ONTHELE YOKULILONGESWA 25
OTYIIMBO 7 Jeova, Ononkhono Mbetu
Wahalimbwe-ko Okuti Siovaa o “Huku Una Omwenyo”
“Siovaa una omwenyo!” — OVII. 18:46.
ETYI MATYIPOPIWA-MO
Ine apeho tuhinangela okuti Huku tufenda, “o Huku una omwenyo,” matupolo-ko ouwa umwe omunene.
1. Opi ovanthu va Huku vapola ononkhono tyina vamona ononkhumbi?
ONONTHIKI mbuno tuli Ombimbiliya yembuti “ononthiki mbalema, mbepwiya okukala.” (2 Tim. 3:1) Ovanthu atuho tukondya novitateka, mokonda youye uno tukahi. Mahi pahe ovanthu va Siovaa vakondya vali nokumonehiwa emone mokonda yokumufenda. Oityi matyitwavela ononkhono twahayeke-po okufenda Siovaa tyina tuna ovitateka? Tyimwe matyitukwatesako otyinene vali, okunoñgonoka okuti Siovaa o Huku “una omwenyo.” — Sele. 10:10; 2 Tim. 1:12.
2. Oityi tutila Siovaa o Huku una omwenyo?
2 Siovaa o Huku yotyotyili una omwenyo, utwavela ononkhono tyina tuna ovitateka, ya apeho uhanda okutukwatesako. (2 Ehi. 16:9; Ovii. 23:4) Okunoñgonoka okuti, Siovaa o Huku una omwenyo, matyitwavela ononkhono atutyivili okututumba novitateka aviho vitutumbukila. Tala etyi tyalingile Ohamba Ndaviti.
3. Onondaka mba Ndaviti mbokwati “Siovaa una omwenyo” mbulekesa-tyi?
3 Ndaviti ankho wii Siovaa, ya wayumbile onthumbi mwe. Pweetyi ayewa nonondyale mbae, pati umwe Nohamba Saulu, Ndaviti waitile ku Siovaa emukwateseko. (Ovii. 18:6) Siovaa emupe umwe etyi aita, emuyovola. Ndaviti ati: “Siovaa una omwenyo”! (Ovii. 18:46) Onondaka ombo Ndaviti apopile kambulekesa vala okuti ankho utyii okuti Huku oko ekahi. Omukanda umwe wapopia onondaka ombo Ndaviti apopile wati, mbulekesa okuti ankho uyumba onthumbi mu Siovaa, utyii okuti o “huku una omwenyo, apeho waamena ovanthu vae.” Tyotyili Ndaviti welimonenene-ko okuti Huku yae Siovaa, una omwenyo. Otyo atyimupe ononkhono mbokutwalako okulingila Siovaa, nokumihivilika. — Ovii. 18:28, 29, 49.
4. Oviwa patyi tupola-po tyina tunoñgonoka okuti Siovaa o Huku una omwenyo?
4 Okuyumba-ko onthumbi okuti Siovaa o Huku una omwenyo, tyitwavela ononkhono atuundapa unene movilinga viae. Tumona ononkhono atutyivili okukoleleya tyina tuna ovitateka, nokutwalako okuundapa nombili movilinga viae, nokwahayeke-ko okukala noupanga omuwa nae.
HUKU UNA OMWENYO METWAVELA ONONKHONO
5. Oityi tyituyumbisa-ko onthumbi okuti Huku metukwatesako tyina tuna ovitateka? (Ova Filipu 4:13)
5 Matutyivili okukoleleya ovitateka aviho vitutumbukila tyilinge ovinene tyilinge ovitutu, tyina tuhinangela okuti Siovaa o Huku una omwenyo, ya apeho metukwatesako. Metukwatesako mokonda petupu otyitateka natyike tyitutumbukila tyimupona. Huku uvila atyiho, ya upondola okutwavela ononkhono tutyivile okukoleleya. (Tanga Ova Filipu 4:13.) Otyo tuyumbila-ko onthumbi tyina tuna ovitateka, atukoleleya. Tyina twametyimono okuti Siovaa utukwatesako no movitateka ovitutu, tyituyumbisa-ko onthumbi okuti na tyina twamatumbukilwa novitateka ovinene metukwatesako.
