Ove Upondola Okukakalako Apeho

1. Tyina tusoka komuenyo wahapu Siovaa meketuavela komutwe wandyila tyitukalesa ñgeni?

SIOVAA wapopia vana vemutavela mavakapewa ‘omuenyo wahapu.’ (Loma 6:23) Tyina tusoka kotyipuka otyo Siovaa etulaa, onthyole tuna nae iliyawisa vali. Nkhele soka kuetyi: Tate yetu wokeulu utuhole unene iya natyike matyituyapula kwe.

2. Oñgeni okusoka komuenyo wahapu Huku etulaa tyitukuatesako?

² Tyina tusoka komulao Huku etulaa wokukakala nomuenyo wahapu, tyikuatesako okukoleleya tyina tuna ovitateka. Tyina onondyale mbetu mbuhanda okutuipaa, onthwe nii katuyekepo okufenda Siovaa. Omokonda yatyi? Omokonda tutyii okuti inkha tuiipawa mokonda yokufenda Siovaa, ngwe meketututilisa atukakala nomuenyo wahapu. (Suau 5: 28, 29; 1 Kol. 15:55-58; Heb. 2:15) Omokonda yatyi tuesukisila okukala nonthumbi yokuti tyitavela umwe okukakala nomuenyo wahapu? Matulilongesa ovipuka vimwe monthele ei vityilekesa.

SIOVAA UKALAKO PALA APEHO

3. Oityi tyitukalesa nonthumbi yokuti Siovaa utyivila okutuavela omwenyo wahapu? (Salmo 102:12, 24, 27)

³ Onthwe tuna onthumbi yokuti Siovaa utyivila okutuavela omwenyo wahapu, mokonda oe ondyivindyivi yomwenyo tupu ukalako pala apeho. (Sal. 36:9) Tala etyi Ombimbiliya ipopia tyilekesa okuti Siovaa utupu onthyimbi iya ukalako pala apeho. O Salmo 90:2 yati Siovaa ukahiko-ale ‘okuhimbikila komanima okohale-hale.’ No Salmo 102 tupu otyo ipopia ngotyo. (Tanga Salmo 102:12, 24, 27.) Omuuli Hambakuke wapopia Tate yae wokeulu okuti: “Siovaa ove utupu onthyimbi, Huku yange omusukuki, ove kunkhi.” — Hab. 1:12.

4. Omokonda yatyi tuahapondola okusoya ine tyitupuiya okunoñgonoka okuti Siovaa ukalako pala apeho? Hangununa.

⁴ Okuti ove tyikupuiya okunoñgonoka okuti Siovaa “utupu onthyimbi”? (Isa. 40:28) Ovanthu ovanyingi tyivepuiya okunoñgonoka otyipuka otyo. Eliyuu wapopia Huku okuti: “Omanima ae nawike weevila okuevalula.” (Jó 36:26) Mahi okuahanoñgonoka otyipuka tyimwe, katyilekesa okuti hatyiliko. Mongeleka, onthwe ñgaa katutyii-ale nawa oñgeni ekumbi litaha otyimimi. Mahi otyo katyilekesa okuti pahe naina notyimimi tyatyo katyiko-ale, mokonda vala onthwe katutyinoñgonoka oñgeni tyeenda. Tyelifwa notyo, nonthwe pamwe tyitupuiya okunoñgonoka okuti Siovaa utupu onthyimbi tupu ukalako pala apeho. Mahi otyo katyilekesa okuti Huku kakalako pala apeho. Omutungi wetu ketei kwevi onthwe tunoñgonoka no kwevi tuahanoñgonoka. (Loma 11:33-36) Siovaa okueeli-ale etyi ouye wehenetungwe, etyi ankho nkhele kwehenekale ekumbi. Onthwe tuna onthumbi yokuti Siovaa “watunga ohi nononkhono mbae.” Tyotyili, Siovaa okueeli-ale etyii ohi ‘yehenetandavekwe.’ (Jer. 51:15; Ovil. 17:24) Oityi vali tyitukalesa nonthumbi yokuti onthwe tupondola okukakalako nomwenyo wahapu?

