Vokuelinepa Pahe Lingei Ononkhono Mbokuumbila Siovaa

1-2. (a) Omokonda yatyi vokuelinepa pahe, vesukisila okuyumba onthumbi mu Siovaa? (Salmo 37:3, 4) (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

OKUTI uhungi kokunepa ine wanepa pahe? Ine otyo, tutyii okuti uhanda okukala nehambu nomunthu uhole. Mahi otyinepo tyina ovitateka viatyo. Mokonda muelinepa pahe, pena ovipuka viesukisa unene muna okulinga. Etyi ulinga tyina muna ovitateka, novipuka mokuyo okulinga, ovio mavilekesa inkha mokala nehambu okutuka opo okuenda no komutwe. Ine uyumba onthumbi mu Siovaa, olingi ovipuka vikahi nawa, otyinepo tyove matyipame, okala nehambu motyinepo. Mahi ine kuendela muetyi Huku apopia, mokala novitateka, ohakala nehambu. — Tanga Salmo 37:3, 4.

² Namphila onthele ei yalingilwa umwe vana velinepa vala pahe, mahi maipopi ovitateka ovalinepi aveho vakala navio. Matutale oityi tulilongesila kovalume novakai vali nekolelo vapopiwa mo Mbimbiliya. Onongeleka ombo mbutulongesa ovipuka ovinyingi tupondola okulinga momuenyo wetu, atee umwe motyinepo. Tupu matutale etyi tulilongesila kovalinepi vo mononthiki mbetu.

OVITATEKA VIKALA NA VANA VELINEPA PAHE?

3-4. Ovitateka patyi vana velinepa pahe, vakala navio?

³ Ovanthu vamwe vapondola okupopila vokuelinepa pahe, vakale novipuka vakuavo vena. Mongeleka ovohe pamwe vapondola okuvepopila okuti vena okukala liwa novana. Tupu omapanga nombunga vapondola okuvepopila okuti vena okutunga ondyuo, avapakemo ovipuka ovinyingi.

⁴ Ine ovalinepi kavalunguka vapondola okukala nonongele. Pahe opo vafete onongele, aveho vevali vapondola okuundapa unene. Okuundapa unene, tyipondola okuvepola omuvo wokulinga elilongeso lioulike, efendeleo Liombunga, nokuenda movilinga viokuivisa. Ovalinepi ovo vapondola okukala kovilinga avahapetuka oola ankho vena okupetuka mokonda vahanda okayawisilwa konombongo mbavo, nokuhataatwa movilinga. Atee umwe pamwe komaliongiyo kavaende vali. Otyo tyipondola okuvetyika okumona ovipuka oviwa, ankho vapondola okulinga movilinga vya Siovaa.

5. Oityi tulilongesila ku Klaus na Marisa?

⁵ Ovanthu vamwe vamona okuti okuovola vala omalumono katyieta ehambu. Tutalei etyi tyaendele novalinepi vamwe, Klaus na Marisa.b Etyi vati pokuelinepa, ankho vakalela vala okuundapa mokonda ankho vasoka okuti mavakala nomuenyo omuwa. Mahi no ngotyo ankho vetupu-ale ehambu. Klaus wapopia okuti: “Ankho tuna umwe onombongo novipuka tuesukisa, mahi ankho tutupu-ale etyi tuapanga okulingila Siovaa. Omuenyo wetu ankho ukahi omapita, usoyesa vala.” Tyipondola hamwe no ove, wamona okuti okuovola onombongo katyiekuetelele ehambu. Ine otyo, wahasoye, upondola okulilongesila ovipuka oviwa ku vakuenyi. Mahi nkhele matutale, oityi ovalume velilongesila Kohamba Seosafa.

YUMBA ONTHUMBI MU SIOVAA NGOHAMBA SEOSAFA

6. Etyi Ohamba Seosafa eya okuluiswa, oityi tyilekesa okuti wayumbile onthumbi mu Siovaa ngetyi tyipopia Provérbios 3:5, 6?

