EHIPULULO LIOMWENYO
Okusuka na Vakwetu Tyeeta Oviwa Viahapu
Tuna mee, nomphange yange Pat mo 1948
NTHIKI imwe, mee mukulukai wapopilile mee ati: “Ongeleya yo Anglicana kaipopi otyili. Wahatalame kokwovola otyili.” Mee okwiiva otyo, ahimbika nokwovola ongeleya yotyotyili. Mahi ankho kapopi Nonombangi mba Siovaa. Amphopila okuti tyina vamekuvasi meumbo kaholame. Pomuvo watyo opo ankho tukala ko Toronto, mo Canadá. Etyi pakala, mee mukainthu ahimbika okulilongesa Ombimbiliya Nonombangi mba Siovaa. Tyina tyiti mo 1950, mee nae ahimbika okulilongesa. Ankho velilongesila meumbo lya mee mukainthu, etyi pakala aveho vevali avambatisalwa.
Tate ankho elombe liokapela kamwe katiwa, Igreja Unida do Canadá. Onosimanu ambuho mo Tyalumingu komuhuka, tate ankho ututuma nomphange yange mosikola yovana yo mokapela katyo omo. Tyina tyiti koola 11, atuho na tate atukatehelela elongomona lilingwa mokapela, komakumbi atweende na mee Kondywo Yomaliongiyo. Ankho tyimoneka umwe nawa okuti onongeleya ombo mbelikalela.
Tuli motyonge tyovilongo ovinyingi tyina osapi yati Vontade Divina no vomeumbo lya Hutcheson mo 1958
Mee apopila omapanga ae oo Bob na Marion Hutcheson etyi eli nokulongesiwa. Navo avetavela otyili. Mo 1958, ovakulu ovo novana vavo vetatu, avanthwala motyonge tyimwe tyovilongo ovinyingi tyalingilwe ononthiki etyinana mo Nova York, ankho tyina osapi yati: “Vontade Divina.” Pehepano pahe netyimona umwe okuti pakalele ovilinga vimwe ovinene pala vanthwale motyonge otyo. Mahi otyonge otyo hityilimbwa.
AVA VANKHWATESAKO NDYILINGILE VALI NAWA HUKU
Pweetyi ndyimona, twali novipako ovinyingi. Ankho ndyivihole unene. Pahe ankho nahanda umwe ndyende mosikola yokulongesa okutoma ovipako. Mee etyipopila omukulu umwe wewaneno. Omukulu oo amphakaila-mo umwe nawa, ati onthwe ñgaa tuli-ale “kononthiki mbonthyulilo,” ine ulipaka mosikola onene ngwe mokala-mo omanima omanyingi, tyipondola okunyona oupanga wove na Siovaa. (2 Tim. 3:1) Andyisoko umwe andyiti himaende vali mosikola onene.
Mahi nkhele ankho ndyili nokusoka etyi mandyilingi tyina namamane okulongeswa. Namphila onosimanu ambuho ankho ndyenda umwe movilinga viokwivisa, mahi nkhele ankho tyokwivisa no tyokulinga omukokoli-ndyila, komutima katyiko-ale. Pomuvo watyo opo, oo tate nondenge yae, avanthi ndyina okuundapa movilinga vimwe viankhimana unene mo Toronto. Tate yondenge ankho omo aundapa, ankho una-mo-ale ovilinga ovinene. Andyitavela umwe.
Mo Toronto omo, ankho tuundapa novanthu vehe-Nombangi mba Siovaa, ovo tukala unene navo. Otyo pahe atyinthyopola umwe, komaliongiyo no movilinga viokwivisa anahaende vali apeho. Po tete nakalele na tate-mbwale, mahi ankho ha Mbangi-ko ya Siovaa. Etyi anyima, ankho pahe ndyina okutunda-ko ndyikakale vali kokukwavo.
Ovakulu vana vokwanthwaile-ale motyonge mo 1958, oo Bob na Marion Hutcheson, pahe ngavo umwe valinga oo tate. Ovakulu ovo ngavo ndyikakala navo, avankhwatesako unene, andyikulu motyili. Mo 1960, atyiti naame nomona wavo John atumbatisalwa. John alingi omukokoli-ndyila, otyo naame pahe atyimphe okuhambukilwa ovilinga viokwivisa. Etyi ovakulu vatala ndyili umwe nokukula motyili, avanake ndyilinge wokululika Osikola Yovilinga vya Huku.a
NAVASA MUKWETU, ANDYILINGI OMUKOKOLI-NDYILA
Onthiki twelinepa mo 1966
Mo 1966, atulinepe na Randi Berge, omukokoli-ndyila umwe wonduvia, ankho wesuka umwe nokukaundapa oku kwesukisa ovaivisi. Omutalelipo wetu womawaneno, etwavela umwe ondundo twiilukile kewaneno lyo Orillia, mo Ontario. Atulongela ovityuma vietu, atweende.
