Okuti Huku Ukwii Umwe Nawa?

OITYI TULILONGESILA KOVIPUKA HUKU ATUNGA?

Nkhele soka koupanga ukala pokati kovanthu vatyitwa omapaha. Vena oupanga omuwa. Ondotola imwe itiwa Nancy Segal nae watyitwa omapaha, ulilongesa konthele ya vana vatyiwa omapaha ko California wati: Ku vamwe “okutyitwa omapaha otyiwa mokonda tyikahi ngokukala nondenge yove unoñgonoka atyiho wesukisa namphila wehemupopilile-tyo.” Omukai omukuavo watyitwa omapaha wati: “Onthue twii ovipuka aviho kese umwe esukisa.”

Otyo tyitulongesa-tyi? Ovanongo vamwe vapopia okuti, tyikuatesako okukala noupanga oo, o papa vekulila, nonkhalelo vatekulwa.

NKHELE SOKA: Omutungi wovipuka ovio tyotyili utwii vali nawa tyipona omunthu omukuavo vali. Mongeleka, omuhoneki wo no salmo wati: “Wanthyoleka meimo lia me yange . . . Omaiho ove amona etyi ankho ndyikahi meimo, iya ononthele ambuho ankho wembuhoneka momukanda wove.” (Salmo 139:13, 15, 16) O Huku vala wii onkhalelo tuatungwa, no oñgeni tuatuwa. Huku oe vala utwii nawa no oñgeni tuatungwa, oe vala wii atyiho konthele yetu.

OITYI OMBIMBILIYA ITULONGESA KONTHELE YOUNONGO WA HUKU?

David welikuambelele okuti: “Ove Jeova, wovola okunoñgonoka, iya undyi nawa. Ove wanoñgonoka tyina ndyipumphama na tyina ndyikatuka. Omalusoke ange weetele kokule. Elaka liange kalinepopie ondaka naike, mahi ove Jeova atyiho utyii-ale.” (Salmo 139:1, 2, 4) Tupu apopi vali okuti, wii omalusoke etu o kohi ‘neyembelo liomalusoke etu.’ (1 Crônicas 28:9; 1 Samuel 16:6, 7) Onondaka ombu mbutulongesa-tyi konthele ya Huku?

Namphila tuhapopila Huku atyiho tyili momutima wetu, mahi Huku kanoñgonoka vala etyi tulinga, unoñgonoka omokonda yati yatyi tuetyilingila. Tupu, wii ovipuka oviwa tuahandele okulinga, namphila tuehetyivilile okutyifuisapo mokonda tuna apa tuaoyela. Tyotyili, mokonda Huku wapaka ohole momutima wetu, uhole okutala ovipuka tuhole okulinga vilundwa nohole.—1 João 4:7-10.

Ombimbiliya itupopila okuti

• “Omaiho a Jeova atala ovaviuki, iya omakutwi ae atehelela omalikuambelo avo.”—1 PEDRO 3:12.

• Huku walaa okuti: “Ame mandyikulongesa onondunge, mandyikulekesa ondyila una yokuendela. Mandyikuavela onondonga neiho liange litala kuove.”—SALMO 32:8.

HUKU UNA OKANKHENDA OKANENE

Ngetyi tuamona, Huku wii nawa onkhalelo tukahi no ñgeni tulitehela. Okuti okunoñgonoka otyipuka otyo tyitukuatesako okufinda ovitateka? Tala etyi tyamoneka na Anna, woko Nigeria. Oe wati: “Ankho ndyikahi nokulambela motyitateka tyimwe ankho nahakevelela. Ame ankho ndyimuhepe iya ankho ndyitekula omona wange andyike ukahi mosipitali una ouvela utiwa hidrocefalia (ankho una omoende omanyingi muowongo). Pomuvo watyo opo, nanoñgonoka okuti ankho ndyina o cancer mevele iya ankho tyesukisa okutandwa. Tupu ankho ndyina okukalela vala ovihemba ngetyi okutandwa, (quimioterapia no radioterapia). Ankho katyapepukile okukala mosipitali omu ankho nomona wange ekahi.”

Oityi tyakuatesako Anna okufinda otyitateka otyo? Wati: “Ame ankho ndyisoka unene ko testu ya Filipenses 4:6, 7 ipopia okuti: ‘Ombembwa ya Huku, ipona onondunge nomalusoke aeho, maiyungu omitima vienyi nomalusoke enyi.’ Kese nthiki nganasoka ko testu oyo, ankho ndyilitehela okuti Jeova ukahi ponthele yange. Tupu ovakuatate nonomphange ononthyolwe mewaneno vankhuatesileko opo ndyikale nomutima wakola.

“Namphila nkhele ndyina otyitateka tyekongoko, mahi ekongoko liange no lyo mona wange nkhele likahi nawa katutu. Mokonda tuna Jeova ponthele yetu, tuhole okulilongesa okuti tuesukisa okuhasoko kovipuka vitusoyesa putyina tulambela movitateka. Tiago 5:11 ipopia okuti: ‘Vana vatualako nokukoleleya vena ehambu. Mueiva ekoleleyo lya Job, nokuamona etyi Jeova emuavela, okuti Jeova o woluembia olunene nokankhenda.’” Ngetyi Jeova anoñgonokele nawa etyi ankho Job ekahi nokulambela, nonthue tupondola okukala nonthumbi yokuti wii nawa kese tyitateka tulambela.