⁶ Valume, okuti pamwe musoka okuti, kamamutyivili okufuisapo ovilinga vienyi mombunga? Ine pamwe otyo musoka, mamulilongesila unene Kohamba Seosafa. Mokonda Seosafa ankho ohamba, ankho una okuyakulila ovanthu aveho atumina! Oityi alingile ayakulile ovanthu vae? Ohamba Sesosafa walingile atyiho, ayakulile ovanthu atumina. Wapamekele ovimato vyo Sundaa, aonganeka omafualali alamba 1.160.000. (2 Cró. 17:12-19) Mahi konyima Sesosafa atumbukilwa notyitateka tyimwe otyinene. Omafualai ova Amonita nova Moabita novalume vamwe vakala komphunda Seir aveya okumuluisa. (2 Cró. 20:1, 2) Oityi Seosafa alingile? Seosafa welikuambelele ku Siovaa, aiti emukuateseko. Walingile umwe ngetyi tyipopia Provérbios 3:5, 6. (Tanga.) Elikuambelo alinga nomutima weliola tuvasa mu 2 Crónicas 20:5-12, lilekesa okuti, ankho uyumba onthumbi mu Siovaa. Oñgeni Siovaa akumbululile elikuambelo lya Seosafa?

7. Oityi Siovaa alinga akumbulule elikuambelo lya Seosafa?

⁷ Siovaa akumbulula elikuambelo lya Seosafa pokati komu Levita utiwa o Saasiel. Siovaa apopi okuti: “Kalei tyitai amutale eyovo litunda ku Siovaa.” (2 Cró. 20:13-17) Omunthu uli movilwa atyitiwa kevelela vala, ngoti katyikahi nawa! Mahi wapopia onondaka mbuna o Siovaa, hamunthu-ko. Mokonda Seosafa ankho una onthumbi mu Siovaa alingi etyi apopia. Etyi pahe vati pokukalwa nonondyale mbavo, Seosafa ahapake komutwe omafualali amaneka mahi akuende ovaimbi. Siovaa ahayeke-po Seosafa, emukuatesako okuhanyako onondyale mbae. — 2 Cró. 20:18-23.

8. Oityi ovalume velilongesila ku Seosafa?

⁸ Valume, onwe mupondola okulilongesila unene ku Seosafa. Onwe muna otyilinga, tyokukuatesako nokuyakulila nokutekula vomeumbo lienyi. Tyina muna ovitateka mupondola okusoka okuti mutyivila okuvitetulula. Mahi muhayumbei onthumbi mounongo wenyi, likuambela ku Siovaa emukuateseko, likuambelei novakai venyi Siovaa emukuateseko. Ovolei ehongolelo lya Siovaa, mokulilongesa Ombimbiliya, nomikanda omikuavo tupewa neongano lya Huku, pahe amuendela muetyi muelilongesa. Tyina mulinga ovipuka okutalela kuetyi Ombimbiliya ipopia, vamwe vapondola okusoka okuti mukahi nokukala oviova. Vapondola okupopia okuti, hahe woovole onombongo ukuateseko ombunga yove. Mahi soka ku Seosafa, wayumbile onthumbi mu Siovaa, etyilekesa movipuka alingile. Siovaa kayekele-po Seosafa mokonda ankho omukuatyili, no ove inkha ukala omukuatyili kemekuyeke-po. (Sal. 37:28; Heb. 13:5) Oityi ovalinepi vena okulinga, opo aveho vevali vakale nehambu?

PAKA EFENDELO LYA SIOVAA POMPHANGU YO TETE NGOMUULI ISAIYA NOMUKAI WAE

9. Oityi omuuli Isaiya nomukai wae valingile?

⁹ Omuuli Isaiya nomukai wae, ankho vapaka efendelo lya Siovaa pomphangu yo tete momuenyo wavo. Isaiya ankho omuuli, tyipondola omukai wae nae wali novilinga vimwe, mokonda Ombimbiliya ipopia okuti nae ankho “omuuli.” (Isa. 8:1-4) Ovalinepi ovo, vapakele Huku pomphangu yo tete momuenyo wavo. Otyo otyipuka otyiwa ovalinepi navo vapondola okulinga!

10. Oñgeni okulilongesa omaulo Ombimbiliya, tyikuatesako ovalinepi okupaka Siovaa pomphangu yo tete?

¹⁰ Hono ovalinepi navo vapondola okulinga atyiho vevila movilinga vya Siovaa ngetyi tyalingile omuuli Isaiya nomukai wae. Opo vapameke onthumbi yavo mu Siovaa, vena okulilongesa aveho omaulo Ombimbiliya, nokutala oñgeni afuiswapo.c (Titu 1:2) Tupu muamatange eulo limwe, talei ine pena tyimwe muesukisa okulinga opo eulo olio lifuiswepo. Mongeleka mupondola okukuatesako okufuisapo eulu Sesusi apopile liokuti, onondaka onongwa mbuna okuiviswa kombanda yohi aiho tyina onthyulilo yeheneye. (Mat. 24:14) Tyina ovalinepi vamona okuti omaulo Ombimbiliya eli nokufuiswapo, mavalingi ononkhono mbokulinga atyiho vevila movilinga vya Siovaa.

