Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w15 12/15 pp. 3-8
  • Jeova, o Huku Wokutomphola

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Jeova, o Huku Wokutomphola
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2015
  • Tanga mo Omutala Womulavi
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • HUKU UTOMPHOLA NOVANTHU
  • HUKU UPAKA NAWA ONDAKA YAE
  • ANKHO TYESUKISA OKUPITIYA OMBIMBILIYA OMPHE
  • Omuvo Ondaka ya Huku Ikahi Nokupitiyua
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2015
  • “Ondaka ya Huku Yetu, Ikalako Apeho”
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2017
  • Oñgeni Ombimbiliya Yehika Pomavoko Etu
    Pahukei!—2007
  • Oityi Tualingila Ombimbiliya Tradução do Novo Mundo?
    Ovalie Valinga Ehando lia Jeova Hono?
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2015
w15 12/15 pp. 3-8

Jeova, o Huku Wokutomphola

“Mbambavo tehelela, ame mandyipopi.”​—JÓ 42:4.

OVIIMBO 113, 114

OÑGENI MOKUMBULULA?

  • Omokonda yatyi Huku apopila novanthu monkhalelo yapepuka?

  • Omokonda yatyi ovanthu okupopia omalaka elikalaila, hatyitateka ku Jeova?

  • Oityi eongano lia Jeova lialinga no Tradução do Novo Mundo?

1-3. (a) Omokonda yatyi omalusoke a Huku nonkhalelo yae yokupopia yavilapo vali tyipona yovanthu? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

JEOVA ankho kahandele vala akale nomuenyo nehambu aike, otyo atungila onoandyu iya konyima atungu ovanthu. (Salmo 36:9; 1 Timóteo 1:11) Jeova watetekela okutunga omunthu apostolu João aihana okuti “Ondaka.” (João 1:1; Revelação 3:14) Jeova ankho utomphola nomunthu oo, Jesus, okumupopila etyi asoka netyi elitehelela. (João 1:14, 17; Colossenses 1:15) Apostolu Paulu wapopia okuti onoandyu mbutomphola, iya mbupopia elaka, lielikalela unene no liovanthu. —1 Coríntios 13:1.

2 Jeova wii ovityita novityita vio onoandyu, novanthu aveho atunga. Utehelela omalikuambelo ovanthu ovanyingi valinga momuvo wike, nokuenoñgonoka namphila veelinga momalaka elikalaila. Namphila Jeova atehelela omalikuambelo ovanthu aveho, mahi tupu utomphola no noandyu, nokumbuhongolela. Mahi omalusoke nelaka lia Jeova avilapo vali tyipona omalusoke nelaka ovanthu vapopia. (Tanga Isaías 55:8, 9.) Ngotyo, tyina apopia novanthu upopia onondaka mbapepuka opo tumbunoñgonoke.

3 Monthele ei, matulilongesa oñgeni Jeova atomphola novanthu monkhalelo yayandyuluka nawa. Tupu matutale oñgeni Jeova atomphola novanthu okutalela kovipuka vimonekapo.

HUKU UTOMPHOLA NOVANTHU

4. (a) Elaka patyi Jeova aundapesa etyi apopia na Moisesi na Samuele na David? (b) Oityi tuvasa Mombimbiliya?

4 Etyi ankho atomphola nomulume wotete Andau, motyikunino tyo Endene, tyafuile Jeova wapopile nae melaka lio Hebreu. Konyima, Jeova wapopile novanthu, nga Moisesi na Samuele na David. Namphila ankho vahoneka onondaka mbavo monkhalelo ihonekwa o Hebreu, mahi vahoneka omalusoke a Huku. Vahoneka ondaka ya Jeova, iya tupu vahoneka ehipululo lioupanga wa Huku novanthu vae. Mongeleka, Ombimbiliya yapopia konthele yekolelo liavo, nohole na Huku, iya tupu yapopia okuti ankho valinga oviponyo nokuhakala nekolelo mu Huku. Onondaka ombo ambuho mbahonekwa pala ouwa wetu.—Romanos 15:4.

Ovahoneki Vombimbiliya vahoneka omalusoke a Jeova, iya tupu avahoneka konthele youpanga Huku ankho ena novanthu vae

5. Okuti Huku ankho upopia vala novanthu melaka lio Hebreu? Hangununa.

5 Jeova haapeho ankho utomphola novanthu melaka lio Hebreu. Puetyi ova Isilayeli vayovoka koupika mo Mbambilonia, vamwe ankho vapopia o Aramaico. Tyafuile otyo Daniele na Jeremia na Esdra vahonekela onthele imwe Yombimbiliya mo Aramaico.—Tala onondaka pokatoi mu Esdras 4:8; 7:12; Jeremias 10:11; na Daniel 2:4.

