ONTHELE YOKULILONGESWA 44
OTYIIMBO 33 Pakula Omulemo Wove ku Jeova
Onya — Ikoleleywa Ñgeni?
“Otyivi tyehemuvile, onwe potyivi pingaiyei-po otyiwa.” — LOMA 12:21.
ETYI MATYIPOPIWA-MO
Mamupopiwa etyi tuna okulinga tyina tulingwa onya opo twehevilise-po ovipuka.
1-2. Okulingwa onya tyitukalesa ñgeni?
NTHIKI imwe, Sesusi wapopile omuhe umwe upopia omuhepe ukalela okupopia nomukoyesi wonomphela, opo omphela yae iviukiswe. Mokutala omuhe oo, wakwatesileko unene ovalongwa va Sesusi, mokonda pomuvo opo ovanthu ovanyingi ankho valingwa onya. (Luka 18:1-5) Noonthwe hono, tyakalele omuhepe oo tutyinoñgonoka umwe nawa, mokonda atuho pamwe twalingailwe-ale onya.
2 Onthwe hono okulingwa onya, katyitutumphulula mokonda mouye tyakaka-mo tyokulilinga okapungulula, nokuliyala, nokulilinga onya. (Omup. 5:8) Otyipuka pamwe twahasoko-ale okuti, tupondola okulingwa onya na mukwetu tufenda nae. Ngwe tyipondola umwe okumoneka-po. Mahi vakwetu tufenda navo, hakuti veyele otyili, tyivelingisa oukwankhali umwe vala. Tupondola okulilongesila unene ku Sesusi, walingailwe onya na vana veyele otyili. Ine naina tusukisa okupwa elundo tyina tulingwa onya na vana veyele otyili, okuti pahe opo katusukisa umwe okupwa vali unene elundo tyina tulingwa onya na vakwetu tufenda navo? Siovaa tyimukalesa-vo ñgeni tyina etutala tulingwa onya, tyilinge no vokondye yewaneno, tyilinge no vomokati kewaneno? Okuti ngwe usuka umwe neetyi tuli nokulingwa?
3. Oityi tutila tyina tulingwa onya Siovaa tyimwihama?
3 Siovaa wahanda ñgeno tutekulwa nawa na vakwetu, ya utyimona tyina tulingwa onya. “Siovaa uhole ouviuki.” (Ovii. 37:28) Sesusi wati momuvo watyo, Siovaa ‘metuviukisila onomphela mbetu, kamasete-ale.’ (Luka 18:7, 8) Apa kapii, Siovaa meketuhakula komalwihamo aeho twakondya-kondya nao, no tyokulingwa onya etyimane-ko. — Ovii. 72:1, 2.
4. Oityi Siovaa alinga etukwateseko tyina tulingwa onya?
4 Putyina nkhele tukevela ouye omupe, omu mwahamekelilingwa vali onya, Siovaa metukwatesako tutyivile okukoleleya tyina tulingwa onya mouye muno. (2 Pet. 3:13) Siovaa utulongesa etyi tuna okulinga tyina tulingwa onya, opo twahalinge ovipuka nouhima. Tyimwe Siovaa alinga etulongese, okwapaka m’Ombimbiliya evi vialingaile Omona wae pweetyi alingilwe onya. Tupu wetupopila onondunge mbumwe onongwa tuna okulandula putyina tulingwa onya.
TALA NAWA ETYI MOLINGI TYINA ULINGWA ONYA
5. Oityi tyihandela okutala nawa etyi matulingi tyina tulingwa onya?
5 Okulingwa onya, tyipondola okutwihama, nokututokotesa omutwe. (Omup. 7:7) Novanthu vamwe va Huku vokohale, otyo vakalaile ngootyo. Vamwe vetyikalele ngootyo, ovo Sombe, na Hambakuke. (Som. 6:2, 3; Hamb. 1:1-3) Namphila okukala ngootyo hatyiviko, mahi tuna okutala nawa etyi matulingi, opo twahalinge vala ovipuka nouhima.