6. Ovipuka patyi Ndaviti amwene pweetyi omona, viemuyumbisile onthumbi mu Siovaa?
6 Tala ovipuka vivali viakwatesileko Ndaviti okuyumba onthumbi mu Siovaa. Pweetyi Ndaviti omona, nthiki imwe etyi akalisa, kovipako akuya ehunyu alityindi-po ongi. Ndaviti elikwatehila ahatili owoma, elitaata umwe atee ongi eihukulula-ko. Nthiki imwe akuya vali onkhulika, nayo ngatyo ñgoo alinga. Mahi Ndaviti etyimono okuti ketyivilile kononkhono mbae, o Siovaa wemukwatesako. (1 Sam. 17:34-37) Ovipuka ovio Ndaviti kevilimbilwe. Okusoka kovipuka ovio, tyemuyumbisile-ko onthumbi okuti Huku una omwenyo no komutwe wandyila memupe ononkhono.
7. Okutyi Ndaviti asokele etyivile okulwisa Ngoliya?
7 Ndaviti pweetyi pahe eli nokukola, hono nthiki imwe aende monthanda yovita viova Isilayeli. Ndaviti uvasa omaswalali ateketa, atila owoma omulume umwe omunene omu Filisitiya utiwa o Ngoliya ‘uli nokulinga omukwele ovita viova Isilayeli.’ (1 Sam. 17:10, 11) Ankho tyevetilisa owoma, okutala komunthu watyo omunene, novipuka eli nokupopia. (1 Sam. 17:24, 25) Mahi Ndaviti ahayembe kwooyo vakwavo vasoka. Ngwe ankho tyina atala omunthu una, keli vala nokulinga omukwele ovita viova Isilayeli, mahi una nokulinga omukwele “omaswalali a Huku una omwenyo.” (1 Sam. 17:26) Ndaviti ankho uli nokusoka ku Siovaa, ayumbu-ko onthumbi okuti Huku wokwemukwatesileko pweetyi alisa, no pwootyo memukwatesako. Mokonda wayumba-ko onthumbi, Ndaviti ahungama ku Ngoliya, emutokesa umwe. — 1 Sam. 17:45-51.
8. Oityi tuna okulinga twahalimbwe ku Siovaa tyina tuna ovitateka? (Tala olutalatu.)
8 Noonthwe matutyivili vala okututumba novitateka vitutumbukila tyina tuhinangela okuti Huku una omwenyo apeho metukwatesako. (Ovii. 118:6) Tyimwe tyipondola okutukwatesako okuyumba vali onthumbi mu Huku, okusoka kovipuka etulingaila-le. Tanga m’Ombimbiliya omahipululo maekuhinangelesa oñgeni Siovaa ayovaulile ovanthu vae kohale. (Isa. 37:17, 33-37) Tupu enda mo jw.org, utale oñgeni Siovaa eli nokukwatesako ovanthu vae hono. Otyipuka otyikwavo una okulinga, okuhinangela ononthiki mbumwe Siovaa ekwamenene-ale. Ine utupu otyipuka otyinene uhinangela Siovaa ekulingilile, ngeetyi tyalingile Ndaviti tyokulwa nehunyu, nonkhulika, wehesuke. Oityi tutila wehesuke? Tukuti wehesuke mokonda Siovaa wekulingaila-le ovipuka ovinyingi. Tyimwe, otyetyi ekweeta kwe mulinge omapanga. (Swau 6:44) Naina, pehepano ñgaa mupandula etyi eli nokukukwatesako wahatunde motyili. Tupu otyiwa umwiite ekukwateseko opo uhinangele ononthiki akumbululile omalikwambelo ove ekukwatesako umwe momuvo watyo, ekupe ononkhono utyivile okukoleleya. Okusoka umwe nawa kovipuka ovio, matyikuyumbisa-ko vali onthumbi okuti apeho mekukwatesako.
Ovitateka vitutumbukila vitwavela omphitilo yokulekesa okulie matuhulu. (Tala opalangalafu 8-9)
9. Oityi twesukisa okuhinangela tutyivile okukoleleya? (Omihe 27:11)
9 Okunoñgonoka okuti Siovaa o Huku yotyotyili una omwenyo, matyitukwatesako movitateka aviho vitutumbukila. Ñgeni ngootyo? Tupopia ngootyo mokonda, tyina twamatumbukilwa novitateka, vitwavela omphitilo yokulekesa ine twahula ku Siovaa, ine oku Satanasi. Eliapu liati ine tumona ononkhumbi matuyeke-po Siovaa. (Som. 1:10, 11; tanga Omihe 27:11.) Pahe tyina tuna ovitateka atulikwatehila, matulekesa okuti tuhole Siovaa, atyimoneka okuti Eliapu liakemba. Okuti pehepano ñgaa, uli nokumonehiwa emone novatumini motyilongo? Ovipuka viatena motyilongo tyenyi? Tyina wiivisa ovanthu kavesuku-ale? Okuti una vali otyitateka otyikwavo? Ine otyo uli nokukondya natyo otyo, hinangela okuti ngootyo una omphitilo yokuhambukiswa omutima wa Siovaa. Tupu hinangela okuti, ngwe kamekuyekela-le etyi wehevili. (1 Kol. 10:13) Mekupe ononkhono utyivile okukoleleya.
