Oko ‘Ovanthu Aveho Mavaimbukila Okuti Muvalongwa Vange’

1. Oityi tyihuvisa ovanthu ovanyingi tyina vameya onthiki yo tete keliongiyo? (Tala olutalatu.)

SOKA ñgeno pahe omulume nomukai wae veya onthiki yo tete keliongiyo, Mondywo Yomaliongiyo Yonombangi mba Siovaa. Atyivehuvisa unene okutala ovanthu aveho mewaneno veliliepesa vala nawa, vena olwembia. Pahe pokwenda no keumbo, omukai watyo atolela omulume wae ati: ‘Watae, Onombangi mba Siovaa velikalela unene, ovanthu vamwe vekahi nawa.’

2. Omokonda yatyi vamwe vayekela-po okulingila Huku?

² Otyipuka ovalanduli votyotyili va Kilisitu velihole, tyihuvisa unene. Mahi, noonthwe Onombangi mba Siovaa, tupengesa umwe. (1 Suau 1:8) Otyo tyitila tyina twamanoñgonoka vali nawa vakwetu mewaneno, novivi valinga pahe tuvimona vali. (Loma 3:23) Soka vamwe vehika umwe kokuyeka-po okulingila Huku, mokonda vala yovivi vakwavo valinga.

3. Oityi tyiimbukisa ovalanduli votyotyili va Sesusi? (Suau 13:34, 35)

³ Nkhele tala vali otesitu mwapolwa onthele ei. (Tanga Suau 13:34, 35.) Oityi tyiimbukisa ovalanduli votyotyili va Kilisitu? Tyiveimbukisa olwembia, hakuti okwahapengesa. Nkhele tala vala etyi Sesusi apopia, una katile: ‘Onwe oko mamwiimbukila okuti muvalongwa vange.’ Mahi wati: ‘Ovanthu aveho oko mavaimbukila okuti muvalongwa vange.’ Onondaka ombo Sesusi apopia, mbulekesa okuti havalanduli vae vala vena okutyimona okuti ovalanduli votyotyili mokonda velihole na vakwavo, mahi ovanthu vatyo umwe aveho, na vana vehelilongesa.

4. Oityi vamwe vesuka umwe nokunoñgonoka tyayemba kovalanduli votyotyili va Kilisitu?

⁴ Vamwe vetutala vehe-Nombangi mba Siovaa, pamwe velipula okuti: ‘Oñgeni olwembia lwiimbukisa ovalanduli votyotyili va Sesusi? Oityi Sesusi alingaile tyalekesa umwe okuti uhole ono apositolu mbae? Okuti tyitavela umwe onthwe hono okuhetekela Sesusi? Atuho Onombangi otyiwa tusoke nawa komapulo oo. Okutyilinga otyo matyitukwatesako atuhumbu vali unene vakwetu, haunene umwe tyina vetulinga ovipuka pamwe twahahande. — Efe. 5:2.

OITYI TUTILA OLWEMBIA OLO VALA LWIIMBUKISA OVALANDULI VOTYOTYILI VA SESUSI?

5. Hangununa onondaka mba Sesusi mbuli mu Suau 15:12, 13.

⁵ Sesusi wetyiyandyulula umwe nawa okuti olwembia malukala pokati kovalanduli vae, olwembia lumwe lwelikalela. (Tanga Suau 15:12, 13.) Tala vala otyitumino Sesusi evepa, weveti: “Kalei nohole pokati kenyi, ngetyi ame nakala nohole no onwe.” Otyo tyilekesa-tyi? Sesusi wetyihangununa umwe nawa okuti ovalanduli vae ankho vena okuhumba vali unene vakwavo, tyokuti ine tyesukisa avevenkhila umwe.b

6. Oityi Ondaka ya Huku ipopia tyilekesa okuti olwembia lwesukisa unene?

⁶ Ondaka ya Huku yapopia unene olwembia. Ovanyingi, onotesitu ombu mb’Ombimbiliya pahe mbalinga onotesitu vehole: “Huku oluembia.” (1 Suau 4:8) “Una okukala nohole na munthele yove ngetyi ulihole ove muene.” (Mat. 22:39) “Wokuna ohole apeho uhanda okuevela vakuavo.” (1 Pet. 4:8) “Ohole kaipu.” (1 Kol. 13:8) Onotesitu ombo nononkhwavo vali, mbulekesa umwe nawa okuti okukala nolwembia otyipuka tyimwe otyiwa, tyesukisa unene.

