Omuvo Ondaka ya Huku Ikahi Nokupitiyua
“Ondaka ya Huku ina omuenyo.”—HEBREUS 4:12.
OVIIMBO: 37, 116
1. (a) Otyilinga patyi Huku aavelele Andau? (b) Okupolelela opo, oñgeni ovanthu va Huku vekahi nokuundapesa elaka?
ELAKA, otyawa tyimwe otyiwa Jeova Huku avela ovanthu. Motyikunino tyo Endene, Huku waavelele Andau otyilinga tyokuluka ovinyama aviho. Andau waavela kese tyinyama enyina limwe ewa. (Gênesis 2:19, 20) Okupolelela opo, ovanthu va Huku vaundapesa otyiawa otyo opo vankhimaneke Jeova nokupopila vakuavo konthele yae. Hono, ovanthu va Huku vekahi nokuundapesa otyiawa otyo pokupitiya Ombimbiliya opo ovanthu ovanyingi velilongese konthele ya Jeova.
2. (a) Onondonga patyi o Komisau yo Tradução do Novo Mundo ikahi nokulandula movilinga viavo? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?
2 Kuna Onombimbiliya ononyingi, mahi mbumwe kambayandyulukile nawa ngo nonkhuavo. Opo Ombimbiliya iyandyuluke nawa, Okomisau yo Tradução do Novo Mundo yatokola okulandula onondonga ononthatu: (1) Okunkhimaneka enyina lia Huku nokulihoneka Mondaka yae ngetyi liahonekwa movihonekwa viokohale. (Tanga Mateus 6:9.) (2) Okupitiya ovihonekwa vio kohale ondaka ike ike tyapepuka. Tyahapepukile okupitiya nawa etyi onondaka mbuhangununa. (3) Okuhoneka onondaka mbapepuka okutanga nokumbunoñgonoka.a (Tala onondaka pokatoi.) (Tanga Neemias 8:8, 12.) Ovapitiyi vehole okulandula onondonga ombo ononthatu pokupitiya o Tradução do Novo Mundo momalaka alamba po 130. Monthele ei matulilongesa oñgeni onondonga ombo mbaundapeswa mo 2013 novapitiyi vo Tradução do Novo Mundo yaviukiswa vali nawa, iya tupu matutale oñgeni ovapitiyi vomalaka omakuavo navo vetyilinga.
OMBIMBILIYA INKHIMANEKA ENYINA LIA HUKU
3, 4. (a) Opi tupondola okuvasa o Tetragrama? (b) Oityi ovapitiyi ovanyingi Vombimbiliya valinga nenyina lia Huku?
3 Enyina lia Huku lina onoletela ononkhuana mbo Hebreu mbuihanwa okuti Tetragrama. Onthwe tupondola okuvasa o Tetragrama movihonekwa viokohale vio Hebreu viavasilwe Monombuingwa mbo Mar Morto. Tupu tupondola okuvasa onokopia mbumwe mbo Septuaginta Gregu. Omikanda ovio viahimbikwa okuhonekwa omanima 200 etyi Kristu eheneye iya avimanuhuka etyi palamba omanima 100 konyima ya Kristu. Ovanthu ovanyingi vahuva tyina vaimbuka okuti enyina lia Huku livasiwa movihonekwa viokohale.
Ovanthu ovanyingi vahuva tyina vaimbuka okuti enyina lia Huku livasiwa movihonekwa viokohale
4 Tyotyili, enyina lia Huku livasiwa Mombimbiliya. Mahi ovapitiyi ovanyingi kavaundapesile enyina lia Huku. Mongeleka, etyi palamba omanima evali etyi o Tradução do Novo Mundo das Escrituras Gregas Cristãs yalekeswa, tupu Ombimbiliya Versão Americana Padrão nayo ailekeswa. Etyi yahonekwa otyikando tyo tete mo 1901 ankho ina enyina lia Huku, mahi mo 1952 etyi veipitiya vali avelipolomo. Omokonda yatyi? Ovapitiyi ankho vasoka okuti “katyaviukile” okuundapesa enyina lia Huku. Ono Mbimbiliya ononyingi mbo Ingelesi nomalaka omakuavo mbuna otyitateka ngootyo.
