Siovaa Wampha Ovipuka Ovinyingi Mokonda Nelilongesila Konongeleka Onongwa

Ame natyitilwa ko Canada mepunda-umbo lyo Quebec. Ovanthu mepunda-umbo olio, vapopia o Frances. Ovo tate vanthekula nawa. Tate ankho utiwa o Louis iya me ankho utiwa o Zélia. Tate ankho kapopi unene iya ankho utyihole tyokutanga. Mokonda ame ankho ndyityihole tyokuhoneka, ankho ndyihanda okukala omuhoneki wono jornale.

Etyi ankho ndyina omanima 12, Ombangi ya Siovaa itiwa o Rodolphe Soucy, nepanga liae, aveya meumbo lietu. Rodolphe ankho uundapa na tate. Ame ankho hii ovipuka ovinyingi konthele Yonombangi mba Siovaa iya ankho hesukile-ale navo. Mahi no ngotyo nahuvile unene nonkhalelo ankho vakumbulula omapulo no Mbimbiliya. Ovo tate navo vahuvile, iya atuho atutavela okulilongesa Ombimbiliya.

Pomuvo opo, ankho ndyilongeswa kosikola imwe yo Katolika. Pamwe-pamwe ankho ndyipopila vana tulongeswa navo etyi ankho ndyikahi nokulilongesa mo Mbimbiliya. Mahi konyima, ovalongesi avetyiivi. Mokonda ovalongesi vetu ankho omalombe, ankho ndyikevelela okuti mavalekesa mo Mbimbiliya omokonda yatyi etyi ankho ndyipopila vakuetu tyapenga. Mahi hatyoko valingile. Atee umwe, umwe puvo anthendeleya pokati kovanthu ovanyingi okuti ankho ndyikahi nokutyitukilapo osikola. Ponthyimbi andyinuma unene. Mahi konyima andyihambukwa mokonda ovipuka ovio viaenda-po, viankhuatesako okuimbuka okuti etyi ankho ndyilongeswa kosikola, katyelikuatele netyi tyahonekwa mo Mbimbiliya. Andyimono okuti ankho ndyina okuyekapo okuenda kosikola ina. Andyiiti kovo tate vamphake kosikola onkhuavo iya avetavela.

NELILONGESA OKUPANDA OVILINGA VIOKUIVISA

Andyitualako okulilongesa Ombimbiliya, mahi andyisete okukala omuivisi mokonda ankho ndyina owoma wokuivisa umbo na umbo. Ongeleya yo Katolika ankho ihongiliya ovanthu ovanyingi, iya ovanthu ovo, ankho kavahande tuivise. Omutumini wo Quebec, ankho utiwa o Maurice Duplessis, ankho ukuatesako o Katolika. Maurice ankho uhindila ovanthu okumonesa ononkhumbi Onombangi mba Siovaa. Pomuvo opo, omunthu ankho una okukola omutima opo akaivise.

Omukuatate John Rae, walongesilwe Kosikola yo Gileade, oe wankhuatesileko okuhatili owoma. John ankho omunongo, ankho omunthu omuwa, ankho ondyandyi iya ankho weliola omutima. Ankho kamphopila ovipuka ovinyingi, mahi haunene nelilongesile kongeleka yae. Apeho ankho ndyenda nae movilinga viokuivisa opo ndyimukuateseko mokonda ankho ukahi nokulilongesa o Frances. Omuvo oo nakala na John, wampha ondundo yokutokola okufenda Siovaa, andyimbatisalwa mu 26 ya Maio yo 1951. Okutuka apa nanoñgonoka Onombangi mba Siovaa, atee monthiki nambatisalwa, pakalele omanima ekwi.

Ewaneno lietu ankho etutu, mahi ovanyingi ankho ovakokoli-ndyila. Ongeleka yavo yampha ondundo yokukala omukokoli-ndyila. Pomuvo opo, ankho tuivisa vala no Mbimbiliya. Ankho tuna okuhangununa nawa ono tesitu, mokonda ankho tutupu omikanda. Pahe andyipake momutwe ono tesitu ankho mambukuatesako okuamena otyili. Mahi inkha ankho kutyindi Ombimbiliya yo Katolika, ovanyingi ankho kavekutehelela.

