ONTHELE YOKULILONGESWA 20
OTYIIMBO 67 “Ivisa Ondaka”
Pola Ononkhono Monthyole Wahayeke-ko Okwivisa!
“Oviwa ovipe vina okutetekela okupopilwa ovanthu vomihoko aviho.” — MALU. 13:10.
ETYI MATYIPOPIWA-MO
Mamupopiwa okuti onthyole oyo itwavela ondundo tuundape unene movilinga viokwivisa.
1. Oityi twapopilwa meliongiyo lilingwa like menima lyo 2023?
MELIONGIYO lilingwa like menima lyo 2023,a twapopililwe ovipuka vimwe viapiluluka viyemba kweetyi ankho tutavela kohale, tupu atupopilwa otyipuka tyimwe tyetuhambukiswa tyayemba kovilinga vietu viokwivisa. Tyimwe twapopililwe otyokuti, ovanthu vamwe vapondola okuhula ku Siovaa, tyina o Mbambilonia Onene yamahanywa-ko. Tupu atupopilwa okuti okuhimbikila mu Kuhuhu yo 2023, ovaivisi kamavahoneka vali atyiho vaundapa movilinga viokwivisa. Okuti pahe otyo tyilekesa okuti ovilinga viokwivisa kavialumbanesile vali, nii kaviesukisile vali? Au.
2. Omokonda yatyi tutila kese nthiki otyilinga tyokwivisa tyalumbanesa vali unene? (Maluku 13:10)
2 Ononthiki mbuno tuli, tutyeete umwe vali okuti ovilinga viokwivisa vialumbanesa vali unene. Omokonda yatyi? Omokonda onthyulilo ili unene popepi. Tala vala etyi Sesusi apopile tyiyemba kovilinga viokwivisa, mononthiki mbuno mbonthyulilo. (Tanga Maluku 13:10.) Mu Mateusi, Sesusi wapopia-mo okuti oviwa ovipe mavikaiviswa kombanda yohi aiho, tyina “onthyulilo” yeheneye. (Mat. 24:14) Onondaka ombo mbulekesa onthyulilo youye ou auho wa Satanasi, ouye ou wovivi. Siovaa wanaka-le “onthiki, noola” maihimbika ovipuka mavimoneka apa katutu. (Mat. 24:36; 25:13; Ovil. 1:7) Kese nthiki nga kwatya, ngootyo tuli umwe nokufwena konthiki oyo. (Loma 13:11) Naina, onthyulilo mokweheneye, tuna umwe okutwalako nokwivisa.
3. Oityi tyitwavela ondundo yokwivisa?
3 Pena epulo limwe liesukisa tuna okusoka nawa tyina twivisa. Oityi twivisila oviwa ovipe? Twivisa tupu hatyimwe-ale vali: okuhole oviwa ovipe, nokuhole vakwetu, haunene vali, okuhole Siovaa, nenyina liae. Pahe matupopi tyike-tyike povipuka ovio vitatu.
TWIVISA MOKONDA TUHOLE OVIWA OVIPE
4. Oñgeni tukala tyina twameivi otyipuka tyimwe otyiwa?
4 Wakalele-vo ñgeni onthiki wapopilwa otyipuka tyimwe otyiwa ngeetyi ñgaa: Ngandi una okalukembe, okuti hatyo hamwe waihanwa potyilinga tyimwe uhole unene. Tyotyili tyekuhambukisilwe unene okupopila vakwenyi otyipuka otyo otyiwa. Okuti otyo wakalele ngootyo, etyi weiva otyipuka otyiwa vali, oviwa ovipe Viouhamba wa Huku?
5. Wakalele ñgeni onthiki yotete weiva otyili Tyondaka ya Huku? (Tala omalutalatu.)
5 Nkhele soka vala oñgeni wakalele, onthiki yotete weiva otyili Tyondaka ya Huku. Wanoñgonokele okuti Tate yove keulu ukuhole, uhanda ukale mombunga yae yovanthu vemufenda. Tupu wanoñgonokele okuti wapanga okumana-ko omalwihamo, nononkhumbi, ya wati vove vokwanyima mamukelivasa navo mouye omupe, novikwavo vali. (Malu. 10:29, 30; Swau 5:28, 29; Loma 8:38, 39; Ehol. 21:3, 4) Otyili otyo wanoñgonoka atyikukala umwe komutima. (Luka 24:32) Ove wapandele unene ovipuka ovio welilongesa, ohetyivili okuvipaka vala komutima, mahi osuku nokuvipopila vakwenyi! — Tala Selemiya 20:9.
