Okwaava Matyikupe Ehambu

1-2. Okwaava tyituhambukiswa. Oityi Siovaa etutungila ngootyo?

ETYI Siovaa atunga ovanthu, wetutunga umwe tuhambukilwe vali okwaava tyipona okupewa. (Ovil. 20:35) Okuti otyo tyihanda okupopia okuti okupewa katyihambukiswa? Au. Tupopia ngootyo mokonda twelimonaina-ko-ale ehimbwe okuti tyina twamapewa tyimwe, tukala nawa tuhambukwa. Mahi tuhambukwa vali unene tyina twamaavela vakwetu otyipuka tyimwe. Tupandula unene Siovaa etyi etutunga ngootyo. Omokonda yatyi?

² Tuti otyipuka otyo Siovaa etutunga otyiwa, mokonda wetwavela omphitilo yokuyawisa kehambu lietu. Onthwe tuyawisa kehambu lietu putyina twovola onomphitilo mbokwaava. Otyipuka otyo Siovaa etutunga otyiwa ngatyi! — Ovii. 139:14.

3. Oityi Siovaa atilwa o “Huku wehambu”?

³ Ombimbiliya ipopia okuti ovanthu votyali vena ehambu. Otyo Siovaa atilwa o “Huku wehambu.” (1 Tim. 1:11) Otyali tyituka ku Siovaa, oe omuna-tyali omunene. Petupu omunthu waava vali tyipona Siovaa. Otyo Paulu ahonekela okuti: “Onthwe tuna tupu omwenyo oe, twenda-enda tupu oe.” (Ovil. 17:28) Tupu Ombimbiliya ipopia okuti: “Otyali otyiwa, otyali tyaoya umwe,” tyitunda ku Siovaa. — Tia. 1:17.

4. Oityi matyitukwatesako okukala vali nehambu?

⁴ Onthwe atuho twelimonena-ko-ale okuti ehambu liotyotyili lituka kokwaava. Tupondola okuhetekela Siovaa, noonthwe atukala ovanthu votyali. (Efe. 5:1) Monthele ei, matutale oityi tuna okulinga tyina twamamono okuti vakwetu ngoti kavetupandula-le. Tupu matutale oityi tuna okulinga tukale ovanthu votyali, atuyawisa kehambu lietu.

KALA OMUNTHU WOTYALI NGA SIOVAA

5. Ovipuka patyi Siovaa etwavela?

⁵ Okutyi tutyimonena okuti Siovaa una otyali? Tyimwe tyilekesa umwe okuti Siovaa una otyali, omokutwavela etyi twakamba. Ha apeho tuna evi tuhanda, mahi tupandula unene Siovaa mokonda apeho utwavela etyi twesukisa, etyi twakamba. Utukwatesako tumone tyokulia, nomuvalo, neumbo apa matukala. (Ovii. 4:8; Mat. 6:​31-33; 1 Tim. 6:​6-8) Okuti Siovaa pokutwavela etyi twesukisa, ulikuluminya? Au. Opo omokonda yatyi etwavelela-vio?

6. Oityi tulilongesila kweetyi tyapopiwa mu Mateusi 6:​25, 26?

⁶ Siovaa utwavela evi twakamba mokonda utuhole. Otyo tutyitalela umwe kweetyi Sesusi apopia mu Mateusi 6:​25, 26. (Itanga.) Omo Sesusi wapopia-mo oviila. Pokupopia oviila wati: “Oviila meulu, viati umwe aviahalimi, aviahateye, aviahapake movimbundu.” Tala vali etyi otesitu yapopia: “Mahi Tate yenyi keulu uvipa okulia.” Pahe Sesusi apulu ati: “Kamutyii okuti onwe mwapona poviila?” Oityi ankho ahanda okutulongesa nonondaka ombo? Ankho wahanda okutulongesa okuti, ku Siovaa ovanthu vae vemufenda vesukisa vali kovinyama. Ine Siovaa utekula ovinyama, noonthwe tuyumbei-ko onthumbi yokuti metutekula. Ngeetyi omukulu weumbo aundapa umwe unene opo atekule vomeumbo liae, na Siovaa utekula ovanthu vae ehole, ombunga yae. — Ovii. 145:16; Mat. 6:32.