5. Omokonda yatyi tyakolela okuundapesa enyina lia Huku mo Mbimbiliya?
5 Okuti tyesukisa umwe ovapitiyi vapake enyina lia Huku mo Mbimbiliya ine okulipolamo? Enga! Jeova, Hekulu Yombimbiliya, uhanda ovanthu vanoñgonoke enyina liae. Omupitiyi omuwa una okunoñgonoka etyi hekulu ahanda, iya omatokolo malingi pokupitiya maelikuate nehando lia hekulu Yombimbiliya. Ovihonekwa ovinyingi vilekesa okuti enyina lia Huku liakolela unene iya limunkhimaneka. (Êxodo 3:15; Salmo 83:18; 148:13; Isaías 42:8; 43:10; João 17:6, 26; Atos 15:14) Iya Jeova watuma ovahoneki Vombimbiliya vahoneke enyina liae ovikando ovinyingi movihonekwa vio kohale. (Tanga Ezequiel 38:23.) Ngotyo, tyina ovapitiyi vapola enyina lia Huku Mombimbiliya, valekesa okuti vetupu onthilo na Jeova.
6. Omokonda yatyi enyina lia Huku liayawisilua vali ovikando epandu mo Tradução do Novo Mundo?
6 Hono, kuna ovipuka ovinyingi vilekesa okuti enyina lia Jeova lina okuundapeswa. O Tradução do Novo Mundo yo 2013, yuundapesa enyina lia Huku ovikando 7.216. Okumbueleka, omphe yayawisa enyina lia Huku ovikando epandu. Ovikando ovio vitano viayawisuako mokonda enyina lia Huku liavasiwa vali mono Rolo mbo Mar Morto.b (Tala onondaka pokatoi.) Ovikando ovio, vitano vivasiwa mu 1 Samuel 2:25; 6:3; 10:26; 23:14, 16. Iya otyikando tya pandu tyahonekwa mu Juízes 19:18, kuayawisua mokonda likahi Movihonekwa vio kohale.
7, 8. Enyina Jeova lihangununa tyi?
7 Ovakristau votyotyili velitehelela okuti tyakolela okunoñgonoka etyi enyina lia Huku lihangununa. Enyina olio lihangununa okuti. “Mandyikala Etyi Nahanda Okukala.”c (Tala onondaka pokatoi.) Kohale, omikanda vietu ankho vihangununa enyina lia Huku nomukanda wa Êxodo 3:14, wati: “Ame Mandyiholovona Etyi Nahanda Okukala.” Mo 1984 alihangununwa okuti Jeova ukala etyi ahanda opo afuisepo omilao viae.d (Tala onondaka pokatoi.) Mahi, mo 2013 Ombimbiliya yokuatalwa nawa yahangununa okuti: “Namphila enyina lia Jeova ongotyo lihangununa, mahi kakala vala etyi ahanda okukala. Otyo tupu tyakutikinya etyi aholovona tyimoneke novipuka atunga opo afuisepo ehando liae.”
8 Jeova ukalesa ovanthu atunga vakale etyi aholovona. Mongeleka, Huku wakalesa Noe omutungi wo wato, Bezalel akala nounongo wokutunga ovipuka viondyuo ya Huku, Gideão akala efualali iya Paulu akala o misionaliu. Enyina lia Huku lina ehangununo liakolela kovanthu vae, otyo Okomisau Yokupitiya Ombimbiliya yapakelamo enyina lia Huku.
9. Omokonda yatyi okupitiya Ombimbiliya momalaka omakuavo tyesukisa unene?
9 Mono Mbimbiliya ononyingi vanyimamo enyina lia Huku. Mahi vapakamo enyina lienkhimano “Tatekulu” ine enyina lio tyika-huku tyo potyilongo. Otyo Ononkhalamutwe Mbonombangi mba Jeova vasokela okuti tyakolela ovanthu vomalaka atyo aeho vakale no Mbimbiliya inkhimaneka enyina lia Huku. (Tanga Malaquias 3:16.) Enyina lia Jeova likahiale nokunkhimanekwa mo Tradução do Novo Mundo momalaka alamba po 130.
