Tyaviuka Ine Tyapenga? Ovanyingi Valulikwa Natyi

Ovanthu ovanyingi vetyii okuti okwipaa, nokukwata ovanthu kononkhono, nokulala novana, tyapenga. Tupu vetyii okuti okukala nolwembia, okutekula nawa ovanthu, nokuvelinga okankhenda, tyaviuka. Mahi pahe movipuka ngeevi: Okupopia otyili, oñgeni tyitekulwa ovana, olie molala nae, vasoka okuti mwene tyitei vala ku munthu na munthu, petupu-ale etyi tyaviuka, neetyi tyapenga. Vasoka okuti etyi mwene omunthu amakoyo, otyo tyikahi nawa. Ovanthu haunene tyina vena etyi vahanda okulinga vayemba vala kweetyi tyili komutima wavo, neetyi matyihambukiswa vakwavo. Okuti okusoka ngootyo tyaviuka?

OKUTI TYAMEYA KOMUTIMA OTYO TUNA OKULINGA?

Onthwe tyina tuna etyi tuhanda okulinga, nkhele tusoka kweetyi tyili komutima, etyi twii tyaviuka neetyi tyapenga. (Ova Loma 2:​14, 15) Nomona umwe omututu, etyi tyaviuka neetyi tyapenga utyii. Tyina amalingi etyi tyapenga ulivela umwe onombei. Mahi pahe tyina omunthu ekula, onondunge mbae mbululikwa neetyi tyilingwa meumbo, neetyi alongeswa, neetyi tyilinga ava ehimama navo, novalongesi, novituwa vyo potyilongo, neevi vilingwa mokapela eli. Tyina pena etyi tuhanda okulinga, mwene omutima wetu mautupopila-le, ine etyi tuhanda okulinga tyilii umwe neetyi twalongwa apa twekulila.

Ine apa twekulila twalongwa umwe onondunge onongwa, matukala ovanthu vokankhenda, votyali, vokupandula, vokulinga evi viaviuka. Tupu mbupondola okutukwatesako atuliyungu kovipuka vipondola okukalesa omapita vakwetu, vipondola okutukundisa, nokutuvelesa onombei.

Okuti etyi tyameya komutima ngootyo otyo tyaviuka? Omukwendye umwe utiwa o Garrick, pweetyi omona watile: “Mwene naame ndyipondola okuhinda ovitumino viange ngavio ndyilandula.” Tyili ngatyo umwe alinga. Etyi pakala, pahe etyimono okuti okulinga etyi asoka okuti otyo tyaviuka katyemwetelele oviwa. Welipopia wati: “Katyankhalesile nehambu mokonda nelipakele vala mokweenda novahikwena, nokusipa, nokunwa unene, no momalwei.”

OKUTI TUNA VALA OKULINGA ETYI MATYIKALESA NAWA VAKWETU

Tyina tuna etyi twahanda okulinga twati umwe, onthwe tuyemba kweetyi omutima wetu mwene wasoka, onthwe tupu tusoka oñgeni matyikalesa vakwetu. Ngwe otyiwa, mokonda pamwe tupondola okulilongesila ku vakwetu no kounongo vena-o. Tyina tulinga etyi vetu, nomapanga etu, novanthu vo potyilongo vati otyo tyaviuka, navo vetulinga vali onthilo.

Okuti etyi ovanyingi vati tyaviuka otyo umwe tyaviuka? Omuhikwena umwe utiwa o Priscila, pweetyi omona, ankho ulinga vala etyi tyilinga vakwavo alongeswa navo. Kapakalele-ale ehimbika okweenda novakwendye. Etyi pakala, etyimono okuti okulinga etyi vakwavo vati otyo tyaviuka katyemwetele ehambu. Wapopia wati: “Okulinga vala evi vakwetu valinga katyankhalesile-ale nawa, tyandyetela vala. Tyandingisisa vala evi viahatiwa-ale ovievi.”

OKUTI PENA ETYI TYIKAHI VALI NAWA TUNA OKULANDULA?

Tyina pena etyi tuhanda okulinga, okusoka oku kwayembela omutima wetu, nokusoka oñgeni matyikalesa vakwetu, otyiwa umwe. Mahi tuna okulunguka, mokonda pamwe tyipondola okuhetweetela oviwa. Pamwe tyipondola okutweetela, nokweetela vakwetu, mokonda pamwe tulinga vala otyipuka otyo twehetyii etyi matyituku-ko. (Omihe 14:12) Ya tupu pamwe ovipuka onthwe naava tukala navo tusoka okuti viaviuka, okuvilinga naina vitweetela vala. Pamwe o hono vala matuti viaviuka, mahi tyina pamakala, atutyimono okuti naina kaviaviukile-ale. Otyo-ale tuhole okumona, ovipuka kohale ankho vitiwa viaviuka pehepano kavitavelwa vali, evi ankho vitiwa viapenga pehepano pahe ovio ovanthu valinga.

Opo tumone etyi tyaviuka neetyi tyapenga, otyipi tyikahi vali nawa tuna okulandula? Okuti pena onondunge mbukahi vali nawa, mbahamapilauluka?

Yoo, pena umwe apa pavasiwa onondunge mbuyumbwa onthumbi, mbukwatesako ovanthu aveho, movilongo aviho. Onthele ilandula kweei maipopi opi tupondola okuvasa onondunge mbatyo ombo, pokutala etyi tyaviuka neetyi tyapenga.