7. Oityi tutila Satanasi nii kametyivili-ale okwonganeka ovanthu vena umwe olwembia lwotyotyili?

⁷ Ovanyingi vati: ‘Tyina omalongeso atyo aeho ati vala tulongesa otyili, mahi otyo tyiti vala eli lipopia ñgaa Huku eli lipopia ñgaa Huku, okuti opo tyitavela umwe okuti elongeso liotyotyili olieli?’ Satanasi lili nokweeta-ko vala omalongeso omanyingi, ya otyo tyili nokungwangwanesa unene ovanthu. Mahi nii vala kametyivili-ale okwonganeka ovanthu mouye auho vatiwa umwe ovalanduli votyotyili va Kilisitu velikwata-po umwe, velihole. Otyo tyivilwa vala na Siovaa. Ya otyo tyata-mo umwe, mokonda olwembia lutuka vala ku Siovaa. Ovanthu vakala nolwembia lwotyotyili, ovava vala ngwe ayamba, valulikwa nononkhono mbae. (1 Suau 4:7) Otyo naina Sesusi atila, ovalanduli vae vala votyotyili mavakala nolwembia ngoolo lwotyotyili pokati kavo.

8-9. Oñgeni ovanthu ovanyingi vakala tyina vatala olwembia luli pokati Konombangi mba Siovaa?

⁸ Ovanyingi hono velwete umwe etyi Sesusi apopile, veli umwe nokunoñgonoka ovalie ovalanduli vae votyotyili tyina vatala olwembia lwotyotyili luli pokati kavo. Umwe Ombangi ya Siovaa utiwa o Ian, uhinangela onthiki yo tete aya motyonge tyalingililwe motyipembe tyimwe tyokusanena ombola ponthele peumbo liae. Motyipembe tyatyo omo, Ian waile-mo-ale akatalele ovanthu ankho vasana ombola. Apa aile-mo ankho pakala vala onohanyi mbehehi. Wati: “Vokweile motyonge ankho velikalela unene no vokweile okutala ava vasana ombola. Onombangi ankho vavala nawa, na tyina vapopia na vakwavo vapopia nawa, novana vatyo umwe ankho vahiliya vala nawa.” Tupu wati: “Ovanthu vatyo tyina uvetala ñgaa ankho vena ehambu, ovanthu vamwe vena ombembwa. Ovipuka ovio, ovipuka naame ankho nesuka navio. Hihinangela-le vali ovipuka viapopailwe monthiki muna, mahi otyipuka nahalimbwa tyakala umwe komutima, okwatala okuti Onombangi ovanthu vamwe vekahi nawa.”c Onthwe tukahi tupu nawa ngootyo, tyituka kokulihole na vakwetu, okulihole umwe tyo komutima. Mokonda onthwe tuhole vakwetu tufenda navo, tuvelingila ovipuka nokankhenda, tuvelinga onthilo.

⁹ Omukulu umwe Ombangi utiwa o John nae otyo ñgoo akalele ngootyo etyi aya keliongiyo onthiki yo tete, wati: “Tyanthyuvisile unene okutala aveho vala veya-mo omapanga, velihole . . . aveho vala tyina uvetala ñgana ngoti kavapengesa-le. Tyina natala olwembia lwotyotyili vena-lo, andyityimono umwe okuti navasa elongeso liotyotyili.”d Ovipuka viatyo ngoovio, vilekesa umwe nawa okuti ovanthu va Siovaa, ovo ovalanduli votyotyili va Kilisitu.

10. Onalupi tuna umwe omphitilo yokulekesa okuti tuvalanduli va Kilisitu tuhole vakwetu? (Tala okatoi.)

¹⁰ Ngeetyi twapopia-le konthyimbi, atuho vala mewaneno tuvakwankhali tupengesa. Pamwe vakwetu vapondola umwe okutupopia, pamwe okutulinga otyipuka tyimwe tyitunumanesa.e (Tia. 3:2) Ponohika mbatyo ngoopo, opo tumonena omphitilo yokulinga etyi matyilekesa umwe okuti tuvalanduli va Kilisitu, tuhole vakwetu. Pahe, oityi tulilongesila kweetyi Sesusi alingaile? — Suau 13:15.

OITYI SESUSI ALINGILE TYILEKESA OKUTI UHOLE ONO APOSITOLU MBAE?