Mo 1952 andyinepe omphange umwe omukuatyili ankho utiwa o Simone Patry. Atuilukila kepunda-umbo lyo Montreal iya etyi palamba enima, atukala nomona omukainthu. Atumuluku okuti Lise. Etyi tuelinepa, andyiyeke-po okukala omukokoli-ndyila. Mahi atuheliovolela ovipuka ovinyingi, mokonda nkhele ankho tuhanda okutualako okulinga atyiho tuvila opo tukuateseko ewaneno lietu.

Etyi pakala omanima ekwi, andyisoko nawa konthele yokukala vali omukokoli-ndyila. Mo 1962, andyikongwa Mosikola Yovakulu Vewaneno ankho ikala ohanyi. Osikola oyo, yalingililwe mo Mbetele yo ko Canada, iya atupakwa mokualutu ike nomukuatate umwe ankho utiwa Camille Ouellette. Nahuvile unene na Camille mokonda ankho una ombili movilinga viokuivisa, ngwe ankho una okutekula ombunga. Pomuvo opo, mo Quebec ankho kavehi ovakuatate vaundapa ngovakokoli-ndyila, otyo vatekula ombunga. Mahi Camille ankho kesukile-ale, ankho ukahi nokulikuatesila opo akale omukokoli-ndyila. Omuvo tuakala kumwe, wamphopilile opo ndyisoke nawa komuenyo wange. Etyi palamba onohanyi mbumwe, andyimono okuti naina ankho ndyipondola okukala omukokoli-ndyila. Vamwe vasokele okuti himetyivili. Mahi anehesuku, andyikala vali omukokoli-ndyila nonthumbi yokuti Siovaa mayambe ononkhono mandyilingi mbokukuatesako ovanthu movilinga viokuivisa.

NAKONDOKA KO QUEBEC NGOMUKOKOLI-NDYILA WAVILAPO

Mo 1964, ame na Simone, tuatumwa opo tukakale ovakokoli-ndyila vavilapo ko Quebec, epunda-umbo tuekulila. Iya ngamo tuundapa omanima omanyingi. Pomuvo opo, Onombangi mba Siovaa ankho kavamoneswa vali unene ononkhumbi, mahi no ngotyo vamwe nkhele ankho vetuyele.

Nthiki imwe Tyasapalo kongulohi, andyikuatwa nopulisa kepunda-umbo likala popepi no Quebec litiwa Sainte-Marie. Andyipakwa mokayela mokonda tyatiwa ankho ndyikahi nokuivisa umbo na umbo tyihaitile kovatumini. Konyima, andyitualwa komukoyesi umwe ankho utilisa owoma utiwa o Baillargeon. Amphulu okuti: “Olie mekuamena?” Etyi napopia okuti o Glen How,a atili owoma, ati: “Ai, una eheye vali kuno!” Omukuatate Glen How ankho utyivila okuamena ovanthu mombonge iya ovakoyesi ankho vemutila owoma. Mokonda yotyo, ombonge aimphopila okuti nayovoka, ndyitupu-ale etyi nalinga.

Ankho tuhanda okulukala omphangu ikahi nawa pala okulingila omaliongiyo. Mahi ankho tyipuiya unene mokonda ovanthu vo mo Quebec ankho kavetuhande. Atuvasi omphangu imwe ankho ihekahi nawa, ngamo tulingila omaliongiyo. Iya opo tuundulukwe poutalala, ovakuatate avataindya okamakina kauundapa no ngasolina. Tyina eliongiyo lihenehimbike, ankho tukala ngatyina tuli potyoto, otyo tuundulukwa nokulipopila onongeleka mbupameka.

