Upondola “Okukuata ko Masendonia”?
1. Oityi tyalingisile Paulu no omundyila yae okukuata ko Masendonia?
1 Menima 49 Pomuvo wa Kristu, apostolu Paulu wasilepo o Siria no Antiokia moungendi wae wavali woumisionaliu. Ankho ukahi nokukatalelapo ova Efesu nomapundaumbo omakuavo mo Asia Menor. Mahi, apewa emonekelo nospilitu sandu okumukonga opo “akuate ko Masendonia” ahaende komapundaumbo ankho ahanda okukatalelapo. Oe no omundyila yae avetavela nehambu, avakala nelao liokuonganeka ewaneno liotete kotyilongo otyo. (Atos 16:9, 10; 17:1, 2, 4) Hono, kononthele mbumwe kuna esuko enene liovaundapi movilinga viokuivisa. (Mat. 9:37, 38) Okuti wafuapo pala okukuatesako?
2. Omokonda yatyi vamwe kavasoko okuilukila kotyilongo otyikuavo?
2 Hamwe ove uhanda okukala omisionaliu nga Paulu mahi nkhele kunesoke nawa inkha upondola okuilukila kotyilongo otyikuavo. Mongeleka, hamwe kupondola okuenda kosikola yo Gileade mokonda una omanima omanyingi, kuanepelwe ine una ovana ovatutu. Hamwe kunesoke okuilukila kotyilongo otyikuavo mokonda utupu onthumbi yokuti motyivili okulilongesa elaka ekuavo. Ine hamwe ukahiale kotyilongo otyikuavo mokonda kotyilongo tyove kutyivili okulitekula iya pahe utupu nawa onthumbi inkha mokondoka. Mahi tyina wemelikuambela, hamwe motale okuti pahe upondola okuilukila kotyilongo otyikuavo oku kuesukisa vali ovaivisi.
3. Omokonda yatyi katyesukisile okupita mosikola youmisionaliu pala okufuisapo nawa ovilinga viokuivisa kotyilongo otyikuavo?
3 Tyesukisa Okupita Mosikola Youmisionaliu? Oityi tyakuatesako Paulu no omundyila yae opo vafuisepo nawa ovilinga viavo? Ovo ankho vayumba onthumbi mu Jeova nospilitu sandu yae. (2 Cor. 3:1-5) Ngotyo, inkha kupondola okupita mosikola youmisionaliu, nkhele upondola okufuisapo nawa ovilinga viokuivisa kotyilongo otyikuavo. Tupu, hinangela okuti ove ukahi nokutualako nokulongeswa Mosikola Yovilinga Via Huku no Meliongiyo Liovilinga. Inkha usoka okupita mosikola yo Gileade ine osikola onkhuavo, utavelwa okuilukila kotyilongo otyikuavo okunyingila movilinga vioumisionaliu, mopoloko onongeleka onongwa mambukukuatesako komutwe.
4. Omokonda yatyi vana vakulupa kavapondola okupopia okuti ovo kamavetyivili okuilukila kotyilongo otyikuavo pala okukaivisa?
4 Vana Vakulupa: Vana vakulupa vokualongoka nawa, vena ekongoko ewa, vapondola okukuatesako unene movilongo muesukisa ovaivisi. Okuti wayekapo okuundapa, pahe ukahi vala peumbo nokutambula onombongo? Vamwe vapewa vala onombongo mbehehi, vetyivila okuilukila kotyilongo otyikuavo nokulitekula, tupu pamwe okuhakulwa katyimane onombongo ngokotyilongo tyavo.
5. Popia ongeleka imwe yomukuatate wayekapo okuundapa, ukahi vala pondyuo nokutambula onombongo, pahe wailukila kotyilongo otyikuavo.
