viomouye.” (Tanga 1 João 2:15, 16.) Satanasi, “huku youye uno,” ukahi nokutumina ouye. Uundapesa onongeleya, novatumini, nomaongano ovitanda, no Internet no televisau opo ayondye ovanthu. (2 Coríntios 4:4; 1 João 5:19) Onthue katuhande okuhongiliyua nouye, ngotyo tuesukisa okulityilika omapanga omavi. Ombimbiliya itulondola nokuayandyuluka okuti: “Muhayondyuei. Omapanga omavi anyona ovituwa oviwa.”—1 Coríntios 15:33.
5, 6. Ovalie tuhapondola okulinga navo oupanga, iya omokonda yatyi?
5 Opo tutualeko noupanga omuwa na Jeova, katupondola okuholovona okulinga oupanga nomunthu ulinga ovipuka ovivi. Otyo tyakutikinya ovanthu vapopia okuti vafenda Jeova mahi avaholovona okuhemutavela. Inkha umwe ulinga onkhali onene ehelivele, onthue tuyekapo okulinga oupanga nae.—Romanos 16:17, 18.
6 Ovanthu vahanda okuhambukiswa omapanga opo vahumbwe navo. Ngotyo inkha tulinga oupanga navana vehetavela Huku, mavetuhindila okulinga etyi navo valinga. Mongeleka, inkha tulinga oupanga novanthu valinga oundalelapo, nonthue matukala ngavo. Otyo tyihole okumoneka novakuatate vamwe nonomphange. Iya vana vehelivele vapolwa mewaneno. (1 Coríntios 5:11-13) Inkha kavelivele vapondola okukala ngetyi apostolu Petulu apopia.—Tanga 2 Pedro 2:20-22.
7. Ovalie tuna okuholovona opo vakale omapanga etu?
7 Namphila tuhole ovanthu aveho, mahi katupondola okulinga oupanga novanthu vehetavela Huku. Tupu, katyaviukile Ombangi imwe ya Jeova okulipola konomphunga nomunthu wehenembatisalwe. Ngotyo tyakolela unene okupandwa na Huku tyipona okulinga ovipuka opo uhambukiswe ovanthu vahafende Jeova. Tuna vala okulinga oupanga navana valinga ehando lia Huku. Jesus wati: “Una ulinga ehando lia Huku, oe ondenge yange, nomphange yange, na me yange.”—Marcos 3:35.
Tyakolela vali okupandwa na Jeova tyipona okulinga ovipuka vihambukiswa ovanthu vahafende Jeova
8. Oñgeni oupanga omuvi wakalesile ovanthu mo Isilayeli yokohale?
8 Oupanga omuvi weta ovitateka. Tala etyi tyaendele nova Isilayeli. Etyi vehenenyingile Motyilongo Valaelwe, Jeova wevelondolele konthele yovanthu vakala motyilongo otyo. Wevepopilile okuti: “Muahafendei kovi huku viavo ine okuhongiliyua okuviumbila, nokuhalingi natyike tyelifwa novilinga viavo. Mahi, muna okuhanyapo ovi huku viavo. Muna vala okufenda Jeova Huku yenyi.” (Êxodo 23:24, 25) Mahi ova Isilayeli ovanyingi kavetavelele etyi Jeova evepopila iya avahakala nekolelo mwe. (Salmo 106:35-39) Oityi tyamonekelepo? Jeova wayalele elongo lio Isilayeli iya aholovona ewaneno lio Vakristau opo vakale ovanthu vae.—Mateus 23:38; Atos 2:1-4.
TALA NAWA ETYI UTALA NETYI UTANGA
9. Omokonda yatyi ovipuka viomouye otyiponga?
9 Ovipuka ovinyingi vialingwa novanthu, ngovipuka vilekeswa motelevisau, nomo Internet, no momikanda, vipondola okunyona oupanga wetu na Jeova. Ovipuka ovio kavialingilwe pala okukuatesako Ovakristau opo vakale nekolelo mu Jeova no momilao viae. Mahi, vilunda ovanthu opo vayumbe onthumbi mouye wovivi wa Satanasi. Ngotyo, tuesukisa okulunguka opo tuhatale nokutanga, ine okutehelela ovipuka vipondola okutukalesa “nomahando omavi.”—Tito 2:12.