Otyiwa okumona okuti ovilinga viokuivisa vieliyawisa unene. Mongeleka, mo 1960 ankho kuna vala omawaneno ehehi kononthele ononkhuavo mbo Quebec, ngetyi oko Côte-Nord, no ko Gaspé, no ko Peninsula. Tyihe-otyo vala, omawaneno atyo ankho omatutu. Mahi hono, o Quebec aiho ina ovakuatate ovanyingi no nomphange, veliongiyila Monondyuo mbo Maliongiyo mbukahi nawa.

NAKONGWA OPO NDYITALELE-PO OMAWANENO

Mo 1970, atukongwa opo tutalelepo omawaneno. Konyima, mo 1973, atukongwa opo tuundape mo distritu. Momanima oo, nelilongesilile ovipuka ovinyingi kovakuatate ovanongo nga Laurier Saumurb na David Splane.c Ovakuatate ovo vevali, navo ankho ovatalelipo vomawaneno. Tyina ovionge ankho viamapu, apeho ankho tutomphola na David opo tutale etyi tuesukisa okulinga opo tulongese vali nawa. Ndyihinangela etyi David amphopilile okuti: “Léonce, elongomona liove liokuahulilila-ko, nelipanda unene. Walongesa! Mahi inkha ame, ñgeno nalinga omalongomona etatu.” Wapopia ngotyo, mokonda ankho ndyityihole tyokupopia ovipuka ovinyingi momalongomona ange. Ankho nesukisa okulilongesa okupepukisa ovipuka.

O distritu ankho ina otyilinga tyokupameka ovatalelipo vomawaneno. Ame ankho ndyiiwe unene ko Quebec, iya tyina ankho ndyitumwa okukapameka ovatalelipo vomawaneno veli ko Quebec, ovakuatate apeho ankho vahanda okuundapa na ame movilinga viokuivisa. Ankho ndyityihole tyokuundapa navo. Mahi omokonda ankho ndyikala omuvo uhehi novatalelipo vomawaneno, ngwe ovo naendela. Nthiki imwe, omutalelipo umwe womawaneno amphopila nonthilo okuti: “Otyiwa okumona okuti utaindya omuvo wokukala novakuatate, mahi uhalimbueko okuti osimanu ino, ame waendela. Na ame nesukisa okupamekwa!” Onondaka ombo, mbankhuatesako okuimbuka okuti ankho ndyina okupola pokati.

Mo 1976, apamoneka otyipuka ankho nahakevelela. Omuhikuena wange ankho ndyihole unene, avele iya atyihetavela vali. Atyindyihama unene mokonda Simone ankho utyihole tyokukuatesako vakuavo iya ankho uhole Siovaa. Ndyipandula Siovaa etyi ankhuatesako momuvo oo wepuiya. Iya otyipuka tyimwe tyankhuatesileko okuhasoyo, okuundapa unene movilinga viokuivisa. Konyima, andyinepe omphange umwe omukokoli-ndyila ankho una ombili utiwa o Carolyn Elliott. Carolyn upopia o Ingelesi iya weile ko Quebec mokonda ankho kuesukisa ovaivisi. Ngwe ondyandyi iya wesuka novanthu, haunene vana vahapopi unene na vana vehena omapanga. Etyi tuelinepa, ankhuatesako unene movilinga viokutalelapo omawaneno.

ENIMA NAHAMALIMBWA

Mohanyi ya Janeiro yo 1978, andyikongwa opo ndyilongese Kosikola yo tete Yovakokoli-ndyila ko Quebec. Andyisukalala mokonda tyilinge ame tyilinge ovakokoli-ndyila, nalumwe tuatangele omukanda ankho matulilongesa. Mahi osikola aiyende nawa mokonda ankho kuna ovaivisi ovanyingi ovanongo. Namphila ame ankho ndyimulongesi, nelilongesilile ovipuka ovinyingi kovalongwa!