7. Oityi tuna okulinga tyimoneke okuti tuna otyali nga Siovaa? (Tala olutalatu.)

⁷ Noonthwe o nga Siovaa vala, twaavela tupu vakwetu etyi vakamba, omokonda tuvehole. Okuti una ou wii tufenda nae wakamba okulia, hamwe omuvalo? Siovaa upondola okukupaka-tyo komutima tyokukakwatesako omunthu oo, omwavela etyi akamba. Ovanthu va Siovaa veiwe okuti ovanthu votyali. Putyina pamamoneka ovihuna kaveliyekela, velikwatesako. Otyo twetyimonena umwe momukihi wo COVID-19. Ovanthu va Siovaa ankho vaavela vakwavo okulia, novikutu novipuka ovikwavo vesukisa. Ovanyingi avaave onombongo mbavo opo vakwateseko ovilinga vya Huku vikahi nokulingwa ouye auho. Vakwetu ovo valinga umwe ngeetyi tyipopia ova Hembeleu 13:16 yati: “Otyo tupu mwahalimbwa-ko okulinga oviwa, otyo mwavela vakwenyi evi muna-vio, mokonda ovilikutila viatyo ovio ovio umwe Huku ehole.”

8. Siovaa utwavela ononkhono mbae tutyivile okulinga-tyi? (Ova Filipu 2:13)

⁸ Siovaa mekupe ononkhono. Siovaa tyimuhambukiswa okupa ovafendi vae vehemuyeke-po ononkhono mbae mbahapu. (Tanga Ova Filipu 2:13.) Okuti ukahi nokulikwambela okwiita ku Siovaa ekwavele ononkhono opo wahatokele mokuyondywa? Okuti ukahi nokulikwambela upewe ononkhono utyivile okukoleleya movitateka ukahi nokukondya navio? Tupu upondola okulikwambela opo upewe ononkhono utyivile okulinga ovipuka una okulinga nthiki na nthiki. Tyina ulikwambela okwiita ononkhono, ombupewa, noove motyimono umwe okuti etyi tyapopile omutumwa Paulu otyili. Watile: “Ame movipuka aviho ndyina umwe omafa, walingile ou wokumpha ononkhono.” — Fili. 4:13.

9. Ovipuka patyi tupondola okulinga tuhetekele Siovaa? (Tala olutalatu.)

⁹ Mokonda onthwe tuvakwankhali, tutupu ononkhono nga Siovaa, katutyivili okupa vakwetu omafa ngeetyi Siovaa alinga. Mahi no ngootyo pena ovipuka vimwe tupondola okulinga tuvekwateseko. Tupondola okukwatesako vakwetu tufenda navo vavela no vokwakulupa, mokuvesukulila-ko monondywo mbavo, nokukevelandela-ko ovipuka vimwe vesukisa. Tupu tupondola okuliava tusukaule Mondywo Yomaliongiyo, nokuundapa-mo tyina pena evi viviukiswa. Tyina tulinga ngootyo, tuli nokukwatesako vakwetu vafende Siovaa.

10. Oityi tuna okulinga, vakwetu vapole ouwa kononkhono mbonondaka mbetu?

¹⁰ Wahalimbwe-ko okuti onondaka nambo mbuna ononkhono. Okuti una omunthu wasoka upondola okupandula mokonda yovipuka ekahi nokulinga? Okuti una omunthu wii wesukisa okupamekwa? Ine una ou wii, ovola umwe okupopia nae. Upondola okwenda keumbo liae, upondola okumulikalela, okuti hatyo omuhonekela vala omesasi. Katyisukisa-le okupopia ovipuka ovinyingi. Upondola vala okupopia onondaka mbehehi mahi ambutundu umwe komutima. Pamwe omunthu, otyo vala otyo esukisa etyivile okutwalako okufenda Siovaa, akoleleya ovitateka ekahi nokukondya navio. — Omih. 12:25; Efe. 4:29.

11. Oityi tuna okulinga Siovaa etwavela ounongo wae?

¹¹ Siovaa mekwavela ounongo. Omulongwa Tiaku wahoneka okuti: “Ine pwoonwe pena ou wakamba ounongo, ahayekeko ewiite ku Huku, mokonda una, una otyali upa ovanthu aveho, tyahasuku no tyokwapenga.” (Tia. 1:5; okatoi.) Onondaka ombo mbulekesa okuti Siovaa ounongo wae kakala nao aike, mokonda una otyali uwavela vakwavo. Tupu Tiaku wapopia okuti tyina Siovaa aavela ovanthu ounongo wae, uvepa “tyahakandukila,” ine “tyahasuku no tyokwapenga.” Siovaa mwene nae otyo umwe ahanda, uhanda aviho tusuka navio tuviite kwe. Otyo ehetukandukilila tyina tumwiita ounongo. — Omih. 2:​1-6.