PAKA OUHAMBA POMPHANGU YO TETE NGA AKILA NA PILISILA

11. Oityi ovo Akila na Pilisila valingile? Omokonda yatyi?

¹¹ Vokuanepa pahe vapondola okulilongesila unene kovalipi vamwe ova Sundeu ankho vakala mo Loma, ovo Akila na Pilisila. Veivile onondaka onongwa konthele ya Sesusi, avakala Ovakilisitau. Tete omuenyo wavo ankho ukahi umwe nawa. Mahi atyipuiya unene etyi omutumini Kalaudiu ati, ova Sundeu aveho vena okutunda mo Loma. Tala etyi Akila na Pilisila valingile. Vesukisile okutunda peumbo liavo avasipo vovavo. Kepunda-umbo oku vaya ankho vesukisa okuovola ondyuo onkhuavo nokulinga oniñgoso yokulandesa omakaka. Okuti ovipuka ovio, vievelingisisile okuhapake vali Siovaa pomphangu yo tete momuenyo? Tyipondola ekumbululo liepulo olio, ove ulii. Ko Kolindu kepunda-umbo vatilila, Akila na Pisilila avatualako okukuatesako ewaneno lyo ko Kolindu, nokukuatesako apositolu Paulu okupameka ovakuatate voko Kolindu. Pahe etyi pakala, availukila kuna kuesukisa ovaivisi. (Ovil. 18:18-21; Loma 16:3-5) Ovalinepi ovo vali nomuenyo omuwa, okuumbila kumwe Siovaa!

12. Oityi ovalinepi vesukisila okupanga evi mavalingi meongano lya Huku?

¹² Hono ovalinepi ovanyingi vahetekela Akila na Pilisila tyina vapaka Ouhamba wa Huku pomphangu yo tete momuenyo wavo. Omuvo ukahi nawa wokupopia, ovipuka muhanda okulinga meongano lya Huku, opo kulihanda. Tyina ovalinepi valinga ononkhono mbokuovola okuvasa ovipuka vapanga okulinga meongano lya Huku, avelikuatesako okuvivasa, mavamono ovipuka oviwa Siovaa ekahi nokuvelingila. (Ecl. 4:9, 12) Tala etyi tyaendele nomukulu umwe utiwa o Russell nomphange umwe utiwa o Elizabeth. Russell wati: “Etyi tulipola konomphuka nomukai wange, atulipopila evi tuhanda okulingila Siovaa.” Elizabeth wati: “Tuatomphole umwe nawa ovipuka ovio, opo ha ovipuka tuhanda okulinga vihatyopole vina tuatompholele.” Russell na Elizabeth avetyivili okuilukila kuna kuesukisa ovaivisi ko Micronesia.

13. Ngetyi tyipopia o Salmo 28:7, oityi matyimoneka-po tyina tuyumba onthumbi mu Siovaa?

¹³ Nga Russell na Elizabeth, ovalinepi ovanyingi valinga ononkhono mbokupaka pomphangu yo tete ovilinga viokuivisa nokulongesa onondaka onongwa. Tyina ovalinepi vapanga ovipuka mavalingi, pahe avalingi ononkhono mbokulinga etyi vapanga, vamona ovipuka oviwa. Vamona okuti Siovaa uvetekula, onthumbi yavo mwe aipame, avakala nehambu. — Tanga Salmo 28:7.

YUMBA ONTHUMBI MOMILAO VYA SIOVAA NGA APOSITOLU PETULU NOMUKAI WAE

14. Oñgeni apositolu Petulu nomukai wae valekesile okuti vayumba onthumbi muetyi tyipopia Mateusi 6:25, 31-34?

¹⁴ Ovalinepi tupu vapondola okulilongesila ku apositolu Petulu nomukai wae. Etyi palamba onohanyi epandu tundee apa Petulu anoñgonoka Sesusi, pahe alingi otyipuka tyimwe tyesukisa. Petulu ankho ulia kokufwa ombisi. Etyi Sesusi emukonga akale omulanduli wae, Petulu wesukisile okusoka oñgeni matekula ombunga yae. (Luka 5:1-11) Petulu wetavelele okuivisa na Sesusi. Otyipuka otyo alinga ankho tyikahi nawa! Mokutala nomukai wae wetyitavelele. Ombimbiliya ilekesa okuti, etyi Sesusi atutiliswa, Petulu pamwe walingile oungendi nomukai wae. (1 Kol. 9:5) Mokonda ankho omukai wonondunge, otyo atyikuatesako Petulu okupopia onondongwa mbukahi nawa kovalinepi, tyihena ohonyi. (1 Pet. 3:1-7) Tyimoneka umwe nawa okuti, Petulu nomukai wae ankho vena onthumbi yokuti, ine vapaka Ouhamba wa Huku pomphangu yo tete momuenyo wavo ngwe mevetekula. — Tanga Mateusi 6:25, 31-34.