6. Etyi tyalingile Ambisalau tyitulondola kutyi? (Tala olutalatu.)
6 Omunthu pamwe tyina alingwa onya uyemba vala kokuti, ou wokuli nokundinga onya naame ndyina umwe okumumakelesa-ko, atyepe-ko. Mahi okulinga ngootyo tyivilisa-po vala ovipuka. Tala vala etyi tyalingile Ambisalau, omona Wohamba Ndaviti. Wanumanene unene etyi omukulu wae Aminoo alala kononkhono nomphange yae Tamale. Ngootyo ankho ovo Ambisalau na Aminoo, velikwai muhe. Omu mutyipopila Ovitumino Viapelwe Mwisesi, Aminoo ankho una okwipawa mokonda yotyipuka otyo alinga. (Lev. 20:17) Namphila tyili tyatamo umwe Ambisalau okunumana, mahi ankho haeko watiwa ove una okutetulula otyipuka otyo. — 2 Sam. 13:20-23, 28, 29.
Etyi Ambisalau atala omphange yae Tamale wakwatwa kononkhono, ketyivilile okulipola onkhongo komutima. (Tala opalangalafu 6)
7. Etyi omuhoneki umwe w’Oviimbo amwene ovanthu valingwa vala onya, potete tyemukalesile ñgeni?
7 Tyina pamwe tutala omunthu ulinga vakwavo onya, otyo ehena-le etyi alingwa, tupondola pahe atusoko atuti naina tyokulinga etyi tyaviuka okulipwilisa vala. Tala etyi tyapopia omuhoneki umwe w’Oviimbo watemene-ko konondingavivi, tyina evetala ngoti ankho vena-tyo, mahi valia monondingaviwa. Wati: “Ovo tyotyili onondingavivi vokwehena-le otyiho.” (Ovii. 73:12) Wasoyele unene tyina atala ovanthu valingwa vala onya, ehiki umwe kokusoka okuti okulingila Siovaa tyitupu-ale. Wapopia wati: “Etyi pahe netyinoñgonoka nawa, andyitumphuluka.” (Ovii. 73:14, 16) Mwene welipopia umwe wati: “Kwakambela vala katutu onomphai mbange maa mbusosonoka. Kwakambela vala kapii ñgeno mbasesunuka.” (Ovii. 73:2) Pena umwe Ombangi nae wakalele ngootyo, monthele omu matumuti o Alberto.
8. Tyokulingwa onya tyakalesile ñgeni Alberto?
8 Alberto watendeleyilwe atiwa una nokuvaka onombongo mbewaneno. Otyo atyimupolesa umwe ovilinga ankho ena-vio, novanyingi vokwetyiivile mewaneno avehemulingi vali onthilo. Wapopia wati: “Atyinthokotesa omutwe, ndyilitehela ñgaa, nati ame nanumana, ame nasoya.” Alberto weliyekelele otyipuka otyo, atyinyono oupanga wae na Huku, akala umwe omanima etano tyahaivisa. Otyo tyilekesa umwe etyi tyituka kokuhelioondweya omutima, tyina tulingwa onya.
TALELA KWEETYI SESUSI ALINGILE POKULINGWA ONYA
9. Ovipuka patyi Sesusi alingailwe mahi etyivili okukoleleya? (Tala olutalatu.)
9 Ku Sesusi, oko umwe tulilongesila nawa etyi tuna yokulinga tyina tulingwa onya. Tala vala otyipuka alingilwe onya, tyilinge no vomeumbo, tyilinge no vokondye. Ombunga yae vokuhelilongesa vemutile walinga komutwe, omalombe omakapela vemutile uundapa novilulu, omatolopa o Loma vemupenyene, vemuvetele avehiki umwe kokumwiipaa. (Malu. 3:21, 22; 14:55; 15:16-20, 35-37) Ovipuka ovio aviho alingailwe, wakoleleyile umwe, ahati-ale etyi vandinga ñgaa naame ndyivekondolele-tyo. Oityi tulilongesila ku Sesusi?