[Okakasa pefo 6, 7]

6. Omokonda yatyi Ovihonekwa vio Hebreu ankho viapitiyua mo Gregu?

6 Konyima, Alexandre Omunene akala omutumini, iya o Gregu Coiné alikala elaka lipopiwa vali unene movilongo ovinyingi. Ova Judeu ovanyingi avahimbika okupopia o Gregu iya Ovihonekwa vio Hebreu avipitiyua mo Gregu. Ovihonekwa ovio viihanwa okuti Septuaginta. Yakala Ombimbiliya yotete yakolela vali. Ovanongo vamwe vetavela okuti o Septuaginta yamanuhulwa novapitiyi 72.a (Tala pokatoi.) Ovapitiyi vamwe vo Vihonekwa vio Hebreu ankho vapitiya vala onondaka, mahi ovakuavo ankho hangotyoko valinga. Mahi, Ovakristau ova Judeu ankho vapopia o Gregu, vetavela okuti o Septuaginta Ondaka ya Huku.

7. Elaka patyi Jesus ankho apopia tyina alongesa ovalongwa vae?

7 Etyi Jesus ali pano pohi, tyafuile ankho upopia o Hebreu. (João 19:20; 20:16; Atos 26:14) Tupu ankho upopia onondaka mbumwe mo Aramaico. Mahi tupu ankho wanoñgonoka o Hebreu yokohale ankho ipopiwa na Moisesi novauli, ovihonekwa ovio ankho vitangelwa mondyuo yokufendela kese simanu. (Lucas 4:17-19; 24:44, 45; Atos 15:21) Namphila o Gregu no Latim ankho omalaka apopiwa vali unene pomuvo wa Jesus, Ombimbiliya kaipopi okuti Jesus ankho upopia omalaka oo.

8, 9. Omokonda yatyi Ovakristau ovanyingi ankho vapopila o Gregu, iya otyo tyitulongesa tyi konthele ya Jeova?

8 Ovalanduli vo tete va Jesus ankho vapopia o Hebreu, mahi etyi Jesus ankhia, ovalongwa vae avapopi omalaka omakuavo. (Tanga Atos 6:1.) Mokonda onondaka onongwa ankho mbukahi nokuliyandyana, Ovakristau avahimbika okupopia o Gregu tyipona o Hebreu. Mokonda o Gregu ankho ipopiwa vali unene, omukanda wa Mateus nowa Marcos nowa Lucas nowa João avipitiyua mo Gregu.b (Tala onondaka pokatoi.) Tupu omikanda via Paulu, nomikanda omikuavo Viombimbiliya avihonekwa mo Gregu.

9 Tyina ankho avahoneki Vovihonekwa vio Vakristau mo Gregu vapopia Ovihonekwa vio Hebreu, vaundapesa o Septuaginta. Mokueenda kuomuvo, omikanda ovio avihimbika okulikalela unene no nondaka mbo Hebreu yokohale. Ngotyo, ovilinga viovapitiyi ovo ovakuankhali vikahi Mombimbiliya tunayo hono. Otyo tyitulongesa okuti Jeova katale elaka nalike ine otyituwa okuti tyakolela vali kotyikuavo.—Tanga Atos 10:34.

Huku kakevelela tupopie elaka like opo tumunoñgonoke nokunoñgonoka ehando liae

10. Oityi tuelilongesa monkhalelo Jeova ankho apopia novanthu?

10 Tuelilongesa okuti Jeova upopia novanthu okutalela konkhalelo vekahi. Kakevelela tupopie elaka limwe opo tumunoñgonoke ine okunoñgonoka ehando liae. (Tanga Zacarias 8:23; Revelação 7:9, 10.) Tupu tuelilongesa okuti Jeova oe watuma Ombimbiliya ihonekwe, mahi wayeka ovanthu vahoneke omalulosoke ae monondaka mbavo muene.

HUKU UPAKA NAWA ONDAKA YAE

11. Omokonda yatyi ovanthu okupopia omalaka omanyingi hatyitateka ku Jeova?

11 Ovanthu vapopia omalaka omanyingi, mahi otyo hatyitateka ku Jeova. Oñgeni tutyii? Ombimbiliya ina vala onondaka mbehehi mbelaka ankho lipopiwa na Jesus. (Mateus 27:46; Marcos 5:41; 7:34; 14:36) Mahi Jeova walinga atyiho opo onondaka mba Jesus mbuhonekwe, nokupitiyua mo Gregu, iya konyima ambuhonekwa momalaka omakuavo. Tupu, mokonda Ondaka ya Huku yahonekelwe ehimbwe nova Judeu, Novakristau, otyo tyakuatesako Ondaka ya Huku opo itualeko. Onokopia ombo mbapitiyua momalaka omanyingi. Etyi palamba omanima 400 konyima ya Kristu, John Chrysostom wapopia okuti omalongeso a Jesus ekahi nokupitiyua momalaka oko Siria, noko Egitu, noko India, noko Persia, noko Etiopia, nokovilongo ovikuavo.