5 Omukuatate omukulu weuaneno omukokoli-ndyila, ukala kotyilongo kupopiwa o Inglesi, wayekapo okuundapa pahe ukahi vala pondyuo nokutambula onombongo, wailukila ko Sudueste Asiátiku pala okukuatesako ovaivisi etyive vapopia o Inglesi. Ovaivisi ovo vaava oumbangi onongendi 30.000 ankho vakala motyilongo otyo. Mokueenda kuomanima evali, ovanthu 50 ankho vaya komaliongiyo. Omukuatate wahoneka okuti: “Okuilukila kuno tyandyetela ononkhano ononyingi onongwa nehenekale nambo. Ndyitupu omuvo pala okupopia ononkhano ambuho onongwa nakala nambo!”
6. Popia ongeleka imwe yomphange wailukila kotyilongo kuesukisa unene ovaivisi.
6 Onomphange Vahanepelwe: Jeova ukahi nokuundapesa onomphange monkhalelo imwe ihuvisa pala okuyandyanesa onondaka onongwa Mbouhamba kovilongo kuesukisa unene ovaivisi. (Sal. 68:11) Omphange omuhikuena ankho uhanda okuyandyanesa ovilinga viae viokuivisa kotyilongo otyikuavo, mahi ovohe ankho vasukalala nepamo liae. Moluotyo, aholovona otyilongo tyihena ovitateka vionombongo nopulitika, ahonekela ko mbetele iya akuatesuako. Mokueenda kuomanima epandu akala motyilongo otyo, wakalele nononkhano ononyingi onongwa. Oe wati: “Keumbo ankho ndyitupu ovalongwa ovanyingi Vombimbiliya. Mahi okukaundapa kuna kuesukisa unene ovaivisi, tyankhuatesako okukala novalongwa ovanyingi iya tyotyili nayawisa ounongo wange wokulongesa.”
7. Popia ongeleka yombunga imwe yailukila kotyilongo otyikuavo.
7 Onombunga: Inkha una ovana, okuti otyo matyikutyilika okuilukila kotyilongo otyikuavo pala okukaivisa onondaka onongwa Mbouhamba? Ombunga imwe ina ovana vevali, umwe una omanima etyinana omukuavo ekwi, vatokola okuilukila kotyilongo otyikuavo. Ina wahoneka ongeleka yavo okuti: “Tuapandula ovana vetu vekulila kuno, mokonda vakala nomapanga ovakokoli-ndyila vavilapo no nomisionaliu. Tuna ononkhano ononyingi onongwa mokonda yokuundapa oku kuesukisa unene ovaivisi.”
8. Tyitavela okukaundapa kotyilongo otyikuavo auhelilongesa elaka ekuavo? Hangununa.
8 Okusuka Nelaka: Okusoka okulilongesa elaka ekuavo tyikutyilika okuilukila kotyilongo otyikuavo? Elaka liove tupu lipopiwa kovilongo ovikuavo kuesukisa unene ovaivisi Vouhamba. Ovalinepi vapopia o Ingelesi vailukila kotyilongo kupopiwa o Espanyole mahi kuna ovanthu ovanyingi vapopia o Ingelesi. Etyi ombetele yevekuatesako konthele yomawaneno omanyingi apopia o Ingelesi esukisa unene ovaivisi, ovo vaholovonapo like iya avakatalelapo ewaneno olio ovikando vivali. Ovo vakondoka keumbo, vatepulula kovipuka ankho valanda mohanyi, iya avakala nonombongo pala enima. Etyi ankho pahe vafuapo pala okuiluka, ovakuatate vokotyilongo kuna vevekuatesako okuvasa ondyuo ikahi nawa.
9, 10. Oityi vana vatilila kotyilongo otyikuavo vesukisa okusoka, iya omokonda yatyi?
9 Vana Vatilila Kotyilongo Otyikuavo: Okuti ove watilila kotyilongo otyikuavo, hamwe tyina nkhele uhenelilongese otyili? Tyipondola kotyilongo tyove kuesukisa unene ovaundapi pala okuteya. Upondola okusoka okukondoka opo ukakuateseko? Matyipepuka vali pala ove okuvasa ovilinga nondyuo tyipona una utunda kotyilongo otyikuavo. Ove hamwe upopiale elaka liomotyilongo. Tupu, ovanthu vafuapo vali pala okutehelela onondaka Mbouhamba uvepopila tyipona omunthu umwe vehei.