Ku Sesusi oko umwe vala tuna okutalela tyina tulingwa onya. (Tala opalangalafu 9-10)
10. Oityi Sesusi alingile pokulingwa onya? (1 Petulu 2:21-23)
10 Tanga 1 Petulu 2:21-23.a Ku Sesusi oko umwe vala tuna okutalela tyina tuli nokulingwa onya. Sesusi ankho utyii onalupi ena okumuta vala ahapopi, onalupi ena okupopia. (Mat. 26:62-64) Ovipuka ovinyingi atendailiyilwe, ankho kapopi-ale, uti tyikale vala. (Mat. 11:19) Tyina pamwe amati pokupopia, kapopi omapita onondyale mbae, nii kevehongo. Sesusi wetyivilile okulioondweya omutima, mokonda ankho “welipakula umwe vala ko Wokuviukisa onomphela.” Sesusi ankho utyii okuti etyi tyesukisa vali, otyetyi Siovaa asoka. Wayumbile-ko onthumbi okuti, momuvo watyo Siovaa mamane-ko onya.
11. Oityi pamwe tuna okulinga tyina twahanda okupopia? (Tala olutalatu.)
11 Matuhetekela vala Sesusi, tyina tusoka umwe nawa etyi matupopi, tyina tulingwa onya. Ovipuka vimwe tulingwa viahaviukile, havinene-ko-ale, tuliatela-ko vala. Pamwe tupu, atumutu vala atwahapopi, hamwe haa tukapopia vala etyi tyivilisapo ovipuka. (Omup. 3:7; Tia. 1:19, 20) Pamwe tusukisa umwe okupopia, tyina twamona tyimwe twalingwa tyahaviukile, no pokwaamena otyili. (Ovil. 6:1, 2) Mahi tyina twamati pokupopia, tuna okulikwatehila tupopie nomapole, nonthilo. — 1 Pet. 3:15.b
Pokulingwa onya matuhetekela vala Sesusi, tyina tusoka umwe nawa onalupi matupopi, oñgeni matupopi. (Tala opalangalafu 11-12)
12. Oityi tuna okulinga tulipakule vala “ko Wokuviukisa onomphela”?
12 Otyikwavo vali tuna okulinga tuhetekele Sesusi, okulipakula “umwe vala ko Wokuviukisa onomphela.” Tyina vakwetu vetupola-po omapita, hamwe okutulinga onya, onthwe tuyumbei-ko onthumbi okuti Siovaa, wii atyiho. Onthumbi oyo, maitukwatesako atukoleleya tyina tulingwa onya, mokonda tutyii okuti Siovaa mwene haa maviukisa-le ovipuka. Okupakula ovipuka aviho pomavoko a Siovaa, tyitukwatesako atwahakala nononyengo, nonkhongo komutima. Okukala novipuka ovio komutima, tyipondola okututwala kokulinga evi viahaviukile, nokunyona ehambu tuna-lio, noupanga wetu na Siovaa. — Ovii. 37:8.
13. Oityi matyitukwatesako tutyivile okukoleleya tyina tulingwa onya?
13 Tutyii okuti, kamatutyivili-ale okuhetekela umwe nawa-nawa Sesusi. Pamwe matupopi, okuti hatyo atulingi otyipuka tyimwe, mahi haa atulivele. (Tia. 3:2) Pamwe ovipuka vimwe tulingwa viahaviukile, vituhila omalapia ahaveluka komutima, no kolutu umwe. Ine noove otyo una-tyo otyo, yumba-ko onthumbi, Siovaa utyii etyi uli nokukondya natyo. Mokonda Sesusi nae wakondyele nokulingwa onya, nae tyimwiihama tyina atala olwihamo una-lo komutima. (Hemb. 4:15, 16) Siovaa wati umwe, oe wetupopila etyi tyalingaile omona wae opo tutalele-ko, oe tupu utupopila onondunge onongwa mbutukwatesako tyina tulingwa onya. Pahe matutale onovelesikulu onombali mbomukanda ova Loma, mbupondola okutukwatesako.
“ONYENGO IPEI ONDYILA”
14. Onondaka mbokwati “onyengo ipei ondyila” mbupopia-tyi? (Ova Loma 12:19)
14 Tanga Ova Loma 12:19. Etyi omutumwa Paulu apopila Ovakwa-Kilisitu okuti, “onyengo ipei ondyila,” onyengo patyi ankho eli nokupopia? Omu mutyipopila onovelesikulu ononkhwavo, onyengo ankho eli nokupopia oya Siovaa. Onyengo ya Siovaa twiipa vala ondyila, putyina tumuyeka mwene aviukise ovipuka momuvo anaka, eviendekela omu atala okuti omo maviviukila. Omukulu umwe Ombangi utiwa o John nae walingilwe onya, wapopia wati: “Natutumbile nokwoondweya omutima opo nahalinge etyi tyapenga, mahi katyapepukile. Ova Loma 12:19, yankhwatesileko andyikevela vala ku Siovaa.”