12. Oityi tupondola okulinga tukwateseko vakwetu mweevi tuvila?

¹² Oityi tuna okulinga tuhetekele Siovaa, noonthwe atuundapela vakwetu nononkhono tuna-mbo? (Ovii. 32:8) Onthwe vanthu va Siovaa tuna onomphitilo ononyingi mbokulongesa vakwetu evi twii. Tupondola okwenda movilinga viokwivisa novaivisi ovape. Ovakulu vewaneno navo vapondola okukwatesako vakwavo. Vapondola okukwatesako ovakwatesiko vovakulu vewaneno, naava vambatisalwa pahe, okutala oñgeni mavalingi ononthele mbavo mewaneno. Vana vokutyivila okutunga nokuviukisa evi viokwateka-teka, vapondola okukwatesako vakwavo mokuvelongesa navo vaundape motyilinga otyo.

13. Oityi tuna okulinga tuhetekele Siovaa pokulongesa vakwetu?

¹³ Hetekela Siovaa tyina uti pokulongesa vakwenyi. Siovaa upa ovanthu ounongo wae otyali. Noonthwe tulongesei vakwetu evi twii. Tuhakalei nowoma wokulongesa vakwetu, atusoko okuti ine valongoka mavetupolo otyilinga tyetu. Ovanthu vamwe vapopia okuti: ‘Mokonda ame petupu ou wandongesile naame himalongesa omunthu nawike, mwene valongoke aveke.’ Onthwe vanthu va Siovaa twesukisa okulityilika olusoke olo. Onthwe tyituhambukiswa unene okulongesa vakwetu ovipuka twii. (1 Tes. 2:8) Etyi tuhanda okuti, ñgeno vakwetu “navo valinga vokwata-mo mokulongesa vakwavo.” (2 Tim. 2:​1, 2) Ine tulongesa vakwetu, matyiti umwe navo, noonthwe, atuho matukala ovanongo, atukala nehambu.

TYINA VAKWETU VEHETUPANDULA

14. Oityi ovanthu vamwe valinga tyina tuna etyi twevepa?

¹⁴ Tyina twamaavela tyimwe vakwetu, haunene umwe vana tufenda navo, pamwe vena umwe evi valinga tyimoneke okuti vapandula. Pamwe vetuhonekela omukanda opo vetupopile okuti vapandula, pamwe tutyimona okuti vapandula movipuka ovikwavo vali. (Kol. 3:15) Tyina vametupopila okuti vapandula, otyo tyiyawisa kehambu lietu.

15. Oityi tuna okuhinangela tyina vakwetu vehetupandula?

¹⁵ Mahi vamwe tyina tuveavela otyipuka kavetupandula-le. Pamwe opo tumone otyipuka matwavela mukwetu, twatutumba umwe, tyetumana omuvo, twelipola onombongo mbetu. Mahi omunthu nga twemupa-tyo, ahasoko-ale kovipuka ovio aviho twalinga opo tumone otyipuka otyo twemupa. Ine otyo tyitweende ngootyo, oityi twesukisa okulinga opo twahasoye? Tuhinangelei onondaka mbosapi yetu mbuli m’Ovilinga 20:35. Ehambu lietu lituka kokwaava, kalituku kokupandulwa. Onthwe tupondola umwe okukala ovanthu votyali, namphila vakwetu vehetupandula-le. Oityi matyitukwatesako? Tutalei vimwe mavitukwatesako.

16. Oityi matyitukwatesako okwaava nehambu?

¹⁶ Tyina tukala notyali ngootyo tukahi nokuhetekela Siovaa. Siovaa upa ovanthu vatyo aveho ovipuka oviwa, tyilinge ava vapandula tyilinge ava vahapandula. (Mat. 5:​43-48) Siovaa wapopia okuti ine twaava atuhalingi ngatyina uti ‘twalevalesa,’ ondyambi yetu “maikalinga onene.” (Luka 6:35) ‘Okwahalevalesa’ oko, tyati umwe nokwahakevela okupandulwa. Tyilinge twapandulwa tyilinge katwapandulilwe, Siovaa apeho vala metuyambe mokonda yoviwa tulingila vakwetu, ‘nokwaava kwetu tyahambukwa.’— Omih. 19:17; 2 Kol. 9:7.