10 Omulume umwe woko Albania wailukila ko Italia, wavasa ovilinga oviwa, iya ankho utuma onombongo kombunga yae ko Albania. Etyi elilongesa otyili, oe wahimbika okulongesa elaka lio Albania kovakokoli-ndyila vavilapo voko Italia ankho vekahi nokuilukila ko Albania opo vakaundape oku kuesukisa unene ovaivisi. Omukuatate wahoneka okuti: “Ovo vekahi nokuenda kotyilongo nasapo. Kavei elaka iya vahambukwa nokuendako. Elaka liange nomuhoko vikahi ko Albania. Oityi ndyikahi nokulinga ko Itália?” Omukuatate watokola okukondoka ko Albania opo akuateseko okuyandyanesa onondaka onongwa Mbouhamba. Oe wati: “Okuti nelivela etyi nasapo ovilinga nonombongo ko Italia? Au! Navasa ovilinga viotyotyili ko Albania. Kuame, ovilinga viakolela vali nokueta ehambu liahapu okuumbila Jeova novipuka aviho una!”
11, 12. Vana vasoka okuilukila kotyilongo otyikuavo vesukisa okulinga tyi?
11 Oityi Una Okulinga: Etyi nkhele veheneende ko Masendonia, Paulu no omundyila yae vahandele okuenda koutakelo, mahi “vailikwa nospilitu sandu” moluotyo avakondoka kokulio kuekumbi. (Atos 16:6) Etyi ankho vekahi nokuhika ko Bitinia, Jesus evetyilikako. (Atos 16:7) Menyina lia Jesus, Jeova utualako nokuhongolela ovilinga viokuivisa. (Mat. 28:20) Ngotyo, inkha uhanda okuilukila kotyilongo otyikuavo likuambela okuita ehongolelo lia Jeova. —Luc. 14:28-30; Tia. 1:5; tala okakasa “Oñgeni Monoñgonoka Inkha Otyilongo Uhanda Okuenda Tyesukisa Unene Ovaivisi.”
12 Popia novakulu vewaneno novakuavo vapama mopaspilitu. (Pro. 11:14; 15:22) Tanga omikanda vietu vipopia konthele yokukaundapa kotyilongo otyikuavo nokutala nawa kese otyilongo uhanda okuenda. Okuti upondola okukatalelapo otyilongo uhanda okuilukila, hamwe ovikando vimwe? Inkha usoka umwe okuilukila kotyilongo otyikuavo, honekela kombetele yotyilongo oku uhanda okuenda okutala mo Anúario omphangu yotyilongo otyo opo upewe onondonga mbumwe. Mahi, uhatume ove muene omukanda kombetele, waavela ovakulu vewaneno liove, mavayawisako onondaka mbumwe tyina nkhele veheneutume.—Tala Organizados para Fazer a Vontade de Jeová, pomafo 111-112.
13. Oñgeni ombetele maikukuatesako, mahi oityi ove muene wesukisa okulinga?
13 Ombetele maitumu vala onondonga mbakolela konthele yotyilongo mambukukuatesako okulinga omatokolo, mahi kamavekukuatesako okuvasa ondyuo, ine omikanda omikuavo viitwa novatumini kotyilongo otyo. Ovipuka ovio, ove muene una okuvilinga tyina nkhele uheneende. Tupu, ove muene mokapopia novatumini opo upewe onondonga konthele yomikanda viesukisa novilinga. Vana vailuka vesukisa okukala tyafuapo pala okulitekula nokulinga omikanda viitwa.—Gál. 6:5.