10. Oityi matyikamoneka novipuka viomouye?
10 Apa katutu, ouye wa Satanasi novipuka vikahimo maviya okuhanyuako. Ombimbiliya yati: “Ouye ukahi nokulamba, kumue nepeleyo liao, mahi una ulinga ehando lia Huku makalako apeho.” (1 João 2:17) Tupu omuhoneki wo salmo waimba okuti: “Onondingavivi mavakanyimuako.” Ayawisako okuti: “Mahi, onondalawa mavakapiñgana ohi, iya avakakala nombembwa onene.” Omomuvo ulifuepi? “Ovaviuki mavakapiñgana ohi, avakakalako apeho.”—Salmo 37:9, 11, 29.
11. Oñgeni Huku etukuatesako okutualako nekolelo?
11 Tyelikalela nouye wa Satanasi, eongano lia Jeova litukuatesako okuendela mondyila ituala komuenyo wahapu. Jesus welikuambela ku Jeova okuti: “Omuenyo wahapu oyou, okukala nenoñgonoko liove Huku wike yotyotyili, na Jesus Kristu una watumine.” (João 17:3) Jeova uundapesa eongano liae opo etuavele atyiho tuesukisa opo tumunoñgonoke. Mongeleka, tuna omikanda ominyingi nono vidiu no site yetu vitukuatesako opo tutualeko okuumbila Huku. Tupu eongano liae lilinga omaliongiyo onosimano ambuho momawaneno 110.000 mouye auho. Atyiho tulilongesa momaliongiyo no movionge tyitunda Mombimbiliya, iya tyipameka ekolelo lietu mu Jeova no momilao viae.—Hebreus 10:24, 25.
NEPA “VALA MU TATEKULU”
12. Hangununa otyitumino tyo Mbimbiliya tyokunepa “vala mu Tatekulu.”
12 Ovakristau vahanda okunepa vesukisa okutala nawa una maholovona opo velinepe. Ondaka ya Huku itulondola okuti: “Muhelipakei kokanga ike na vana vehetavela ku Huku. Oñgeni ouviuki netyi tyahaviukile vikala kumue? Okuti otyitei tyina oupanga nenthiki?” (2 Coríntios 6:14) Ombimbiliya ipopila ovaumbili va Huku opo vanepe “vala mu tatekulu,” tyihangununa okulinepa vala nauna welipakula nokuambatisalwa nokuendela movitumino via Jeova. (1 Coríntios 7:39) Tyina ulinepa nomunthu uhole Jeova, welinepa nomunthu mekukuatesako okutualako nekolelo mu Huku.
Tyina ulinepa nomunthu uhole Jeova, welinepa nomunthu mekukuatesako okutualako nekolelo mu Huku
13. Otyitumino patyi Huku avelele ova Isilayeli konthele yokulinepa?
13 Jeova wii etyi tuesukisa, iya okutavela otyitumino “tyokulinepa mu Tatekulu” hatyipuka otyipe. Mongeleka, soka etyi Jeova apopile konthele yovanthu vehemufende. Jeova wapopilile Moisesi okuti: “Kupondola okulinepa navo. Kupondola okunepesa omona wove kovana vavo, tupu omona wove ahanepe ovana vavo. Mokonda mayapula omona wove mondyila yange, iya akaumbila ono huku ononkhuavo. Moluotyo, Jeova manumana nonwe, iya emunyimiko tyahasete.”—Deuteronômio 7:3, 4.
14, 15. Oityi tyamonekele na Salomau etyi ayekapo okulandula ovitumino via Jeova?
14 Konyima yetyi Salomau akala ohamba mo Isilayeli, waitile ku Jeova opo emuavele ounongo, iya Jeova akumbulula elikuambelo liae. Salomau akala nomunkhima mokonda ankho omutumini welongo likahi nawa. Onkhai-hamba yoko Saba aihuvu nenoñgonoko lia Salomau iya apopi okuti: “Kounongo no kolumono, walamba povipuka aviho neiva.” (1 Reis 10:7) Mahi ongeleka ya Salomau itulongesa etyi tyipondola okumoneka tyina omunthu ehetavela ovitumino via Huku, iya elinepe nauna wahafende Jeova.—Eclesiastes 4:13.