Tupu mo 1978, akulingwa otyonge tyovilongo ovinyingi ankho tyina osapi yati: “Ekolelo Lifinda.” Tyalingililwe pomphangu imwe onene yokusanena ombola ko Montreal, iya kueile ovanthu valamba po 80.000. Otyo, otyonge otyinene vali tyalingilwe ko Quebec! Ame ankho ndyina otyilinga tyokupopila ovahoneki vono jornale oñgeni otyonge ankho tyaonganekwa. Napopile novahoneki ovanyingi iya nahambukilwe okutala okuti vahonekele ovipuka ovinyingi oviwa konthele yetu. Tupu ankho tuihanwa opo tupopile mo televisau no molaliu konthele yotyonge. Ovipuka ovio aviho viavele oumbangi kovanthu ovanyingi!

OKUILUKILA KOTYILONGO OTYIKUAVO

Mo 1996, apamoneka epiluluko limwe enene momuenyo wange. Tunde apa nambatisalwa, ankho ndyiundapa vala ko Quebec, kupopiwa o Frances. Mahi pahe andyitumwa ndyikale o distritu kepunda-umbo lyo Toronto, ngwe kupopiwa vala o Ingelesi. Ankho ndyina owoma wokulinga omalongomona mokonda ankho hityivili okupopia nawa o Ingelesi. Andyimono okuti ankho nesukisa okulikuambela vali, nokuyumba vali onthumbi mu Siovaa.

Ponthyimbi ankho hihande, mahi nahambukilwe unene omanima evali naundapa ko Toronto. Carolyn wankhuatesileko okuhatengula unene o Ingelesi. Iya ovakuatate apeho ankho vamphameka opo nahasoye. Liwa-liwa atukala nomapanga omanyingi ko Toronto.

Ankho ndyina ovilinga ovinyingi, tupu ankho ndyina okufuika ovionge viononthiki onombali. Mahi apeho Mutano kongulohi, ankho ndyiundapa oola ike movilinga viokuivisa umbo na umbo. Vamwe hamwe ankho velipula okuti: ‘Omokonda yatyi omunthu aila movilinga viokuivisa tyina kuakambela vala kapii pala onthiki yotyonge?’ Omokonda okutomphola novanthu movilinga viokuivisa ankho tyinthulisa omutima. No hono ndyilitehelela nawa tyina ndyiivisa.

Mo 1998, atutumwa vali ko Montreal opo tukaundape ngovakokoli-ndyila vavilapo. Naundapele omanima omanyingi nokuonganeka ovakuatate opo tuivise pana pakuata ovanthu ovanyingi. Tupu ankho ndyitomphola na vana vaundapa molaliu no mo televisau na ndyivepopile ovalie Onombangi mba Siovaa. Omatompho oo, ankho opala tupole omalusoke apenga ovanthu ankho vena konthele yetu. Ame nomuhikuena wange pahe tuivisa haunene konongendi vailukila kuno ko Canada iya vahanda okunoñgonoka otyili tyo Mbimbiliya.

Tunde apa nambatisalwa, palamba-le omanima 68. Ndyihambukwa unene tyina ndyisoka komanima oo naundapela Siovaa. Momanima oo, nelilongesa okupanda ovilinga viokuivisa, andyikuatesako ovanthu ovanyingi okuumbila Siovaa. Otyo otyipuka tyihevilwa okuelekwa! Omona wange Lise nomulume wae, vatekula ovana vavo. Pahe etyi ovana vavo vekula avakala ovakokoli-ndyila. Okutala ombili Lise ena movilinga viokuivisa, otyipuka tyinthyambukiswa unene. Mahi haunene ndyipandula ovakuatate vamphele onongeleka onongwa, nokumphakaila-mo. Ovipuka ovio vandingila, viankhuatesako okukala noupanga wapama na Siovaa, nokufuisapo nawa ovilinga ovinyingi napewa. Namona okuti matutyivili vala okufuisapo nawa ovilinga tupewa meongano, inkha tuyumba onthumbi mononkhono mba Huku. (Sal. 51:11) Ndyipandula Siovaa etyi ampha elao liokuhilivika enyina liae! — Sal. 54:6.