SIOVAA WETUTUNGA OPO TUKALEKO APEHO

5. Oityi ovo Andau ñgeno vakalele natyo ine vetavelele ku Siovaa?

⁵ Ovipuka ovikuavo Siovaa atunga kavikalale ehimbwe, vinkhia. Mahi ovanthu hangotyoko vatungwa. Vatungwa umwe opo vakaleko pala apeho. Mahi, Siovaa wapopilile Andau okuti: “Komuti wenoñgonoko liotyiwa notyivi wahalie-ko, mokonda monthiki ulia-ko tyilityili monkhi.” (Gên. 2:17) Ine ovo Andau na Eva vetavelele Siovaa, ñgeno kavankhile. Iya ine Siovaa wevepopilile valie “komuti womwenyo”? Ine walingile ngotyo, opo ñgeno vakala vali nomphitilo “yokukala-ko pala apeho.”b — Gên. 3:22.

6-7. (a) Oityi tyilekesa okuti ovanthu kavatungilwe opo vankhie? (b) Ovipuka patyi uhanda okukalinga mouye omupe? (Tala omalutalatu.)

⁶ Ovanthu vakala vala omanima 70 aa 80. Mahi ovanongo vokuatanga unene vavasa ovipuka vilekesa okuti owongo utyivila okupaka ovipuka ovinyingi, avikalamo umwe omanima omanyingi. Mo 2010, omukanda umwe wovanongo vokuatanga unene wapopia okuti, owongo utyivila okupaka ovipuka ovanyingi-nyingi iya ine vipakwa motelevisau omunthu ahimbika okuvitala, upondola umwe okukala omanima alamba po 300. Mahi mwene tyili owongo upaka vali ovipuka ovanyingi vilamba puvio. Otyo tyitukalesa nonthumbi yokuti Huku katungile ovanthu opo vakaleko vala omanima 70 aa 80. — Sal. 90:10.

⁷ Siovaa wetutunga, momutima wetu apakemo olusoke luokukala-ko pala apeho. Ombimbiliya ipopia okuti Huku watunga ovanthu iya wapaka “momutima wavo tyokukalakala-ko vala apeho.” (Ecl. 3:11) Otyo tuahahandela umwe ononkhia, mokonda ondyale imwe onene. (1 Kol. 15:26) Mongeleka, ine omunthu umwe uvela unene, okuti maumphama umwe vala meumbo ahai kosipitali mokonda utyii-ale okuti mankhi? Au. Wenda umwe kosipitali akahakulwe opo akale nawa. Tyotyili nonthwe tulinga umwe atyiho opo tuhankhie. Iya tyina wetu amanyimi atee umwe tyina akulupale, tyituihama unene atyitusoyesa. (Suau 11:32, 33) Ngokuti, ine Huku ankho kahande tukaleko apeho, ñgeno ketutungile etupake momutima tyokukala-ko apeho. Mahi tuna umwe ovipuka ovinyingi vitukalesa nonthumbi yokuti onthwe tupondola okukalako pala apeho. Matulilongesa ovipuka Siovaa alingaile kohale nevi ekahi nokulinga hono vilekesa okuti etyi ahandela ovanthu katyapilulukile.

ETYI SIOVAA ANKHO AHANDELA OVANTHU KATYAPILULUKILE

8. Oityi Isaías 55:11 itupopila tyayemba kuetyi Siovaa ahandela ovanthu?

⁸ Ovo Andau na Eva valinga onkhali otyo onthwe hono atuho tunkhila. Mahi no ngotyo etyi Siovaa ankho etuhandela katyapilulukile. (Tanga Isaías 55:11.) Siovaa uhanda ovanthu ovakwatyili vakakaleko pala apeho. Otyo tutyimona umwe nawa tyina tusoka kovipuka Siovaa apopia neevi alingila ovanthu.