17. Oityi tuhandela okukala ovanthu votyali? (Luka 14:​12-14)

¹⁷ Otyipuka otyikwavo tuna okulinga tyimoneke okuti tuna otyali nga Siovaa, okulinga etyi Sesusi apopia mu Luka 14:​12-14. (Itanga.) Katyapengele okukonga ava haa navo vapondola-vo okutukonga. Mahi ine tutyiliya vala okukonga ava tuti muhuka navo mavetukongo, mahi vana avehetukongo matyitukalesa ñgeni? Tuhetekelei okulinga etyi Sesusi apopia. Tukongei vana vehena-le etyi mavetukondolela. Ine otyo tulinga otyo, matuhambukwa mokonda ngootyo tukahi nokuhetekela Siovaa. Tupu matutwalako nehambu lietu, na tyina umwe vakwetu vehetupandula.

18. Oityi tuhapondola okulinga, ya omokonda yatyi?

¹⁸ Wahasokele-mo vala vakwenyi okuti kavapandula. (1 Kol. 13:7) Ine waavela omunthu umwe otyipuka ahapandula lipula ñgaa: ‘Okuti kapandula umwe, ine ulimbwa-ko vala?’ Mokutala vamwe kavapandula mokonda yovipuka ngeevi. Vamwe tyokupandula komutima okotyili umwe, mahi vena ohonyi mokonda kohale ankho vena-tyo umwe, vakwataisileko vakwavo. Pahe hono okutala ovo veli nokukwatesiwako, tyivelinga navi. Ine tyili tuhole umwe vakwetu tufenda navo, kamatuvepolo-po vala omapita tyina vehetupandulile, mahi matutwalako okwaava nehambu. — Efe. 4:2.

19-20. Oityi tyihandela okupwa elundo tyina twamalingila vakwetu ovipuka oviwa? (Tala olutalatu.)

¹⁹ Pwa elundo. Okupopia etyi tyiyemba kotyali, Ohamba Salomau yahoneka okuti: “Yumba ombolo yove kombanda yomeva, tyina pamalambe ononthiki ononyingi haa mokeivasa vali.” (Omup. 11:1) Onondaka ombo mbulekesa okuti ovanthu vamwe tulinga otyali, mavetupandula vala nga palamba “ononthiki ononyingi.” Tala etyi tyaendele nomuhikwena umwe Ombangi.

²⁰ Nthiki imwe, omukai womukulu umwe omupili womawaneno, wahonekelele omukanda omuhikwena umwe wambatisalwa vala pahe, umupa ondundo ahayeke-po Siovaa. Omuhikwena oo emukumbulula vala etyi palamba omanima etyinana, wati: “Nati ndyikuhonekele omukanda opo ndyikupopile etyi wankhwatesako omanima aa, namphila ove wehetyii-ale vali. Omukanda ou wanthumine wankhalesile nawa, otesitu wapakele-mo na hono heilimbilwe ndyina-yo vala komutima.”a Etyi omuhikwena oo apopia evi akondya-kondya navio, pahe ati: “Pamwe nasoyele umwe, andyisoko okuyeka-po otyili. Mahi otesitu wapaka momukanda wanthumine yankhala komutima, yampha ononkhono opo nahayeke-ko. Omanima aa etyinana alamba-po, petupu vali otyipuka tyampha ononkhono tyipona omukanda una wanthumine, notesitu yatyo wapakele-mo.” Pahe soka kehambu omukai womupili womawaneno akalele nalio etyi atambula omukanda oo namphila palamba-le “ononthiki ononyingi”! Noonthwe, vakwetu vapondola okutupandula evi twevelingila tyina palamba-le ononthiki ononyingi.

21. Oityi tuhandela okulinga ovanthu votyali nga Siovaa?

²¹ Ngeetyi twapopia-le, Siovaa wetutunga nawa. Namphila okupewa tyituhambukiswa umwe, mahi okwaava tyituhambukiswa vali. Tyitukalesa nawa tyina tutala ñgaa twetyivila okulingila vakwetu tufenda navo ovipuka oviwa. Tupu okupandulwa na vakwetu tyituhambukiswa. Tyilinge twapandulwa tyilinge katwapandulilwe, no ngootyo tupondola okuhambukwa mokonda yokwalinga otyiwa. Wahalimbwe-ko okuti tyina wamaave,“Siovaa upondola okukwaavela vali etyi tyilamba pu otyo.” (2 Ehi. 25:9) Etyi onthwe twaavela vakwetu katyilambe-ale pweetyi Siovaa etwavela! Ngwe petupu vali etyi tyihambukiswa tyipona okuyambwa na Siovaa. Naina, tutwaleiko okuhetekela Tate yetu wo keulu, atulingi ovanthu votyali.