Twati vala hikee ko Orillia, naame andyilingi omukokoli-ndyila nga Randi. Naame pahe ankho nayambula umwe onduvia ena-yo! Etyi natutumba umwe ndyilinge omukokoli-ndyila ukahi nawa, andyihimbika okuhambukilwa okulongesa vakwetu vanoñgonoke otyili. Tyamphele ehambu limwe enene etyi twalongesa omulume umwe nomukai wae ko Orillia, avayeke-po umwe ovipuka ankho valinga, avakala ovafendi va Siovaa.
OKULILONGESA ELAKA EKWAVO, NOKUYEKA-PO OLUSOKO LWAHAVIKILE
Nthiki imwe etyi twaya ko Toronto, atulivasi-ko na Arnold MacNamara, umwe povakulu ankho valulika o Mbetele. Ngwe amphulu ine tutavela okulinga ovakokoli-ndyila vavilapo. Poola yatyo opo andyiti: “Yoo tutavela umwe! O ko Quebec vala twahaende!” Ankho nayambula umwe tyovanthu vomo Canadá vokupopia o Ingelesi vahahande vo mepunda-umbo lyo Quebec vapopia o Francês. Pomuvo watyo opo, mo Quebec ankho muna omutumini umwe uli nokututumba o Quebec yahatuminwe vali no Canadá.
Arnold anthi: “Pehepano ñgaa, oku o Mbetele ili nokutuma ovakokoli-ndyila vavilapo, o ko Quebec vala.” Andyitavela umwe poola yatyo. Ankho ndyityii okuti Randi oko ahanda okukaundapa. Konyima oku pahe andyityimono okuti nalingile netavelele!
Etyi twakala onosimanu ononthano nokulongeswa o Francês, atyiti naame na Randi na vakwetu ankho tuna-vo navo tupu velinepa, atweende no ko Rimouski. Okutunda mo Montreal pena onokilometu 540. Nthiki imwe etyi natanga omaiviso meliongiyo, andyityimono umwe okuti naina o Francês nkhele katwiivili-ale nawa. Pokupopia otyonge ankho matukala natyo, onondaka mbumwe ambungwangwanesa, ñgeno ankho ndyiti: “Matuyakula ovaenda ovanyingi vatunda ko Áustria.” Ame andyiti: “Matutambula onompho ononyingi.”
“Ondywo Onthwelu” mo Rimouski
Ko Rimouski atukwatesiwako novahikwena vekwana navo vena ombili novilinga vya Huku, na Huberdeaus nomukai wae, novana vavo vevali. Oo Huberdeaus valukalele ondywo imwe onene, omu ankho mukala ovakokoli-ndyila aveho. Ovakokoli-ndyila ankho vevefetesako. Ondywo yatyo oyo ankho twiiti Ondywo Onthwelu, mokonda aiho vala ankho yalombwa otyinthwelu. Pamwe ankho tukala-mo tukehika 12 pamwe 14. Mokonda onthwe na Randi ankho tuvakokoli-ndyila vavilapo, twivisa umwe okuhimbikila komuhuka alee kongulohi. Ankho tuhambukwa unene mokonda ononthiki ambuho tuna ava twivisa navo kongulohi, no pomuvo umwe wokutenda.
Atulingi umwe omapanga omanene novakokoli-ndyila ovo, pahe ankho tumbunga umwe. Pamwe ankho tupumphama kokatupia otyo tuungulukwa, pamwe atuhimama onthiki atuho nokuteleka vala. Umwe ankho omwiimbi, pamwe Movityasapalo kongulohi, tutakelelwa nokwiimba otyo tunyana.
Ovanthu ovanyingi mo Rimouski avetavela okulongeswa Ombimbiliya. Twakala-mo vala omanima etano, atukala novanthu ovanyingi tulongesa Ombimbiliya, vamwe avambatisalwa. Ewaneno alikulu umwe amukala ovaivisi vekehika 35.
Mo Quebec twalongesilwe umwe nawa oñgeni tuna okwivisa. Twetyimwene umwe nawa tyina Siovaa etukwatesako movilinga viokwivisa, no movipuka ovikwavo vali. Noonthwe mwene pahe atulilongo okuhumba ovanthu vapopia o Francês, nelaka liavo, novituwa viavo. Otyo pahe tyetutwala umwe kokuhumba ovituwa viovilongo ovikwavo vali. — 2 Kol. 6:13.