OKUPITIYA MONKHALELO YAVIUKA NOKUAYANDYULUKA NAWA
10, 11. Ovitateka patyi tuhole okukala navio pokupitiya o Tradução do Novo Mundo momalaka omakuavo?
10 Tyihole okupuiya okupitiya o Tradução do Novo Mundo okupola mo Ingelesi okupaka momalaka omakuavo. Mongeleka, Ombimbiliya yo Ingelesi yaundapesa ondaka yo Hebreu “Seol” mu Eclesiastes 9:10 nomo noversikulu ononkuavo. Ondaka oyo iiwe nawa mono Mbimbiliya ononkhuavo mbo Ingelesi. Mahi, otyo katyipondola okulingwa momalaka omakuavo mokonda ovanthu vomalaka omakuavo kavei ondaka yo Hebreu “Seol”. Ankho mono disionaliu mbavo kaimo, alo vamwe ankho vasoka okuti enyina liotyilongo tyimwe. Mokonda yotyo, ovapitiyi avetavelwa okupitiya ondaka yo Hebreu “Seol” no yo Gregu “Hades” okuti “Elangalo.” Otyo, otyo tyilekesa okupitiya monkhalelo yayandyuluka nawa.
11 Ondaka “alma” mo Hebreu nomo Gregu ipuilisa okupitiya. Momalaka amwe “alma” tyilekesa otyipuka tyitunda momunthu tyina amankhi. Opo ovapitiyi vatetulule otyitateka otyo vetavelwa opo vapitiye etyi ihangununa. Ehangununo liondaka “seol” livasiwa mo apêndice yo Tradução do Novo Mundo das Escrituras Sagradas—Com Referências. Onondaka mbutukuatesako konthele yonondaka mbo Hebreu no Gregu mbuvasiwa poutoi ukahi Mombimbiliya revisada yapepuka okuitanga nokuinoñgonoka.
O komisau ankho ina okutala nawa omapulo omanyingi atunda kovapitiyi Vombimbiliya
12. Omapiluluko patyi alingwa Mombimbiliya yatalwa nawa mo 2013? (Tupu tala onthele yo “Tradução do Novo Mundo yo 2013” momutala ou womulavi.)
12 Omapulo ehole okutunda kovapitiyi alekesa otyitateka otyikuavo konthele yokupitiya Ombimbiliya. Ngotyo, mu Tungonkhe yo 2007 Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova vapopia okuti Ombimbiliya yo Ingelesi ina okuviukiswa vali nawa. Pomuvo wokupitiya, o komisau ankho ina okutala nawa omapulo omanyingi atunda kovapitiyi Vombimbiliya. Ponondaka mbo Ingelesi ononkhulu, ankho pena okupingiyua onomphe, mbapepuka okumbutanga nokumbunoñgonoka monkhalelo yayandyuluka nawa. Ombimbiliya ankho yapitiyua momalaka omakuavo yakuatesako okuviukisa nawa Ombimbiliya mo Ingelesi.—Provérbios 27:17.
EHAMBU ENENE
13. Oñgeni ovanyingi velitehelela konthele Yombimbiliya yatalwa nawa mo 2013?
13 Oñgeni ovanyingi velitehelela konthele yo Tradução do Novo Mundo mo Ingelesi? Ovakuatate vokombala Yonombangi mba Jeova ko Brooklyn, Nova York, vatambulile omikanda vio vakuatate vetu nonomphange vilekesa okuti vapandula unene. Ovanyingi velitehelela ngomphange umwe wahoneka okuti: “Ombimbiliya yeelekwa notyipuka tyakolela unene. Okutanga ondaka ya Jeova Mombimbiliya yatalwa nawa mo 2013 tyipondola okuelekwa ngatyina utala otyipuka tyakolela unene, otyo utyitala nawa etyi tyikahi, nouwa watyo. Ombimbiliya yapitiyua monkhalelo yapepuka, yankhuatesako okunoñgonoka nawa Jeova, iya tyikahi ngatyina nakuatwa na tate otyo anthangela onondaka onongwa.”