9. Oityi Huku alaa? (Daniel 12:2, 13)

⁹ Siovaa wapopia okuti makatutilisa wokuankhia eveavela omwenyo wahapu. (Ovil. 24:15; Titu 1:1, 2) Sombe, omuumbili omukuatyili wa Siovaa ankho una onthumbi yokuti Siovaa weivaluka vana vokuankhia iya mekevepindulapo vali kononkhia. (Jó 14:14, 15) Tupu, omuuli Daniele ankho utyii okuti ovanthu vokuankhia mavakatutiliswa avakala vali nomuenyo pala apeho. (Sal. 37:29; tanga Daniel 12:2, 13.) Ova Sundeu pomuvo wa Sesusi ankho vetyii okuti Ovaumbili ovakuatyili va Siovaa mavakapewa “omwenyo wahapu.” (Luka 10:25; 18:18) Sesusi wapopiale ehimbwe omulao oo, iya mwene ngwe Sesusi watutilisilwe na Tate yae Siovaa. — Mat. 19:29; 22:31, 32; Luka 18:30; Suau 11:25.

10. Omatutilo alingilwe kohale alekesa-tyi? (Tala olutalatu.)

¹⁰ Siovaa ondyivi-ndyivi yomuenyo iya ngwe utyivila okukondola komuenyo vana vokuankhia. Siovaa wakuatesileko Eliya okututilisa omona womuhepe woko Salefaa. (1 Reis 17:21-23) Etyi pakala, Siovaa akuatesako vali omuuli Eliseu okututilisa omona womukai umwe woko Sunei. (2 Reis 4:18-20, 34-37) Omatutilo oo alingilwe, alekesa umwe nawa okuti Siovaa utyivila okututilisa vana vokuankhia. Etyi Sesusi ali pano pohi, walekesile umwe nawa okuti Siovaa wemuevela evililo olio liokututisa vana vokuankhia. (Suau 11:23-25, 43, 44) Pahe Sesusi uli keulu iya una “outumini wovipuka viatyo aviho, keulu no pohi.” Naina, makafuisapo omulao wokuati aveho vana veli momalangalo “mehinangelo lia Huku” mavakapinduluapo avakala nomwenyo pala apeho. — Mat. 28:18; Suau 5:25-29.

11. Oñgeni otyilikutila tyeyovo tyitukuatesako okukakala nomuenyo wahapu?

¹¹ Oityi Siovaa ayekelele omona wae ehole unene ankhie ononkhia mbumwe onombi? Sesusi yatyo mwene ngwe wapopia okuti: “Huku una unene oluembia nouye, aave Omona wae wongunga, opo kese omunthu ukala nekolelo mwe ahakahanyue-ko, mahi akakale nomuenyo uhapu.” (Suau 3:16) Mokonda yotyilikutila tya Sesusi, Huku wevela ononkhali mbetu iya meketuavela omwenyo wahapu. (Mat. 20:28) Omu apositolu Paulu otyipuka otyo wetyipopia okuti: “Mokonda ngetyi ononkhia mbaetwa nomulume wike vala, netutilo lyo vokuankhia maliya mokonda yomulume wike. Mokonda ngetyi mu Andau ovanthu aveho vekahi nokunkhia, tupu mu Kilisitu aveho mavakakala nomuenyo.” — 1 Kol. 15:21, 22.

12. Oñgeni Ouhamba wa Huku maukafuisapo etyi ahandela ovanthu?

¹² Sesusi walongesile ovalongwa vae okulikuambela opo Ouhamba wa Huku uye iya etyi Huku ahandela ovanthu atyilingwa pano pohi. (Mat. 6:9, 10) Tyimwe Siovaa ahandela ovanthu, okuti ñgeno vakalako pala apeho pano pohi. Opo Siovaa etyilinge, wakoya Sesusi opo akale Ohamba Youhamba wae keulu. Huku ukahi nokuongiya ovanthu vena 144.000 vakatumine na Sesusi avakafuisapo etyi ahandela ovanthu. — Ehol. 5:9, 10.