Tukati ñgana, o Mbetele yetutuma kepunda-umbo lyo Tracadie, ko Nova Brunswick, otyo ankho katutyivalula-le. Okwiiluka tyetulemenene-po umwe mokonda ondywo ankho tweilukala vala pahe, tupu ankho nasinala omukanda umwe wokuti mandyilongaisa onoola mbumwe mosikola imwe ili oko ankho tuli. Otyikwavo tupu ankho tuna ovalongwa vamwe vahimbika vala pahe okwivisa, tupu ankho tuli nokutunga Ondywo Yomaliongiyo.
Atukala umwe ononthiki nokulikwambela, nkhele atweende atukatala-ko vala mokonda kwelikalela unene no ko Rimouski. Mahi atuti, mokonda Siovaa oko etuhandela, twende umwe. Twati umwe tulole-ko tutale etyi Siovaa malingi. Atutyimono umwe etyi etuhondovola ovipuka aviho ankho viahanda okututyika. (Mal. 3:10) Pokwiiluka atyehepwiya-le, atyeende vala ngeetyi tyeenda-enda-le mokonda Randi una oupanga wapama na Siovaa, utyihole tyokuundapela vakwavo, ulinga ovipuka nehambu.
Mewaneno twaya namo, ankho muna vala omukulu wike wewaneno utiwa o Robert Ross. Oo Robert nomukai wae vali ovakokoli-ndyila, ankho vaya-ko vala tyokukaundapa oku kwesukisa ovaivisi. Etyi vamona omona wavo wo tete, ngako umwe vakala. Namphila ankho vena omona omututu, mahi ankho vata ombili ovilinga viokwivisa, vayakula nawa ovaenda. Otyo noonthwe atyitwavela umwe ononkhono.
OKUKAUNDAPA OKU KWESUKISA OVAIVISI TYETWEETELA OVIWA
O pweetyi twahimbika okupila omawaneno pomuvo wokutenda
Mo Tracadie twakala-mo vala omanima evali, atupewa otyilinga otyikwavo ankho twahavalula-le, okupila omawaneno. Atukala omanima epandu-vali nokupila omawaneno apopia o Ingelesi, etyi pakala, atutumwa ko Quebec komawaneno apopia o Francês. O distrito yo mo Quebec ankho utiwa o Léonce Crépeault. Ankho umphandula tyina namalingi elongomona. Apeho ankho umphula ñgaa: “Oityi ankho ñgeno upondola okulinga opo elongomona liove liivale vali nawa?”b Otyipuka otyo tyankhwatesileko umwe unene, na tyina ndyilinga omalongomona aeivala umwe nawa, novanthu aveenoñgonoka.
Otyilinga nahalimbwa umwe, otyetyi nali natyo motyonge tyovilongo ovinyingi tyalingilwe mo Montreal mo 1978 tyina osapi yati: “Fé Vitoriosa.” Motyoonge omo naundapele kokwavela ovanthu okulia, ngwe ankho mamuya ovanthu vekehika ponomili 80. Tupu motyilinga tyatyo omo ovipuka vimwe ankho pahe viapiluluka. Onomakina matuteleka nambo ankho onomphe, novikulia ankho matuteleka katuneviteleke-ale. Twali nomamakina 20 omanene okutendesa ovipuka pamwe ankho ahaundapa-le nawa. Mokonda omu ankho matulingila otyonge muna vokusana ombola, ovityuma atuvitwala-mo vala kombimba monthiki yatyo matulingi otyonge, ngwe ngootyo ankho tuna okutokotesa onomakina tyina ekumbi liehenetunde tutyivile okuteleka okulia ovanthu mavali komuhuka tyina otyonge tyehenehimbike. Twaponenwe umwe unene, mahi andyililongesila ku vakwetu vaundapa unene otyo vahambukwa vala. Oupanga wakatuka-po monthiki oyo, na hono vala tuna-o. Tyetuhambukisilwe unene okukala motyonge otyo otyinene tyo mo Quebec, ngwe potyilongo tyatyo opo tyalingililwe, okuhimbikila mo 1940 atee mo 1960, Onombangi ankho veyelwe unene!
Tuna Randi, tuli nokwonganeka ovipuka tulinge otyonge mo Montreal mo 1985
Nelilongesilile unene ku vakwetu vali novilinga ovinene movionge ko Montreal. Enima limwe, David Splane wali notyilinga tyokululika otyonge, pehepano o umwe Pononkhalamutwe mbo Nombangi. Etyi twakala notyonge otyikwavo, ngaame ndyipewa otyilinga otyo. David ankhwatesako umwe unene.