11. Oityi oo Tiaku na Suau valingile tyalekesile okuti vali notyituwa tyimwe otyivi? (Tala olutalatu.)

¹¹ Sesusi ankho kakevelela ovalongwa vae valinge vala apeho etyi tyaviuka. Mahi wevekwatehileko umwe nolwembia velipole onontheto mbahaviukile na valinge evi vihambukiswa Siovaa. Nthiki imwe, ono apositolu mbae vevali, oo Tiaku na Suau, vapopile na mee yavo akapopie na Sesusi na evepe onomphangu ononene Mouhamba. (Mat. 20:20, 21) Otyipuka otyo oo Tiaku na Suau valingile, tyalekesile umwe okuti vali nelungavi, vahandele okukala ovanene vali ku vakwavo. — Pro. 16:18.

12. Okuti oo Tiaku na Suau vala valekesile okuti vena otyituwa tyimwe otyivi? Hangununa.

¹² Potyipuka otyo oo Tiaku na Suau valingile, havo vala valekesile okuti ankho vena otyituwa tyimwe tyahaviukile. Tala vala etyi ono apositolu ononkhwavo vakalele: “Etyi ovakuavo ekwi vetyiiva, avanumanena ovo vevali.” (Mat. 20:24) Tyipondola oo Tiaku na Suau nono apositolu ononkhwavo vatañgunine umwe. Vakwavo ankho vapondola okuti: ‘Onwe ñgaa mwati hamwe mulifwepi-ale mukaita onomphangu ononene ngoombo Mouhamba? Mwati hamwe onwe vala muli nokuundapa na Sesusi? Noonthwe twata-mo umwe mokukala nonomphangu ononene, hanwe vala!’ Tyilinge vetyipopile tyilinge kavetyipopile, mahi pokamuvo opo ono apositolu valimbwilwe-ko kolwembia ankho luna okukala pokati kavo.

13. Oñgeni Sesusi akalele pomivo ono apositolu mbae valingaile etyi tyahaviukile? (Mateusi 20:25-28)

¹³ Pahe Sesusi walingile-vo ñgeni? Ngwe kanumanene, nii kapopile okuti maovola ovalongwa ovakwavo vekahi vali nawa, velikondola vali koututu, mavetyivili okulitekula nawa nolwembia na vakwavo. Mahi wapwile elundo, evekwatesako mokonda ankho utyii okuti komutima wavo okotyili umwe tyokwahanda okulinga etyi tyaviuka. (Tanga Mateusi 20:25-28.) Ovalongwa vae keveyekele-po, wevelingile umwe olwembia, namphila vetyipalaikile tyokuyayela ounene. — Malu. 9:34; Luka 22:24.

14. Ono apositolu mba Sesusi vekulilile povanthu vekahi ñgeni?

¹⁴ Tyimoneka umwe nawa okuti Sesusi ankho tupu utala kweevi vilingwa motyilongo ono apositolu mbae vekulila. (Suau 2:24, 25) Ngwe ankho vekulila motyilongo tyimwe muna omalombe omakapela ankho vapopia okuti, omunthu utiwa vala omunene tyina eli ponomphangu mbankhimana. (Mat. 23:6; Tupu tala ovindiu yati: Primeiros Assentos na Sinagoga. Tupu ankho omalombe okapela kova Sundeu, veliti vala mwene vaviukisa.f (Luka 18:9-12) Sesusi ankho utyii okuti mokonda ovalongwa vae vekulila pokati kovanthu vekahi ngootyo, navo tyipondola umwe okuvelingisisa avelitale ngatyina ovanene vali, avatombo vakwavo. (Pro. 19:11) Sesusi ankho utyii okuti ovalongwa vamwe pamwe mavapengesa umwe, mahi wapwile elundo eheveyeke. Ankho utyii okuti vena omitima omiwa, apu umwe elundo evekwatesako velipole elungavi komitima, no otyo tyokulipaka-ko, vakale nolwembia na vakwavo.

OITYI TUNA OKULINGA TUHETEKELE SESUSI?