13. Oityi Siovaa ekahi nokulinga opo afuisepo etyi ahanda, iya oityi onthwe tuna okulinga?

¹³ Siovaa ukahi “nokuongiya ovanthu ovanyingi-nyingi” opo vakatuminwe Nouhamba wae. (Ehol. 7:9, 10; Tia. 2:8) Ovanthu hono veli mouye weliyapauka, mokonda yokuyelwe, novilua. Mahi ovafendi va Siovaa velikuatehila umwe opo velipole oundyale momutima. Ongatyina vanthila omitunga viavo avikala omatemo. (Miq. 4:3) Ngwe kavelipake movilwa vietela vala ovanthu ononkhia. Valongesa ovanthu Ondaka ya Huku avevekuatesako okuvasa “omwenyo wotyotyili.” (1 Tim. 6:19) Mahi mokonda yokuahula Kouhamba wa Huku vamwe veyelwe no vavo, tupu vamwe vetupu okulia kutuuka. Mahi nongotyo Siovaa uveavela umwe etyi vesukisa. (Mat. 6:25, 30-33; Luka 18:29, 30) Otyo tyitukalesa nonthumbi yokuti Ouhamba wa Huku ukahiale nokutumina iya maukafuisapo etyi Huku ahandela ovanthu.

TUKEVELELA OVIPUKA OVIWA KOMUTWE WANDYILA

14-15. Oñgeni Siovaa makafuisapo omulao wae wokunyimako ononkhia pala apeho?

¹⁴ Sesusi pahe Ohamba-le keulu iya wafuapo opo afuisepo omilao aviho via Siovaa. (2 Kol. 1:20) Okuhimbikila mo 1914, Sesusi ukahi nokufinda onondyale mbae. (Sal. 110:1, 2) Apa katutu Sesusi novo 144.000 mavakahanya-ko aveho vokulinga ovivi. — Ehol. 6:2.

¹⁵ Mokueenda Kuomanima Ovityita Ekwii, Sesusi makatutilisa vana vokuankhia akakuatesako vana vokutavela ku Siovaa okukala tyehena vali onkhali. Konyima yeheteko liahulililako aveho Siovaa makatala okuti ovaviuki, “mavakapiñgana ohi avakakalamo pala apeho.” (Sal. 37:10, 11, 29) Iya “ondyale yahulililako, ononkhia maikanyimuako pala apeho.” — 1 Kol. 15:26.

16. Oityi tyituavela ondundo yokufenda Siovaa?

¹⁶ Ngetyi tuelilongesa monthele ei, Ondaka ya Huku oyo itupopila okuti onthwe matukakala nomuenyo pala apeho. Iya ekevelelo olio litukuatesako atutualako okukala ovakuatyili ku Siovaa mononthiki mbuno mbepuiya. Mahi opo tuhambukiswe Siovaa, katupondola vala okumuumbila mokonda meketuavela omwenyo wahapu. Tuna okumufenda atukala ovakuatyili kwe mokonda tumuhole. (2 Kol. 5:14, 15) Onthyole oyo, maitukuatesako atutyivili okuhetekela Sesusi na Siovaa iya atuundapa unene movilinga viokuivisa. (Loma 10:13-15) Tyina tuhasoko vala kuonthwe mahi atusoko kuvakuetu matukala ovanthu votyali iya Siovaa makala epanga lietu pala apeho. — Heb. 13:16.

17. Oityi munthu-na-munthu esukisa okulinga? (Mateusi 7:13, 14)

¹⁷ Okuti nonthwe tuvamwe puvana mavakakala nomuenyo pala apeho? Siovaa wetuikulila ondyila opo tukakakale nomuenyo wahapu. Pahe munthu-na-munthu oe mwene wesukisa okukoya okuendela mondyila yomuenyo wahapu. (Tanga Mateusi 7:13, 14.) Mahi matyikakala ñgeni okukakala nomuenyo pala apeho? Matuvasi ekumbululo liepulo olio, monthele mailandulako.