14. Oityi tuna okulinga tyina tuhanda okukatalelapo ine okuilukila kotyilongo oku ovilinga viokuivisa viailikwa?
14 Kovilongo Oku Ovilinga Viokuivisa Viailikwa: Kovilongo vimwe, ovakuatate nonomphange vesukisa okulunguka. (Mat. 10:16) Ovaivisi vatalelapo otyilongo otyo ine vailukilako tyehetyii vapondola okupaka motyiponga ovilinga viokuivisa novakuatate. Inkha uhanda okuilukila kotyilongo ngotyo, mbambavo honekela kombetele yo kotyilongo tyove nokovakulu vewaneno tyina nkhele uheneende.
15. Oñgeni vana vena onkhalelo yomuenyo ivetyilika okuiluka vapondola okuundapa vali unene movilinga viokuivisa motyilongo tyavo?
15 Inkha Katyitavela Okuiluka: Inkha onkhalelo yove yomuenyo ikutyilika okuilukila kotyilongo otyikuavo, uhasoye. Hamwe ‘moikulilwa epito ekuavo enene liovilinga.’ (1 Cor. 16:8, 9) Ove upondola okutala nawa inkha upondola okuilukila kepundaumbo ekuavo ine kononthele ononkhuavo mbotyilongo tyenyi oku kuesukisa vali ovaivisi Vouhamba. Omutalelipo womauaneno hamwe wii otelitoliu oku kuesukisa unene ovaivisi popepi neumbo liove. Hamwe upondola okukuatesako ewaneno popepi lipopia elaka ekuavo ine ongrupu. Ine upondola okuundapa vali unene movilinga viokuivisa mewaneno liove. Namphila onkhalelo yove yomuenyo ikutyilika okuiluka, otyipuka tyakolela vali okuundapa movilinga viokuivisa nomutima wove auho.—Col. 3:23.
16. Oityi tuna okupopila vana vahanda okuilukila kotyilongo otyikuavo?
16 Okuti wii Omukristau wapama mopaspilitu uhanda okukaundapa kotyilongo otyikuavo? Mukuatesako nokumupameka! Etyi Paulu atunda ko Antiokia yo Síria, ankho epundaumbo enene liatatu Mouhamba wo Roma. (Omakuavo evali o Roma no Alexandria.) Notelitoliu onene, ewaneno lio ko Antiokia ankho liesukisa ombatelo ya Paulu iya inkha evesapo mavemuivaluka unene. Mahi, Ombimbiliya kaipopi okuti ovakuatate vasoyesa Paulu opo ahaye. Kavasokele vala kotyilongo tyavo, vahinangela okuti “epia ouye.”—Mat. 13:38.
17. Omokonda yatyi tuna ‘okukuata ko Masendonia’?
17 Paulu no omundyila yae vapewa ononkhano onongwa mokonda vetavela okukuata ko Masendonia. Kepundaumbo lio Masendonia ko Filipu, vavasako Lidia, iya “Jeova emuikula omutima opo atehelele nawa ovipuka Paulu ankho apopia.” (Atos 16:14) Soka kehambu Paulu no omundyila yae onomisionaliu vakala nalio etyi Lidia nombunga yae vambatisalwa! Kovilongo ovinyingi kuna ovanthu vomutima waviuka ngo wa Lidia nkhele vehenepopilwe onondaka onongwa Mbouhamba. Inkha ove “ukuata ko Masendonia” mokala nehambu liokuvevasa nokuvekuatesako.
[Olutalatu pefo 5]
Oñgeni Monoñgonoka Inkha Otyilongo Uhanda Okuenda Tyesukisa Unene Ovaivisi
• Tala mo Anuário omphe. Tala ovanthu veñgapi vekahi motyilongo otyo.
• Ovola mo Índice omikanda vina onongeleka mbupopia konthele yotyilongo uhanda okuenda.
• Tomphola novaivisi vatalelepuale otyilongo otyo ine vakaleleko.
• Inkha ukahi nokusoka okuenda kotyilongo tyikukuatesako okuivisa melaka liove, ovola mo Internete, no momikanda omikuavo, opo utale ovanthu veñgapi motyilongo vapopia elaka liove.