15. Oityi tutila hahe vali okukevela vala ku Siovaa aviukise ovipuka?
15 Mwene noonthwe tupola-ko ouwa tyina tukevela ku Siovaa aviukise ovipuka. Ine otyo tulinga otyo, matuti umwe onthwe tuyovoka kokututumba novitateka twahamevili-ale, onthwe tuyovoka kokutokota omutwe. Otyipuka Siovaa etupopila ongatyina ati: “Tyokulingwa onya tyindyekelei, mwene ndyityii etyi mandyityilingi.” Ine tutavela umwe etyi Siovaa apopia tyokwati: “Mwene ame ndyivefeta,” ovipuka matuvipakula peke liae, tyayumba-ko onthumbi yokuti etyi malingi otyo tyaviuka. Otyo, otyo tyakwatesileko John twapopia-le. Wati: “Ine ndyikevela vala ku Siovaa, ngwe metyiendeka vali nawa tyipona omu ame maa ndyityiendekela.”
“POTYIVI PINGAIYEI-PO OTYIWA”
16-17. Oityi tutila elikwambelo litukwatesako ‘okupingiya otyiwa potyivi’? (Ova Loma 12:21)
16 Tanga Ova Loma 12:21. Paulu tupu wapopilile Ovakwa-Kilisitu okuti: “Potyivi pingaiyei-po otyiwa.” Sesusi Melongomona liae lyo Komphunda watile: “Humbei onondyale mbenyi, momalikwambelo enyi itilei-ko vana vemuyeva.” (Mat. 5:44) Ngwe nae otyo umwe alingile. Tyipondola twasoka-soka-ale kolwihamo Sesusi akalele nalo etyi apapelwa momuti wemone nomatolopa o Loma, notyipuka apenyenwe, ehena etyi alinga.
17 Onya oyo Sesusi alingilwe, kayemuvilile, kayemupolele ku Siovaa. Soka ahateyela onkhano omatolopa okwemwipaele, mahi elikwambela ati: “Tate, veevela, etyi veli nokulinga kavetyii.” (Luka 23:34) Tyina twiitila-ko ava vetulinga onya, tyitepulula kolunuma tuna-lo komutima, tupu tyitukwatesako atwehevetale omapita.
18. Oityi tutila okulikwambela tyakwatesileko ovo Alberto na John pweetyi valingwa onya?
18 Ovo Alberto na John twapopia-le, tyevekwatesileko vahasoye pweetyi valingwa onya, okulikwambela. Alberto wapopia wati: “Naitilile-ko vakwetu tufenda navo vokwanthendeleyile. Andyiiti unene ku Siovaa ankhwateseko okulimbwa onya oyo vandingile.” Alberto pahe una ehambu mokonda uli vali nokufenda Siovaa. John wapopia wati: “Nelikwambelele unene, okwiitila-ko ou wokwandingile onya. Okulikwambela tyankhwatesileko okwahapolo-po omapita mukwetu, mahi andyimweevela. Tupu tyankhwatesileko omutima aukala pomphangu.”
19. Mokukevelela ouye ou okupwa, oityi tuna okulinga? (1 Petulu 3:8, 9)
19 Mokukevelela ouye ou okupwa, pamwe matulingwa umwe onya. Mahi atyiho vala tyametutumbukila twahayekei-ko okulikwambela ku Siovaa etukwateseko. Tupu tyina tulingwa onya, tuhetekelei Sesusi, nokutwalako okulandula onondunge mbuli m’Ombimbiliya. Ine otyo tulinga otyo, matukamona oviwa vitunda ku Siovaa. — Tanga 1 Petulu 3:8, 9.
OTYIIMBO 38 Ngwe Mekupameka
a Momukanda wa 1 Petulu mokapitulu 2 no 3, omutumwa Petulu wapopia-mo Ovakwa-Kilisitu vamwe valingailwe onya naava vaundapela, novahikwena ankho valingwa onya novalume vavo vahafende Siovaa. — 1 Pet. 2:18-20; 3:1-6, 8, 9.