15. Oityi tulilongesila ku Tiago na Ester?

¹⁵ Ine apa muelinepa palambale omanima, oityi muesukisa okulinga mutualeko nonduvia yokuyawisa kovilinga vienyi viokuivisa? Tyimwe mupondola okulinga, okulilongesa onongeleka mbovalinepi vakuenyi. Mongeleka mupondola okutanga ononthele mbati “Veliava Tyahakuluminyua.” Ononthele ombo mbakuatesileko ovo Tiago na Ester, ovalinepi vakala ko Brasil, okukala nonduvia yokukaivisa kuna kuheneiviswe. Tiago wati: “Etyi tuatanga onongeleka mbulekesa oñgeni Siovaa akuatesako ovaumbili vae mononthiki mbetu, atusoko okuti, hahe no onthue tuhetekele tutale oñgeni Siovaa metukuatesako.” Ovalinepi ovo menima lyo 2014, availukila ko Paraguai, oku veli nokuivisa mo Putu. Ester wati: “Otesitu imwe tuhole unene, Ova Efesu 3:20. Pamwe tulimonena-ko umwe, okuti Siovaa tyili uya nokutukuatesako movilinga viae.” Momukanda Ova Efesu, Paulu wapopia okuti Siovaa metuavela ovipuka vilamba pu evi tuaita. Otyo otyili umwe!

16. Oityi vana velinepa pahe vesukisa okulinga, tyina vaovola ovilinga meongano lya Huku?

¹⁶ Vana vokuanepa vala pahe vapondola okulilongesila unene, kovalinepi vayumbile onthumbi mu Siovaa. Kuna ovalinepi ovanyingi vakala omanima omanyingi nokuundapa movilinga viomuho auho. Ine muna ovilinga muhanda okulinga meongano lya Huku, mupondola okutomphola novalinepi ngovo. Tyina muovola ovilinga meongano lya Siovaa mulekesa okuti mumuyumba onthumbi. (Pro. 22:17, 19) Ovakulu vewaneno navo vapondola okukuatesako vana velinepa pahe, okuovola ovilinga meongano nokuvivasa.

17. Oityi tyaendele na Klaus na Marisa? Iya oityi tulilongesila kuvo?

¹⁷ Pamwe tyina tuhanda okuyawisa kovilinga vietu viokuivisa tyipondola okuhaende ngetyi tuhanda. Tutalei etyi tyaendele na Klaus na Marisa, tuapopia konthyimbi. Etyi palamba omanima etatu tundee apa velinepa, availukila ko Finlândia vakakuateseko okupindulapo Ombetele. Mahi etyi vehika kuna ovapopilwa okuti kavapondola okukalako onohanyi mbulamba pepandu, ponthyimbi tyevesoyesile unene. Mahi tyilinga ovipuka, avakongwa valongeswa elaka lyo Arabe, pahe vena ehambu liokuivisa melaka olio mepunda-umbo ekuavo. Etyi Marisa asoka kovipuka viaendelepo, apopi okuti: “Tyipuilisa okasapo eumbo liove oyumbu vala onthumbi mu Siovaa. Mahi namona okuti Siovaa wetukuatesako movipuka ovinyingi. Pahe ndyiyumba vali unene onthumbi mu Siovaa.” Otyo tyitulongesa okuti, ine uyumba onthumbi mu Siovaa, ngwe mekuyambe.

18. Oityi ovalinepi vena okulinga vayumbe onthumbi mu Siovaa?

¹⁸ Otyinepo otyipuka otyiwa Siovaa aavela ovanthu. (Mat. 19:5, 6) Siovaa uhandela ehambu ovalinepi. (Pro. 5:18) Onwe vokuelinepa pahe, sokei nawa etyi muli nokulinga momuenyo wenyi. Ovipuka mulinga vilekesa okuti muapandula otyinepo, otyipuka otyiwa Siovaa emuavela? Likuambelei apeho ku Siovaa. Ovololei Mondaka ya Huku onondongwa mbupondola okumukuatesako. Konyima amueendela monondongwa mba Siovaa. Ine onwe mulinga ononkhono mbokuumbila Siovaa, amumupake pomphangu yo tete momuenyo wenyi, mamukala nehambu motyinepo tyenyi!