Tyina twanoñgonoka oviwa ovipe, noonthwe katutyivili-ale okukala navio komutima atuhevipopi! (Tala opalangalafu 5)
6. Oityi welilongesila ko Ernest na Rose?
6 Tala vala etyi tyalingile omukulu umwe utiwa o Ernest.b Tate yae wanyima etyi ena omanima 10. Ernest wati: ‘Ankho ndyilipula okuti, okuti ñgaa waya keulu? Ine wakakota umwe tyakalapo?’ Ankho tyina ndyitala ovana vakwetu nkhele vena ovohe, ankho ndyiti hahe umwe vakwetu.’ Apeho ankho wenda komaendo, aende apa papakwa tate yae aikila konongolo elikwambela ati: “Huku mbaa, nahanda-vo okunoñgonoka opi tate yange ekahi!” Etyi palamba omanima 17, tundee apa tate yae anyima, Ernest avasiwa nomunthu umwe Ombangi ya Siovaa ati mandyikulongaisa Ombimbiliya, Ernest etavela. Ahambukwa unene etyi anoñgonoka okuti vokwankhia vetupu vali etyi vei, vekahi ngomunthu ulele umwe nthipa, ya Ombimbiliya yati mavakatutiliswa. (Omup. 9:5, 10; Ovil. 24:15) Ovipuka aviho ankho ndyilipula pahe avikumbululwa umwe. Ernest wahambukililwe unene otyili ty’Ombimbiliya ankho ekahi nokunoñgonoka. Omukai wae Rose, nae etavela okulilongesa Ombimbiliya etyipande unene etyi ekahi nokulilongesa. Aveho vevali vambatisalwa mo 1978. Avetyikwata-po umwe tyokupopila ombunga, nomapanga, novanthu ovakwavo oviwa vanoñgonoka. Ovo Ernest na Rose, valongesa-le ovanthu vekehika 70, aloo vambatisalwa.
7. Tyina otyili ty’Ombimbiliya tyamakala nomii mokati ketu, tyitutwala kokulinga-tyi? (Luka 6:45)
7 Tyina otyili ty’Ombimbiliya tyamakala nomii komitima vietu, katutyivili-ale okutyiyekela-ko atuhetyipopi. (Tanga Luka 6:45.) Tukala umwe ngeetyi tyakalele ovalongwa va Kilisitu votete vatile, onthwe “katupondola okuyeka-po okupopia ovipuka twamona neevi tweiva.” (Ovil. 4:20) Onthwe tuhole unene otyili, ya tuhanda ovanthu aveho vetyiive.
TWIVISA MOKONDA TUHOLE OVANTHU
8. Oityi twivisila oviwa ovipe? (Tala okakasa kati: “Humba Ovanthu — Velongesa Valinge Ovalongwa.”) (Tala olutalatu.)
8 Noonthwe tuhole ovanthu ngoo Siovaa nomona wae Sesusi. (Omih. 8:31; Swau 3:16) Tweetehila-mo okankhenda ava “vehei Huku,” ava ‘vehena etyi vakevela.’ (Efe. 2:12) Okutumbukilwa novitateka vehulilwa umwe unene. Mahi onthwe tukahi nawa, tuna otyipuka tyimwe navo vesukisa umwe okukala natyo, oviwa ovipe Viouhamba wa Huku. Twivisa tupu oviwa ovipe, olwembia tuna-lo, okankhenda novanthu. Okuveivisa oviwa ovipe, matyivekalesa nawa pehepano mokonda pahe omitima viavo vina apa mavipamena. Tupu mavakevela okukamona “omwenyo wotyotyili,” omwenyo wahapu mouye omupe. — 1 Tim. 6:19.
Tulikwatesila tupu twivise oviwa ovipe kovanthu vatyo aveho tuvasa, omokonda tuna olwembia, tuna okankhenda. (Tala opalangalafu 8)
9. Onthwe tulondola ovanthu kutyi, ya omokonda yatyi tuvelondolela? (Isekiyele 33:7, 8)
9 Mokonda tuhole ovanthu tuvelondola, okuvepopila umwe okuti tuhungi konthyulilo youye uno wovivi. (Tanga Isekiyele 33:7, 8.) Tyina tutala ñgana vetu, naava twelitungaila navo vahafende Siovaa, tuveetehila-mo okankhenda. Mu Mateusi okapitulu 24 ovelesikulu 21, Sesusi watile, “makukeya ononkhumbi mbumwe ononene, mbehenemoneke-ko nkhele tya nthyimbi youye atee hono, ngwe tupu kambukeya-ko vali.” Ovanyingi mwene vesuka vala no viavo, kavetyii okuti ononkhumbi ononene mbuli popepi. Tuhanda okuvepopila ovipuka mavikamoneka momuvo womphela ya Huku. Okuvepopila okuti omalongeso omatutu maakahanywa-ko, ovivi aviho mavikahanywa-ko mo Alumangendom. (Ehol. 16:14, 16; 17:16, 17; 19:11, 19, 20) Onthwe tulikwambela ku Huku akwateseko-vo ovanthu vetavele tyina tuvelondola, veye mefendelo liotyotyili pehepano. Ya pahe vana vehetavela tyina tuvelondola pati umwe no vetu, tuvelinga ñgeni?