15 Namphila Jeova avelele Salomau ononkhano onongwa, Salomau katuaileko nokutavela otyitumino tya Huku. Salomau ankho “uhole ovakai ovanyingi vovilongo ovikuavo” vahafende Jeova, iya akala movakai vena 700 no nombalehi mbuna 300. Oityi tyatundililako? Etyi Salomau akulupa, ovakai vae “avemuteye omutima avemuhindila okulandula ono huku ononkhuavo, . . . Salomau ahimbika okulinga ovivi komaiho a Jeova.” (1 Reis 11:1-6) Oupanga omuvi wemunyona iya ahatualako nekolelo mu Jeova. Inkha otyo tyamonekele na Salomau, tyipondola okumoneka na kese umwe. Mokonda yotyo katupondola okusoka okulinepa nomunthu wehehole Jeova!
16. Onondonga patyi Ombimbiliya yavela vana velinepa nomunthu wahafende Huku?
16 Iya inkha umwe uhimbika okufenda Jeova, mahi welinepale nomunthu wahafende Huku? Ombimbiliya yati: “Onwe vakai, tavelei kovalume venyi, opo inkha kavetavela kondaka, vakokwe tyihena ndaka novituwa viovakai vavo.” (1 Pedro 3:1) Otyo tupu tyipondola okuundapeswa nomulume inkha omukai wae kafende Jeova. Ondaka ya Huku ipopia nokuayandyuluka okuti: Kala omulume omuwa ine omukai omuwa, nokuendela movitumino via Huku vipopia konthele yotyinepo. Ngotyo tyina ou muelinepa nae etyimona okuti ukahi nokulinga omapiluluko omawa, tupu nae mahande okufenda Jeova. Otyo tyihole okumoneka novalinepi ovanyingi.
LINGA OUPANGA NA VANA VEHOLE JEOVA
17, 18. Oityi tyakuatesileko Noe okuhupa Mombila Onene, iya oityi tyakuatesileko Ovakristau motyita tyotete okuhupa etyi o Jelusalei yahanyuapo?
17 Oupanga omuvi upondola okukuhindila okuhetavela ku Jeova, mahi omapanga omawa apondola okukukuatesako okukala nekolelo mu Jeova. Noe ongeleka ongwa pala onthue. Wakalele pomuvo “ovivi viovanthu ankho ovinyingi unene kombanda yohi, neyembelo liomalusoke omitima viavo ankho evi vala omuvo auho.” (Gênesis 6:5) Ovanthu ankho valinga unene ovipuka ovivi iya Jeova atokola okuhanyako ouye wovivi. Mahi Noe ankho welikalela. Ombimbiliya imuihana okuti “omulume omuviuki” “waendele na Huku yotyotyili.”—Gênesis 6:7-9.
18 Noe kalingile oupanga novanthu vahafende Jeova. Noe nombunga yae ankho velipaka movilinga viokutunga owato, iya tupu ankho Noe “omuivisi wouviuki.” (2 Pedro 2:5) Noe nomukai wae, novana vae vetatu novakai vovana vae ankho vena oupanga omuwa. Vatuaileko okulinga ovipuka vihambukiswa Huku, iya mokonda yotyo avahupu Kombila Onene. Onthue atuho tuatuka kuvo, onthue tupandula Noe nombunga yae vetavelele ku Jeova iya avelityilika omapanga omavi. Tupu, Ovakristau potyita tyotete ankho kavalingi oupanga na vana vehehole Jeova. Ankho vetavela ku Jeova iya avahupu etyi o Jelusalei yahanyuapo mo 70 P.K.—Lucas 21:20-22.
19. Oityi matyitukuatesako okutualako nekolelo mu Jeova?
19 Nga Noe nombunga yae, no Vakristau votyita tyotete, nonthue katupondola okulinga oupanga novanthu vehehole Jeova. Tuna ovakuatate ovanyingi no nomphange vekolelelo vapondola okukala omapanga etu. Vapondola okutukuatesako “okutualako tyapama mekolelo” mokueenda kuomuvo uno wepuiya. (1 Coríntios 16:13; Provérbios 13:20) Matyiketuhambukiswa unene okukahupa konthyulilo youye uno wovivi atukakala mouye omupe wa Jeova! Ngotyo tyakolela tulityilike oupanga omuvi pehepano!