HUKU UNA OMWENYO MEKUYAMBE
10. Huku una omwenyo oityi mape vana vemufenda?
10 Siovaa uyamba vana vemufenda. (Hemb. 11:6) Pehepano utwavela ombembwa, nomutima watula, ya komutwe wandyila meketwavela omwenyo wahapu. Tuyumbei onthumbi mu Siovaa mokonda ngwe wati umwe oe wesuka natyo tyokutuyamba, oe utyivila okutuyamba. Ine tuyumba-ko onthumbi matulipake movilinga viae ngeetyi tyalingile vakwetu vo kohale. Umwe wetyilingile o Timotiu wo pomuvo Wovakwa-Kilisitu votete. — Hemb. 6:10-12.
11. Oityi tyapele ondundo Timotiu aundapa unene mewaneno? (1 Timotiu 4:10)
11 Tanga 1 Timotiu 4:10. Timotiu wayumbile onthumbi mu Siovaa Huku una omwenyo. Otyo atyimupe okuundapa unene movilinga viae, nokukwatesako vakwavo. Oityi alingile? Omutumwa Paulu wemupele ondundo ayawise kounongo wae wokulongesa movilinga viokwivisa no mewaneno. Timotiu tupu ankho una okulinga ovipuka oviwa na vakwavo mewaneno vatalele-ko, tyilinge ovana tyilinge ovakulu. Tupu wapelwe ovilinga ovikwavo vialema, tyimwe povilinga ovio, okuviyula vakwavo tyina tyesukisa, mahi eveviyula nolwembia. (1 Tim. 4:11-16; 2 Tim. 4:1-5) Timotiu ankho utyii okuti movilinga alinga, Siovaa mekemuyamba, namphila pamwe vakwavo vehevimono-ale, tupu vehemupandula-le. — Loma 2:6, 7.
12. Oityi tyipa ondundo ovakulu vewaneno, avelipake movilinga vapewa meongano? (Tala olutalatu.)
12 Hono, novakulu vewaneno vetyii okuti Siovaa weete ovilinga oviwa valinga, ya uvepandula. Ovakulu ovo vati umwe, ovo vaovola vakwavo vevepameke, ovo vena otyilinga tyokulongesa mewaneno, nokwivisa, ovanyingi vaundapa movilinga viokutunga, no viokukwatesako ava vatumbukilwa novihuna. Vamwe tupu vaundapa motyilinga Tyokutala Ovavei Monosipitali, no Tyokwamena Onombangi Kohonde. Ovakulu vewaneno velipaka tupu movilinga ovio omokonda vetyii okuti ewaneno liapakwa-ko na Siovaa, kaliahindilwe nomunthu. Otyo tyivepa okuundapa nomutima auho movilinga vapewa, tyayumba-ko onthumbi okuti Huku meveyambe. — Kolo. 3:23, 24.
Huku una omwenyo mekuyambe mokonda yeetyi ulinga mewaneno. (Tala opalangalafu 12-13)
13. Oñgeni Siovaa akala tyina atala ovilinga tumulingila?
13 Otyili, vamwe katyitavela vakale ovakulu vewaneno, mahi atuho tuna etyi tupondola okwavela Siovaa. Huku yetu uhambukwa tyina tulikwatehila tulinge atyiho tuvila movilinga viae. Utyimona tyina twaava etyi tuna-tyo tukwateseko ovilinga viae mouye auho, na tyina twaava vala etyi tyehehi. Siovaa uhambukwa tyina etutala tulikwatehila tuyele okuvoko momaliongiyo na twaave omakumbululo ngwe pamwe tuna ohonyi, na tyina tuliatela-ko vala kovivi vakwetu vetulinga atuveevela. Ine ove tyina ulitala ñgaa ngoti etyi ukahi nokulingila Siovaa katyihi-ale, yumba-ko onthumbi okuti ngwe upandula etyi uli nokulinga. Ukuhole mokonda ulikwatehila, ya mekuyambe. — Luka 21:1-4.