14, 15. Oñgeni ovanthu vamwe momalaka omakuavo velitehelela konthele yo Tradução do Novo Mundo?
14 Ovanthu vapopia omalaka omakuavo navo vapandula o Tradução do Novo Mundo. Omukuatate umwe wakulupa ukala ko Sofia, Bulgaria, wapopia konthele Yombimbiliya melaka lio Bulgariam, wati: “Natanga Ombimbiliya omanima omanyingi, mahi hineitange monkhalelo yapepuka okuinoñgonoka, iya ihika komutima.” Tupu omphange umwe ukala ko Albânia wahoneka okuti: “Otyiwa unene okutehelela ondaka ya Huku melaka lio Albânia! Elao limwe enene Jeova okupopia nonthwe melaka lietu.”
15 Kovilongo ovinyingi, Ombimbiliya ilanda onombongo ononyingi, iya ipuiya okuivasa. Okupewa Ombimbiliya elao limwe enene! Ovakuatate voko Ruanda vati: “Momanima omanyingi, ovanthu ovanyingi velilongesa novakuatate kavekulu motyili mokonda vetupu Ombimbiliya. Ankho kavapondola okulanda Ombimbiliya monongeleya mbo potyilongo. Iya tupu ankho kavanoñgonoka nawa ehangununo liono testu mbumwe, iya otyo katyikuatesako ovanthu okukula motyili.” Etyi o Tradução do Novo Mundo yaawa melaka lioko Ruanda, ombunga imwe yati: “Onthwe tuapandula unene Jeova, nomupika wekolelo nokualunguka, mokuetuavela Ombimbiliya. Tuahepa unene iya tutupu onombongo mbokulanda Ombimbiliya pala kese umwe mombunga yetu. Mahi pahe kese umwe una Ombimbiliya yae. Onthwe tulekesa olupandu ku Jeova, mokutanga Ombimbiliya nombunga ononthiki ambuho.”
16, 17. (a) Oityi Jeova ahanda kovanthu vae? (b) Oityi onthue tuatokola okulinga?
16 O Tradução do Novo Mundo yokuaviukiswa nawa maipitiyua vali momalaka omakuavo komutwe. Satanasi uhanda okutalameka otyilinga otyo, mahi onthwe tutyii okuti Jeova uhanda ovanthu aveho vatehelele ondaka yae monkhalelo yayandyuluka, nomelaka liapepuka okulinoñgonoka. (Tanga Isaías 30:21.) Apa katutu, “ohi aiho tyotyili maikeyula enoñgonoko lia Jeova, ngetyi omeva eyula melunga.”—Isaías 11:9.
17 Ovanyingi ponthue tuatokola ukuundapesa unene otyiawa tya Jeova, okukutikinyamo Ombimbiliya inkhimaneka enyina liae. Yeka Jeova apopie noove ononthiki ambuho Nondaka yae. Wafuapo opo atehelele omalikuambelo etu. Etompho olio malitukuatesako okunoñgonoka vali nawa Jeova, iya ohole yetu nae aitualako okukula.—João 17:3.
“Elao limwe enene Jeova okupopia nonthwe melaka lietu!”
a Tala o Apendise A1 yo Tradução do Novo Mundo yaviukiswa vali nawa, nonthele yati “Como Você Pode Escolher uma Boa Tradução da Bíblia?” mo A Sentinela 1 de Maio de 2008.
b Ono Rolo mbo Mar Morto ononkhulu vali omanima 1.000, tyipona o texto Massorético Hebraico.
c Omikanda vimwe ongotyo vipopia, mahi haveho ovanongo vetyitavela.
d Tala o Tradução do Novo Mundo das Escrituras Sagradas —Com Referências, po Apêndice 1A, “O Nome Divino nas Escrituras Hebraicas,” pefo 1501.