10. Oityi okulondola ovanthu tyalumbanesila?
10 Ngeetyi twapopia-le monthele yokwalamba, tyipondola ovanthu vamwe mavati vala paku ko Mbambilonia Onene ihanywa-ko, avapilulula omitima viavo avahulu ku Siovaa. Ovanthu ovo navo tyipondola Siovaa mekevehupisa. Ine ongootyo matyiende opo naina tyalumbanesa umwe unene tyokulondola ovanthu. Wahalimbwe otyipuka etyi: Ovanthu pomuvo opo, vapondola umwe okukahinangela etyi tuna nokuvepopila pehepano. (Tala Isekiyele 33:33) Vamwe tyipondola mavakasoka umwe nawa kweetyi twevepopilile pokuvelondola, aveya mefendelo liotyotyili tyina nkhele o Alumangendom yeheneye. Ngeetyi tyalingile omuyungi umwe womokaleya mepunda-umbo lyo Filipu, wahimbikile umwe vala okufenda Siovaa etyi amona “otyinimawe tyimwe otyinene,” novanthu vamwe vokwehetutavela hono, tyipondola tyina vamamono ouye wahiñginya nehanyauno lyo Mbambilonia Onene onongeleya mbomatutu, mavapiluluka avakafenda Siovaa. — Ovil. 16:25-34.
TWIVISA MOKONDA TUHOLE SIOVAA NENYINA LIAE
11. Oityi tuna okulinga tuhilivike Siovaa, tumupe omunkhima, nounene? (Eholololo 4:11) (Tala omalutalatu.)
11 Otyipuka otyinene vali twivisila oviwa ovipe, omokonda tuhole Siovaa Huku, nenyina liae likola. Onthwe tyina tutala ñgaa ovilinga viokwivisa, ovilinga vitwavela omphitilo yokuhilivika Huku yetu tuhole. (Tanga Eholololo 4:11.) Noonthwe tutavela nomutima auho okuti, Siovaa Huku oe watamo mokuhilivikwa, mokupewa omunkhima, nounene, novanthu vae aveho vemufenda. Tumupa omunkhima, tumuhilivika, tyina tupopila ovanthu ovipuka vilekesa okuti oe “watunga ovipuka aviho,” tweya tupu kouye oe wetwavela omwenyo. Tumupa ounene, ononkhono mbetu, putyina tupola komuvo wetu, no kononkhono tuna-mbo, no kolumono lwetu, tutyivile okuundapa vali nawa movilinga viokwivisa, omu tyetavelela. (Mat. 6:33; Luka 13:24; Kolo. 3:23) Tyili apa otyetyi, mwene noonthwe tutyihole tyokupopia movanthu Huku yetu tuhole. Tupu tyili umwe komutima tyokupopila vakwetu enyina liae, neetyi ekahi. Omokonda yatyi?
Onthwe twaavela Siovaa ounene ononkhono mbetu, putyina tupola komuvo wetu, nononkhono tuna-mbo, no kolumono lwetu tuundape vali nawa movilinga viokwivisa, omu tyetavelela. (Tala opalangalafu 11)
12. Oityi tuna okulinga tusukule enyina lya Huku movilinga viokwivisa?
12 Onthwe tuhanda okusukula enyina lya Siovaa Huku, mokonda tumuhole. (Mat. 6:9) Tuhanda umwe okulipaka motyilinga otyo, tyokusukula enyina liae komatutu a Satanasi elisilisa. (Ehim. 3:1-5; Som. 2:4; Swau 8:44) Movilinga viokwivisa onthwe tuhanda umwe apeho okuhula ku Huku yetu, okupopila ovanthu aveho vetutehelela otyili tyae. Tuhanda ovanthu aveho vanoñgonoke olwembia lwae olunene, nokuti okutumina kwae oko kwaviuka, nokuti Ouhamba wae apa katutu mauya okumana-ko ononkhumbi ambuho, awetela ovanthu ombembwa, nehambu. (Ovii. 37:10, 11, 29; 1 Swau 4:8) Tyina twaamena Siovaa movilinga viokwivisa, ngootyo tuli nokusukula enyina liae. Mwene noonthwe tukala nawa tyina tunoñgonoka okuti, tuli umwe nokulinga etyi tyipopia enyina twalukwa liokwatiwa Onombangi mba Siovaa. Oityi tupopila ngootyo?