KALA APEHO EPANGA LYA HUKU UNA OMWENYO
14. Oityi tutila okukala noupanga omuwa na Siovaa tyitukwatesako atuhemuyeke-po? (Tala olutalatu.)
14 Matyitupepukila vala okwahayeke-po Siovaa, tyina tuna oupanga omuwa nae. Otyo umwe otyo tyakwatesileko Susee. Wetyivilile vala okwaanya okulala nomukai wa Potifale mokonda ankho una oupanga omuwa na Huku, kahande okulinga natyike tyimunumanesa. (Ehim. 39:9) Opo tutyimone umwe okuti Siovaa o Huku yotyotyili una omwenyo, tuna okulikwambela kwe, nokulilongesa nawa Ondaka yae. Ine otyo tulinga otyo, oupanga wetu nae maupame. Ine tukala noupanga omuwa na Siovaa nga Susee, matuliyungu atwahalingi etyi tyimunumanesa. — Tia. 4:8.
Okukala noupanga omuwa na Huku yetu una omwenyo matyikukwatesako ohemuyeke-po. (Tala opalangalafu 14-15)
15. Oityi tulilongesila kweetyi ova Isilayeli valingile etyi veli moluhandya? (Ova Hembeleu 3:12)
15 Ovanthu vokulimbwa-ko okuti Siovaa o Huku una omwenyo, kavasete-ale okuyeka-po okumufenda. Tala vala etyi tyalingile ova Isilayeli etyi veli moluhandya. Ankho vetyii umwe okuti Siovaa oko ekahi, mahi avahimbika okulipula ine mevepe umwe ovipuka vakamba. Vehikile umwe kokupula okuti: “Siovaa uli umwe pokati ketu ine kepo?” (Oku. 17:2, 7) Kavasetele-ale avayapuka ku Huku. Tyotyili onthwe katuhande okwehetavela ku Huku ngavo. Kweetyi valingile tulondokela-ko. — Tanga Ova Hembeleu 3:12.
16. Oityi tyipondola okutendesa onthumbi yetu mu Huku?
16 Tyilema unene okutwalako apeho noupanga omuwa na Siovaa, mokonda youye ou utyilemesa vala. Ovanyingi kavetavela okuti kouye kuna Huku. Pamwe tyina utala ñgaa ovo yatyo vokwehetavela ovitumino vya Huku, ngoti vekahi vali nawa. Okumona ovipuka viatyo ngoovio, onthumbi yetu mu Huku ipondola umwe okutenda. Tupondola pamwe kamatuhiki kokupopia okuti kouye kutupu Huku, mahi pahe atuhimbika vala okulipula, ine metukwatesako umwe movipuka twesukisa. Omuhoneki w’Oviimbo 73, nae otyo akalele ngootyo. Tyina ankho atala vakwavo vehesukile novitumino vya Huku, ngoti vekahi vali nawa. Ehiki umwe kokulipula ine etyi akoya tyokulingila Huku tyaviuka umwe. — Ovii. 73:11-13.
17. Oityi matyitukwatesako tukale apeho noupanga omuwa na Siovaa?
17 Oityi tyakwatesileko omuhoneki oo w’Oviimbo, ayeke-ko okusoka ngootyo? Wasokele unene kweetyi matyikalingwa ava valimbwa Siovaa. (Ovii. 73:18, 19, 27) Tupu wasokele koviwa vituka kokulingila Siovaa. (Ovii. 73:24) Noonthwe tusokei koviwa Siovaa eli-ale nokutwavela, pahe atutale ine katwafendele Siovaa ñgeno tukahi ñgeni. Ine otyo tulinga otyo, matyitukwatesako atwahatundu mondyila yotyili, atupopi ngeetyi tyapopile omuhoneki w’Oviimbo 73:28, watile: “Mahi kwaame okufwena ku Huku, otyo otyiwa vali.”
18. Oityi twahatilila owoma evi mavikeya komutwe oku?
18 Matutyivili okututumba novitateka aviho vitutumbukila mononthiki mbuno mbonthyulilo, mokonda ‘tuvapika va Huku una omwenyo, Huku yotyotyili.’ (1 Tes. 1:9) Huku yetu, o Huku yotyotyili una omwenyo ulingila oviwa ava vemufenda. Walingailile-ale ovipuka ovanthu vae vo kohale vilekesa okuti ankho una-vo, ya na hono una onthwe. Apa kapii ononkhumbi ononene mambuhimbika, mahi kamatututumba nambo atwike. (Isa. 41:10) Naina, atuho tulingei “ovanthu vahatili owoma atuti: ‘Siovaa oe unkhwatesako; ame himatili owoma.’” — Hemb. 13:5, 6.
OTYIIMBO 3 Ononkhono Mbetu, Ekevelelo Lietu, Onthumbi Yetu