15. Oityi tulilongesila kweetyi tyalingile oo Tiaku na Suau?

¹⁵ Kotyipuka otyo tyalingile oo Tiaku na Suau, tulilongesila-ko unene. Ngwe valingile umwe omapita tyokwiita onomphangu ononene Mouhamba. Vakwavo navo valingile omapita etyi vayeka otyipuka otyo tyityopole oupanga uli pokati kavo. Mahi Sesusi pokwapopia nono apositolu mbatyo ambuho 12, apopi nokankhenda, nolwembia. Otyo tyitulongesa-tyi? Otyo tyitulongesa okuti, tyesukisa apa, havivi vala vakwetu vetulinga, mahi otyetyi onthwe matukala tyina tutala ovivi vakwetu valinga. Oityi matyitukwatesako? Tyina mukwetu mewaneno ametulingi tyimwe tyetunumanesa, otyiwa tulipule okuti: ‘Omokonda yatyi etyi tyalinga mukwetu tyanumanehila unene ñgaa? Okuti tyilekesa okuti ndyina okapuka kamwe komutima ndyina okuyeka-po? Okuti hamwe mukwetu wokwandinga etyi tyanumanesa, una ovitateka ena nokututumba navio? Namphila tyili otyipuka etyi andinga tyinumanesa umwe, mahi okuti hahahe ndyimulinge vala olwembia, andyiliatela-ko vala?’ Tyina tulinga vakwetu olwembia, opo umwe matyimonekela vali nawa okuti tuvalanduli votyotyili va Sesusi.

16. Oityi vali tulilongesila kweetyi tyalingile Sesusi?

¹⁶ Otyipuka tyalingile Sesusi tupu tyitulongesa okuti tuna okunoñgonoka nawa vakwetu mewaneno. (Pro. 20:5) Otyili, Sesusi una utyivila okutala etyi tyili momitima. Onthwe otyo katutyivili. Mahi, otyiwa tupwe elundo tyina vakwetu mewaneno vetulinga tyimwe tyitunumanesa. (Efe. 4:1, 2; 1 Pet. 3:8) Ya otyo matyitupepukila vali, tyina tunoñgonoka umwe nawa evi vilingwa apa vakwetu vekulila. Tala vala etyi tyalingile umwe.

17. Ouwa patyi omutalelipo umwe womawaneno apola-po etyi anoñgonoka vali nawa omukulu umwe mewaneno?

¹⁷ Omutalelipo umwe womawaneno, uhinangela omukulu umwe ankho uli mewaneno limwe apila mo África. Onthiki yo tete emumona, ati hamwe utupu-ale okankhenda na vakwavo. Oityi omukulu oo wokupila omawaneno alingile? Wati: “Andyisoko andyiti, nkhele hahe ndyimunoñgonoke umwe nawa, tyipona okumutyinda-po vala omapita.” Etyi emunoñgonoka umwe nawa, etyimono okuti omukulu oo naina wekulila pohika pamwe pehekahi-ale nawa, pahe ayambula umwe etyi tyilingwa-po. Omutalelipo womawaneno wapopia vali wati: “Etyi nanoñgonoka okuti omukulu oo watutumbile unene ayeke-po ovipuka vilingwa apa ekulila viahaviukile, nononkhono alinga mbokwayeka-po-ale vimwe, atyinthyuvisa unene. Pahe atukala omapanga amwe omanene.” Tyotyili, tyina tulinga umwe ononkhono tunoñgonoke vali nawa vakwetu mewaneno, matyitupepukila vali okuvelinga olwembia.

18. Oityi tuna okulipula tyina mukwetu mewaneno ametulingi tyimwe tyitunumanesa? (Provérbios 26:20)

¹⁸ Pamwe matyisukisa umwe tukatomphole na mukwetu una etyi etulinga tyetunumanesa. Mahi tyina nkhele twehenekatomphole nae, otyiwa okulipula okuti: ‘Okuti ndyityii umwe nawa oñgeni tyaenda-enda?’ (Pro. 18:13) ‘Okuti wetyilingila tyawina?’ (Ecl. 7:20) ‘Okuti naame nthiki imwe netyilingile-ale?’ (Ecl. 7:21, 22) ‘Okuti ine ndyenda-ko tukatomphole matyivilisapo vala ovipuka?’ (Tanga Provérbios 26:20.) Ine twovola umwe omuvo wokusoka komapulo atyo ngo oo, tyipondola okutukwatesako atuhulu ko yokuti, hahe vala okulinga olwembia mukwetu, otyo andinga pahe tyikale vala.

19. Oityi ove pahe molingi?

¹⁹ Onthwe Nombangi mba Siovaa, tulinga umwe evi vilekesa okuti tuvalongwa votyotyili va Sesusi. Mahi pahe munthu na munthu, malekesa vala okuti omulanduli wotyotyili wa Sesusi, tyina alinga olwembia vakwavo mewaneno namphila vapengesa. Ine otyo tulinga otyo, na vakwetu mavetyimono okuti tuli melongeso liotyotyili, navo aveya tufende navo Huku yetu wolwembia, Siovaa. Naina, twahayekei-ko okulinga olwembia vakwetu, mokonda olo lwiimbukisa ovalanduli votyotyili va Kilisitu.