12. Oityi onondyale mbalinga no Mbimbiliya?

12 Mokueenda kuomanima, kuhole okukala onondyale ononene mbo Mbimbiliya, tupu mbuyele ovanthu veipitiya navana veyava kuvakuavo. Etyi palamba omanima 300 etyi Jesus atyitwa, Omutumini wo Roma Diocleciano watuma okuyoka onokopia ambuho Mbombiliya. Etyi palamba omanima 1.200, William Tyndale, ahimbika okupitiya Ombimbiliya mo Ingelesi. Wapopia okuti inkha Huku uyeka ndyikale ehimbwe, tupu mayeke Ombimbiliya itangwe nononkhalamutwe mbonongeleya. Mokonda yokumoneswa ononkhumbi, atundu ko Englaterra okuenda noko Europa opo akapitiye Ombimbiliya. Namphila ononkhalamutwe mbonongeleya mbaovolele okuyoka Onombimbiliya ambuho ankho vavasa, mahi Ombimbiliya yapitiyua na Tyndale yaavelwe kovanthu ovanyingi. Mokonda yotyo, Tyndale avemuvete iya avemuyokela momuti. Mahi Ombimbiliya apitiya aihupu kononkhalamutwe, iya ayundapeswa pokupitiya Ombimbiliya Versão Rei Jaime.—Tanga 2 Timóteo 2:9.

13. Oityi tyanoñgonokwa mokuelilongesa ono Mbimbiliya mbo kohale?

13 Tutyii okuti ono Mbimbiliya mbumwe ononkhulu kambapitiyilwe nawa, nokuelikalela mononkhalelo mbapitiyua. Mahi, ovanongo Vombimbiliya velilongesa ovihonekwa ovinyingi no Nombimbiliya ononyingi ononkhulu. Etyi vembueleka vaimbuka okuti ono versikulu mbumwe mbehehi mbelikalela katutu. Mahi ondongeso yo Mbimbiliya kaipiluluka. Ovalilongesi Vombimbiliya navo vaimbuka okuti Ombimbiliya venayo hono Ondaka ya Jeova.—Isaías 40:8.c (Tala okatoi.)

14. Oñgeni Ombimbiliya ikahi nokuawa hono?

14 Namphila ovanthu vahetekela okuhanyako Ombimbiliya, mahi nongotyo yapitiyua momalaka alamba po 2.800. Omukanda wakaka vali hono. Namphila ovanthu ovanyingi vetupu ekolelo mu Huku, mahi Ondaka yae itualako okuawa ouye auho. Namphila ono Mbimbiliya mbumwe kambapepukile okumbutanga tupu kambayandyulukile nawa, mahi ambuho mbupopia konthele yekevelelo, nomuenyo wahapu.

ANKHO TYESUKISA OKUPITIYA OMBIMBILIYA OMPHE

15. (a) Oñgeni Omikanda vietu viapiluluka okuhimbikila mo 1919? (b) Omokonda yatyi omikanda vietu vihonekelwa tete mo Ingelesi?

15 Mo 1919, otyikundyi tyimwe otyitutu tyo Valilongesi Vombimbiliya tyaholovonwa opo tyikale “omupika wekolelo nokualunguka.” Pomuvo opo, omupika wekolelo ankho ulingila vala omikanda ovanthu va Huku mo Ingelesi. (Mateus 24:45) Mahi hono, omikanda viapolwa Mombimbiliya vilingwa momalaka alamba po 700. Ngo Gregu yokohale, o Ingelesi hono ipopiwa unene monondando noko nosikola iiwe novanthu ovanyingi. Otyo omikanda vietu vihonekelwa tete mo Ingelesi iya konyima avipitiywa momalaka omakuavo.

16, 17. (a) Oityi ovanthu va Huku ankho vesukisa? (b) Oityi tyalingwa pala okutyifuisapo? (c) Olipi ankho ehando Liomukuatate Knorr?

16 Omikanda vietu aviho vipolwa Mombimbiliya. Ponthyimbi ovanthu va Huku ankho vaundapesa Ombimbiliya Versão Rei Jaime, yamanuhulwa mo 1611. Mahi, ankho muna onondaka ono nkhulu iya mbupuiya okumbunoñgonoka. Mombimbiliya oyo enyina lia Huku liahonekwamo vala ovikando viehehi namphila movihonekwa vio kohale liaundapeswa ovikando ovinyingi. Mombimbiliya oyo tupu ankho muna onondaka mbapenga nono versikulu mbayawisuamo mbahavasiwa movihonekwa ovikulu. Onombimbiliya ononkhuavo mo Ingelesi nambo ankho mbuna ovitateka ngoovio.