Twakala notyilinga tyokupila omawaneno omanima 36, pahe tyina tyati mo 2011, andyipewa otyilinga tyokukala umwe povalongesi Vosikola Yovakulu Vewaneno. Omanima evali twakala motyilinga otyo, onthwe na Randi twalalaile komaula omanyingi, ekehika po 75. Mahi twalingile twetavelele otyilinga otyo. Onosimanu ambuho tyina osikola ivituka, ovakulu vewaneno vahambukwa, vapandula otyipuka Ononkhalamutwe mbo Nombangi vesuka navo vapameke oupanga wavo na Siovaa.
Konyima oku pahe, andyilingi umwe povalongesi Vosikola Yovaivisi Vouhamba. Pamwe ankho vokulongeswa vaponwa unene, valinga otyiho novipuka mavalongeswa ngoti ovinene vala. Okukala tyipumphi onoola epandu-vali nokulongeswa ononthiki ambuho, nokukala onoola ononthatu nokulinga ovilinga mo nokwalutu, kongulohi olilongesa etyi matyipopiwa osimanu aiho, tyiponeswa unene. Ame na mukwetu tulongesa nae, tutolela ava tulongesa okuti mavetyivili vala mokonda mavakwateswako na Siovaa. Apeho himalimbwa otyipuka vokulongeswa vahuva tyina vamanoñgonoka okuti okuyumba onthumbi mu Siovaa, naina ovipuka aviho vevivila, neevi ankho vahasoko-ale.
KOKUSUKA NA VAKWETU KUTUKA OVIWA VIAHAPU
Mokonda mee ankho usuka novanthu, atyitwala umwe ava alongesa kokusuka notyili, na tate apiluluka umwe, esuku nokutehelela otyili. Etyi mee anyima, pakala vala ononthiki ononthatu, atuhuvu etyi twatala tate waya keliongiyo akatehelela elongomona. Okutuka opo, omanima aeho 26 akakala-po kayekele-po vali okwenda komaliongiyo. Tate kehikile kokumbatisalwa, mahi ovakulu vewaneno ankho vati onosimanu ambuho oe utetekela okuhika komaliongiyo.
Ame nonomphange mbange vetatu, ku mee twelilongesila-ko ovipuka ovinyingi oviwa. Aveho novalume vavo veli umwe nokulingila Siovaa. Vevali vaundapa mo Mbetele, umwe omo Mbetele yo ko Putu, omukwavo omo Mbetele yo ko Haiti.
Onthwe na Randi, pehepano tuvakokoli-ndyila vavilapo ko Hamilton, mo Ontario. Pweetyi tupila omawaneno, ankho twenda na vakwetu tyina vakalongesa ovalongwa vavo. Mahi pehepano tuna ehambu enene, noonthwe pahe tuna ava tulongesa Ombimbiliya, tutyilwete tyina veli nokukula motyili. Mewaneno omu tuli pehepano, tumapanga unene na vakwetu, tyitupameka unene tyina tutala Siovaa uvekwatesako tyina vekahi vala nawa, na tyina vena ovitateka.
Tyina tuleuka ñgaa konyima oku twatunda, tupandula unene ovanthu ovanyingi ankho vesuka unene noonthwe. Pahe noonthwe tututumba umwe tusuke vali na vakwetu, nokuvepa ondundo vaundape vali unene movilinga vya Siovaa. (2 Kol. 7:6, 7) Nthiki imwe twatompholele na umwe, wati umwe omukai wae omukokoli-ndyila, nomona wae omukwendye, nomukainthu, mahi ngwe ha mukokoli-ndyila-ko. Andyimupulu ine nthiki imwe wasokele-ale okulinga omukokoli-ndyila. Ngwe ati ame ndyili-ale nokukwatesako ovakokoli-ndyila ava ndyina-vo meumbo. Andyimupulu andyiti: “Okuti etyi ove uvekwatesako tyapona pweetyi Siovaa evekwatesako?” Andyimuti ine ulipaka movilinga ovio, nae makala nehambu ngeeli vakwavo meumbo vena-lio. Pakala vala onohanyi epandu nae alingi omukokoli-ndyila.
Onthwe na Randi kamatutalama-le “kokupopila ava vekeya . . . ovipuka vihuvisa” Siovaa alinga. Twahanda navo vakale-vo nehambu ngeeli tuna-lio movilinga vya Siovaa. — Sal. 71:17, 18.
a Hono oyou tuti, Omukulu Weliongiyo Omwenyo Wetu Novilinga.
b Tala ehipululo lya Léonce Crépeault m’Omutala Womulavi wa Fevereiro yo 2020 pefo 26-30.