13. Oityi tutila elao enene okutiwa Tunombangi mba Siovaa? (Isaiya 43:10-12)
13 Siovaa wetukoya tulinge “onombangi” mbae. (Tanga Isaiya 43:10-12.) Omanima amwe okonyima oku, Ononkhalamutwe mbo Nombangi vatile: “Elao enene vali tuna-lio, okutiwa Tunombangi mba Siovaa.”c Oityi tupopila ngootyo? Otyo tupondola okutyieleka ñgaa: Soka ñgeno uli nokwovola omunthu alinge ombangi yove ekekwamene mombonge. Pokwovola omunthu oo, moovola umwe omunthu wii nawa, uyumba onthumbi, omunthu upopiwa umwe nawa potyilongo, mapopi umwe etyi tyiyumbwa onthumbi. Na Siovaa otyo alinga etyi etukoya tulinge Onombangi mbae, tyilekesa okuti utwii nawa, utuyumba onthumbi utyii okuti matupopi umwe etyi tyiyumbwa onthumbi pokupopia okuti oe vala o Huku yotyotyili. Naina okukala Ombangi ya Siovaa elao limwe enene. Nga twamona omphitilo yokunoñgonokesa enyina liae movanthu, nokusukula enyina liae komatutu Eliapu katwiiyeke itulambe. Ine tulinga ngootyo matulingi umwe etyi tyata menyina eli twapewa liokwatiwa Onombangi mba Siovaa. — Ovii. 83:18; Loma 10:13-15.
MATWIVISA UMWE ATEE APA TYIHULILA
14. Otyipuka patyi tyihambukiswa tukevelela?
14 Tuhambukwa tyina tusoka koviwa matukamona apa kapii. Tyina ononkhumbi ononene mbamahimbika, Siovaa metuyambe atulimonena-ko tyina ovanthu ovanyingi vetavela otyili. Tupu tuhambukwa unene okusoka okuti no mononkhumbi ononene umwe, momuvo wepwiya vali unene, nkhele tupondola okumona ovanthu ovanyingi vayeka-po ouye wa Satanasi uli nokuhanywa-ko, avahulu kwoonthwe tuhilivikile kumwe navo Siovaa. — Ovil. 13:48.
15-16. Oityi matutwalako nokulinga? Atee nalupi?
15 Tyina nkhele ononkhumbi ononene mbeheneye, tuna otyilinga tyimwe otyinene. Tuna elao liokuundapa motyilinga tyimwe tyahakapalaikwa vali: Okwivisa oviwa ovipe Viouhamba wa Huku mouye auho. Tupu tuna okutwalako nokulondola ovanthu opo vanoñgonoke okuti onthyulilo youye ou wovivi yafwena-ko unene. Tyina omuvo womphela ya Huku wamehiki-po, ovanthu maveketyimona okuti onondaka ankho tuvepopila mbatunda umwe ku Siovaa Huku. — Isek. 38:23.
16 Oityi pahe matulingi? Mokonda tuhole oviwa ovipe, tuhole ovanthu, ya haunene tuhole Siovaa Huku nenyina liae, matutwalako nokwivisa, okusuka umwe natyo, okwivisa nondyanga, nonduvia onene atee Siovaa ati “tyapwa!”
OTYIIMBO 54 “Ondyila Oyei”
a Eliongiyo liokulingwa like menima lyo 2023, lialingilwa Mondywo Yokulingilwa Ovionge y’Onombangi mba Siovaa mo Newburgh, ko Nova Iorque, Estados Unidos da America, monthiki 7 ya Kulindi. Eliongiyo liatyo pahe alipakwa mo JW Broadcasting. Onthele yotete ili mo Broadcasting ya Novembro yo 2023, ya vali ili mo Broadcasting ya Kupupu yo 2024.
b Tala onthele yati: “Ombimbiliya Ipilulula Omuenyo Wovanthu — Nahuvile Unene Nomakumbululo Ayandyuluka Ombimbiliya,” Momutala Womulavi 1 ya Hitandyila yo 2015.