17 Tyotyili, ovanthu va Huku vesukisile Ombimbiliya yapepuka okuitanga nokuinoñgonoka. Moluotyo, akuonganekwa o Komisau Yokupitiya o Tradução do Novo Mundo, iya ovakuatate vokomisau oyo avalekesa Omikanda vimwe vio Mbimbiliya mo 1950 alo 1960. Omikanda epandu vio tete vialekeswa motyonge tyalingwa 2 ya Kwenye Kunene yo 1950. Motyonge otyo, Omukuatate Knorr wapopia okuti ovanthu va Huku vesukisa Ombimbiliya yapitiyua nonondaka ovanthu vapopia, yayandyuluka nokuapepuka okunoñgonoka, tupu maivekuatesako okulilongesa otyili monkhalelo yayandyuluka. Ankho vesukisa Ombimbiliya yapepuka okuitanga nokuinoñgonoka ngetyi ovalongwa va Kristu vahonekele ponthyimbi. Ankho ehando Liomukuatate Knorr okupitiya o Tradução do Novo Mundo opo ikuateseko ovanthu ovanyingi okunoñgonoka Jeova.

18. Oityi tyikahi nokukuatesako okupitiya Ombimbiliya?

18 Mo 1963, ehando Liomukuatate Knorr alifuisuapo. O Tradução do Novo Mundo das Escrituras Gregas Cristãs ankho yalinguale mo Holandês, nomo Francês, nomo Alemão, nomo Italiano, no Moputu, nomo Espanhol. Mo 1989, Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova avaonganeka oseketa omphe yokukuatesako ovapitiyi Vombimbiliya ouye auho. Mo 2005, omalaka ekahi nokupitiya Omutala Womulavi aetavelwa okupitiya Ombimbiliya. Moluotyo, o Tradução do Novo Mundo pahe ikahiale aiho ine onthele imwe momalaka alamba 130.

19. Oityi tyalingilwe mo 2013, iya oityi matulilongesa monthele mailandulako?

19 Elaka lio Ingelesi likahi nokupiluluka tunde apa o Tradução do Novo Mundo yalingwa, atyisukisa okuhoneka onondaka onomphe. Mononthiki 5 na 6 ya Kulindi yo 2013, ovanthu 1.413.676 vatunda kovilongo 31 veile keliongiyo 129 lio Sociedade Torre de Vigia de Bíblias e Tratados de Pensilvânia lilingwa like menima. Umwe Pononkhalamutwe mbo Nombangi walinga eiviso, alekesa Tradução do Novo Mundo yatalwa vali nawa mo Ingelesi. Ovanthu ankho vekahipo avahambukwa, iya ovanyingi avalili etyi vapewa Ombimbiliya. Mokonda ovalongomoni ankho vekahi nokutanga onoversikulu Mombimbiliya omphe, atyiimbukua novanthu aveho okuti yapepuka okuitanga nokuinoñgonoka. Onthele mailandulako, matulilongesa vali unene konthele Yombimbiliya omphe, noñgeni ikahi nokupitiyua momalaka omakuavo.

a Septuaginta tyihangununa okuti “Omakwi Epandu Vali.” Tyafuile Ombimbiliya oyo yahimbika okupitiyua etyi kuakamba omanima 300 etyi Kristu eheneye, iya aimanuhuka etyi palamba omanima 150 konyima ya Kristu. Ombimbiliya oyo yakuatesileko ovanongo vamwe okunoñgonoka nawa onondaka mbumwe mo Hebreu.

b Ovanthu vamwe vasoka okuti Mateus wahoneka omukanda wae mo Hebreu konyima eupitiya vali mo Gregu.

c Tala o Apendise A3 mo Tradução do Novo Mundo revisada; nomo brochula Um Livro para Todas as Pessoas, pefo 7-9, posapi yati, “Como o livro sobreviveu?”

ONONDAKA MBUMWE MBAHANGUNUNWA

  • Jeova utomphola novanthu monkhalelo imwe yapepuka opo vemunoñgonoke. Ponthyimbi, ankho uundapesa o Hebreu yokohale opo apopie na Andau, mahi Jeova upondola okutomphola novanthu melaka ahanda. Tyakolela vali kwe, Jeova uhanda onthue tunoñgonoke omalusoke ae, noñgeni elitehelela, nehongolelo avela ovaumbili vae

    Nyaneka Publications (1998-2025)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma